tag:blogger.com,1999:blog-26336789440593898262024-03-16T02:12:40.080+01:00Jovan Ristić - GODINE U MAGLIgodineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.comBlogger123125tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-91558822923138443812023-07-18T19:18:00.007+02:002023-07-18T19:34:09.870+02:00PINK FLOYD: THE WALL (ZID) - prepev celog albuma <div style="text-align: justify;">Svoje prepeve stihova Rodžera Votersa za konceptualni rok album The Wall (Zid) grupe Pink Floyd iz 1979. godine prvobitno sam objavio na svojoj Fejsbuk stranici u četiri dela, od 26. maja do 16. jula 2023. godine. Ovde ih objavljujem sve zajedno, da se mogu čitati u dahu. </div><div><br /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjji3pg3E_cTfWXOMOqsp3JIitxFFIDCjkrKpXy7VOvT6TuZ1UfkeOXySeet1A33_7CLiIyzckfRT9STQ-BbRrzWIGtKJ-ONbqkFmBNxFCbAd2ELEEoRwj0LxYGsla-WqA521l1U8JHZANENnyuVSUKoFOY3580hFQ-KPWf8YLe4rKSkd-PV2BNLxWWyCDw/s500/pink%20floyd%20-%20the%20wall.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="500" data-original-width="500" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjji3pg3E_cTfWXOMOqsp3JIitxFFIDCjkrKpXy7VOvT6TuZ1UfkeOXySeet1A33_7CLiIyzckfRT9STQ-BbRrzWIGtKJ-ONbqkFmBNxFCbAd2ELEEoRwj0LxYGsla-WqA521l1U8JHZANENnyuVSUKoFOY3580hFQ-KPWf8YLe4rKSkd-PV2BNLxWWyCDw/s320/pink%20floyd%20-%20the%20wall.jpg" width="320" /></a></div><br /><div><br /></div><div><br /></div><div style="text-align: justify;">Zid je priča o otuđenoj rok zvezdi Pinku koji je žrtva gubitka oca u Drugom svetskom ratu, odrastanja u traumatičnom poratnom okruženju Engleske pod zaštitničkim okriljem posesivne majke, kao i surovog školskog sistema zasnovanog na ponižavanju i nasilju nad đacima. Pink postaje rok zvezda ali se ne snalazi sa ženama, jer je jedina žena u njegovom životu uvek bila majka - a očinsku figuru nikad nije imao. Kad ga zbog njegove nekomunikativnosti supruga ostavi i baci se u zagrljaj drugom čoveku, Pink se na turneji okreće grupi devojkama i drogama, sve dok potpuno ne skrene s uma, okružen i zarobljen zidom koji je ciglu po zidu podizao celog života. Tako poludelog i odumrlog menadžeri, pokušavaju da ga povrate - ali ne da bi mu spasili život, već samo da bi ga osposobili da održi koncert (kapitalizam i profit). Za to vreme, Pink se u glavi pretvara u fašistu, zamišljajući da je koncert koji je prisiljen da održi - nacistički miting. Mentalno izolovan, on vodi borbu sa svojim zidom, dok nakon spektakularnog "suđenja" samom sebi ne uspe da ga sruši, pošto se suočio sa svojim najvećim strahovima.<br /><br />Postoje tri oblika pričanja Votersove priče o Zidu. Prvi i najslavniji oblik je istoimeni dvostruki album Pink Floyda iz 1979. godine, drugi oblik je koncertni, čiji su nosilac isprva bili Pink Floyd (1980-1981) a potom Rodžer Voters kao solista (koncert na ruševinama Berlinskog zida iz 1990. godine, i The Wall turneja 2010-2013.) a treći oblik je filmski iz 1982. godine, u režiji Alana Parkera (Pink Floyd: The Wall), sa Bobom Geldofom u glavnoj ulozi.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Pesma <i>Another Brick In The Wall part 2</i> bila je svetski hit i postala je rokenrol klasika, ali isti status vremenom je stekla <i>Comfortably Numb</i>, zahvaljujući završnoj solo deonici gitariste Pink Floyda, Dejvida Gilmora (David Gilmour) koja se naširoko smatra jednom od najboljih u istoriji rokenrola. </div><div><br /></div><div><br /></div><div>Sadržaj:</div><div><br /></div><div>1. Unutar mesa?/In The Flesh?</div><div>2. Tanak led/The Thin Ice</div><div>3. Još jedna cigla u zidu, prvi deo/Another Brick In The Wall, part 1</div><div>4. Najsrećniji dani naših života/The Happiest Days Of Our Lives</div><div>5. Još jedna cigla u zidu, drugi deo/Another Brick In The Wall, part 2</div><div>6. Majko/Mother</div><div>7. Zbogom plavo nebo/Goodbye Blue Sky</div><div>8. Prazna mesta/Empty Spaces</div><div>9. Šta sad da radimo?/What Shall We Do Now? (*)</div><div>10. Mladalačka požuda/Young Lust</div><div>11. Jedan od mojih sunovrata/One Of My Turns</div><div>12. Ne ostavljaj me sad/Don't Leave Me Now</div><div>13. Još jedna cigla u zidu, treći deo/Another Brick In The Wall, part 3</div><div>14. Zbogom okrutni svete/Goodbye Cruel World</div><div>15. Hej ti/Hey You</div><div>16. Is There Anybody Out There?/Ima li nekog tamo napolju?</div><div>17. Nema nikog kod kuće/Nobody Home</div><div>18. Vera/Vera</div><div>19. Bring The Boys Back Home/Momke nam kući vratite</div><div>20. Udobno umrtvljen/Comfortably Numb</div><div>21. Koncert se mora održati/The Show Must Go On</div><div>22. Unutar mesa/In The Flesh</div><div>23. Beži koliko te noge nose/Run Like Hell</div><div>24. Čekajući crve/Waiting For The Worms</div><div>25. Stanite!/Stop!</div><div>26. Suđenje/The Trial</div><div>27. Izvan zida/Outside The Wall</div><div><br /></div><div>* * * * *</div><div><br /></div><div><br /></div><div>1.</div><div><b>UNUTAR MESA?</b></div><div>(In The Flesh)</div><div><br /></div><div>[Glas: "...mesto gde smo ušli?"]</div><div><br /></div><div>Dakle,</div><div>pomislih da bi ti možda voleo</div><div>na moj koncert da dođeš.</div><div>I znojavo uzbuđenje kad si sluđen,</div><div>i taj sjaj svemirskog kadeta (*)</div><div>da iskusiti hoćeš.</div><div><br /></div><div>Kaži ti meni,</div><div>da l' ti možda ne izmiče nešto,</div><div>sunce moje malo?</div><div>Ono što si </div><div>oćekivao da ćeš videti,</div><div>nije ti se baš dalo?</div><div>Ako hoćeš da spoznaš</div><div>šta se krije iza mojih</div><div>očiju od leda,</div><div>moraćeš da zagrebeš</div><div>duboko ispod ove </div><div>fasade što te gleda. </div><div><br /></div><div><br /></div><div>2.</div><div><b>TANAK LED</b></div><div>(The Thin Ice)</div><div><br /></div><div>Mama voli svoju bebu.</div><div>A voli je i tata.</div><div>I možda ti, bebo, </div><div>more deluje toplo.</div><div>i možda ti i nebo </div><div>deluje plavo.</div><div><br /></div><div>O, bebo moja.</div><div>O, bebo moja plava.</div><div><br /></div><div>Ako odeš na klizanje</div><div>po tankom ledu modernog sveta,</div><div>prekor hiljada uplakanih očiju</div><div>pratiće te nemo da ti smeta.</div><div>Nemoj da se iznenadiš</div><div>kad ti se pukotina u ledu</div><div>otvori pod nogama.</div><div>Tad ćeš iz poznatoga sveta </div><div>u ponor da sklizneš,</div><div>i sa uma ćeš da skreneš,</div><div>a strah će niz tebe </div><div>kao potok da se sliva,</div><div>dok se za tanak led </div><div>držiš noktima.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>3.</div><div><b>JOŠ JEDNA CIGLA U ZIDU, PRVI DEO</b></div><div>(Another Brick In The Wall, part 1)</div><div><br /></div><div>Tata je odleteo preko okeana,</div><div>ostavivši za sobom tek uspomenu,</div><div>fotografiju u porodičnom albumu.</div><div>Tata, šta si mi još ostavio?</div><div>Šta si meni za sobom ostavio?</div><div><br /></div><div>Sve u svemu,</div><div>bila je to samo </div><div>cigla u zidu.</div><div>Sve u svemu,</div><div>bile su to samo</div><div>cigle u zidu.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>4.</div><div><b>NAJSREĆNIJI DANI NAŠIH ŽIVOTA</b></div><div>(The Happiest Days Of Our Lives)</div><div><br /></div><div>Kad smo porasli i pošli u školu,</div><div>behu tamo neki učitelji</div><div>koji bi decu povređivali</div><div>kako god su znali i umeli,</div><div>izlivajući svoj podsmeh</div><div>preko svega što smo radili,</div><div>razotkrivajući svaku slabost,</div><div>koliko god je mi klinci </div><div>pažljivo u sebi sakrili.</div><div><br /></div><div>Al' za njih u gradu znalo se dobro,</div><div>da kad bi se noću kući vratili,</div><div>od svojih debelih, psihopatskih žena</div><div>zvocanje bi na mrtvo ime zaradili.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>5.</div><div><b>JOŠ JEDNA CIGLA U ZIDU, DRUGI DEO</b></div><div>(Another Brick In The Wall, part 2)</div><div><br /></div><div>Ne treba nam obrazovanje.</div><div>Ne treba nam misaona kontrola.</div><div>Mračni sarkazam napolje iz škola.</div><div>Učitelju, tu decu puštaj odma'!</div><div>Hej, učitelju! </div><div>Tu decu puštaj odma'!</div><div><br /></div><div>Sve u svemu,</div><div>beše to samo još jedna</div><div>cigla u zidu.</div><div>Sve u svemu,</div><div>ti si samo još jedna</div><div>cigla u zidu.</div><div><br /></div><div>Ne treba nam obrazovanje.</div><div>Ne treba nam misaona kontrola.</div><div>Mračni sarkazam napolje iz škola.</div><div>Učitelju, tu decu puštaj odma'!</div><div>Hej, učitelju! </div><div>Nas decu puštaj odma'!</div><div><br /></div><div>Sve u svemu,</div><div>ti si samo još jedna</div><div>cigla u zidu.</div><div>Sve u svemu,</div><div>ti si samo još jedna</div><div>cigla u zidu.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>6.</div><div><b>MAJKO</b></div><div>(Mother)</div><div><br /></div><div>Majko, šta misliš,</div><div>hoće li oni tu bombu baciti?</div><div>Majko, šta misliš,</div><div>hoće li im se ova pesma svideti?</div><div>Majko, od toga da će mi oni skrckati jaja, </div><div>treba li da se plašim?</div><div>O, majko, da li je potrebno </div><div>zid da sagradim?</div><div><br /></div><div>Majko,</div><div>da li za predsednika da se kandidujem?</div><div>Majko,</div><div>da li našoj vladi da verujem?</div><div>Majko, </div><div>hoće li me izvesti pred vod za streljanje?</div><div>Ili im je to </div><div>ipak samo dangubljenje?</div><div><br /></div><div>Tiho, bebice, </div><div>nemoj da plačeš.</div><div>Mama će učiniti da ti se</div><div>svi košmari ostvare.</div><div>Mama će ti usaditi</div><div>sve svoje strahove.</div><div>Mama će te čuvati čvrsto</div><div>pod okriljem svojim.</div><div>Neće ti dati da poletiš,</div><div>ali bi te mogla </div><div>pustiti da pevaš.</div><div>Mama će te, bebo, utopliti</div><div>i učiniti da se ugodno osećaš.</div><div>I naravno bebo,</div><div>da će ti mama pomoći</div><div>zid da sagradiš.</div><div><br /></div><div>Mama, šta misliš,</div><div>da li je ona za mene dovoljno dobra?</div><div>Mama, šta misliš,</div><div>da li je ona po mene opasna?</div><div>Mama, da li će ona</div><div>tvoga dečaka rasturiti?</div><div>Mama, da li će mi ona</div><div>srce slomiti?</div><div><br /></div><div>Tiho, bebice,</div><div>nemoj da plačeš.</div><div>Mama će da proveri</div><div>koja devojka za tebe nije.</div><div>Mama neće pustiti</div><div>da se išta prljavo probije.</div><div>Mama će te čekati</div><div>kad se iz provoda budeš vraćao.</div><div>Mama će uvek otkriti</div><div>gde si se to smucao.</div><div>Mama će te, bebo, uvek</div><div>zdravom i čistom održavati.</div><div>I naravno da ćeš, bebo,</div><div>uvek moja beba ostati.</div><div><br /></div><div>Majko,</div><div>zar je stvarno trebalo</div><div>da bude ovako visok?</div><div><br /></div><div><br /></div><div>7.</div><div><b>ZBOGOM PLAVO NEBO</b></div><div>(Goodbye Blue Sky)</div><div><br /></div><div>Da li si video ljude kako strahuju? </div><div>Da li si čuo bombe kako padaju?</div><div>Da li si se ikada zapitao</div><div>zašto smo u skloništa morali da bežimo,</div><div>dok nam se obećanje vrlog novog sveta </div><div>razotkrivalo podno čistog plavog neba?</div><div><br /></div><div>Da li si video ljude kako strahuju? </div><div>Da li si čuo bombe kako padaju?</div><div>Požari su zgasnuli davno, </div><div>ali bol je tu stalno. </div><div><br /></div><div>Zbogom, plavo nebo.</div><div>Zbogom, plavo nebo.</div><div>Zbogom.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>8.</div><div><b>PRAZNA MESTA</b></div><div>(Empty Spaces)</div><div><br /></div><div>Šta ćemo da koristimo</div><div>da prazna mesta popunimo,</div><div>tamo gde smo nekad</div><div>umeli da razgovaramo?</div><div>Kako ću </div><div>preostala mesta da popunim?</div><div>Kako ću </div><div>ovaj zid da dovršim?</div><div><br /></div><div><br /></div><div>9.</div><div><b>ŠTA SAD DA RADIMO?</b> (**)</div><div>(What Shall We Do Now?)</div><div><br /></div><div>Šta ćemo da koristimo</div><div>da prazna mesta popunimo,</div><div>tamo gde talasi gladi grme?</div><div>Da li u plovidbu da krenemo </div><div>preko mora što je od lica sačinjeno</div><div>da još malo aplauza zadobijemo?</div><div><br /></div><div>Da li novu gitaru da kupimo?</div><div>Da li jača kola da vozimo?</div><div>Da li celu noć da radimo?</div><div>Da li u tuče da se upuštamo?</div><div>Svetla upaljena da ostavljamo?</div><div>Bombe da bacamo?</div><div>Turneje po istoku da sviramo?</div><div>Boleštine sebi da navlačimo?</div><div>Kosti da sahranjujemo?</div><div>Porodice da rasturamo?</div><div>Cveće telefonom da šaljemo?</div><div>Pijančenju da se odamo?</div><div>Kod psihijatra da idemo?</div><div>Meso da ostavimo?</div><div>Retko da spavamo?</div><div>Ljude kao mezimce da čuvamo?</div><div>Pse da obučavamo?</div><div>Pacovske trke da trčimo?</div><div>Slamarice novcem da punimo?</div><div>Blago da zakopavamo?</div><div>Dokolice što više da imamo?</div><div>Al' da se nikad stvarno ne opustimo,</div><div>dok leđima uza zid stojimo.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>10.</div><div><b>MLADALAČKA POŽUDA</b></div><div>(Young Lust)</div><div><br /></div><div>Ja sam samo novi dečko,</div><div>stranac u gradu ovom.</div><div>Gde se dedoše stara vremena?</div><div>Ovom strancu dobar provod treba.</div><div><br /></div><div>O, kako mi treba laka ženska.</div><div>O, kako mi treba laka devojka.</div><div><br /></div><div>Hoće l' neka hladna žena u ovoj pustari</div><div>malo muškarcem pravim da me učini?</div><div>Rokenrol izbeglicu pod svoje da uzme?</div><div>Hajde mala, oslobodi me.</div><div><br /></div><div>O, kako mi treba laka ženska.</div><div>O, kako mi treba laka devojka.</div><div><br /></div><div>[Zvonjava telefona. Zvuk podizanja slušalice.]</div><div>"Halo..?"</div><div>"Da, gospodin Flojd zove gospođu Flojd, poziv plaća onaj ko prima poziv. Da li prihvatate naplatu po tarifi iz Sjedinjenih Država?"</div><div>[Zvuk spuštanja slušalice]</div><div>"Pa prekinuo je! To je vaš stan, zar ne? Pitam se zašto je prekinuo? Da li bi tamo, uz vašu ženu, trebalo da bude još neko ko bi mogao da odgovori?"</div><div>[Ponovo zvonjava telefona... Ponovo zvuk podizanja slušalice]</div><div>"Halo?"</div><div>"Poziv iz Sjedinjenih Država, da li je to...?"</div><div>[Prekid veze spuštanjem slušalice]</div><div>"Vidite, on i dalje prekida vezu. I muškarac odgovara na poziv."</div><div><br /></div><div><br /></div><div>11.</div><div><b>JEDAN OD MOJIH SUNOVRATA</b></div><div>(One Of My Turns)</div><div><br /></div><div>[Glas grupi devojke, preko zvuka televizijskog programa:] </div><div>"O bože, do jaja ti je soba! Jesu li sve ove gitare tvoje?"</div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film] </div><div>"Pa ovo mesto je veće od našeg stana!" </div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film]</div><div>"Ovaj... mogu li da te dobijem malo?" </div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film]</div><div>"Hoćeš malo ovoga?" </div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film]</div><div>"Au, vidi ti ovaj bazen! A da se okupamo?" </div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film]</div><div>"Šta to gledaš?" </div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film]</div><div>"Hej?" </div><div>[Zvuk televizijskog programa, neki film] </div><div>"Jesi li dobro?"</div><div><br /></div><div>Dan za danom,</div><div>ljubav sve sivlja postaje,</div><div>kao koža čoveka što umire.</div><div><br /></div><div>Noć za noći,</div><div>pretvaramo se da će</div><div>sve dobro proći.</div><div>Ali ja sam postao stariji,</div><div>tvoj odnos prema meni hladniji,</div><div>i ništa nije zabavno </div><div>kao što je nekada bilo.</div><div><br /></div><div>I sad osećam kako nadolazi</div><div>jedan od sunovrata mojih.</div><div>Hladan sam k'o brijač,</div><div>zategnut k'o krvotoka stezač,</div><div>jasan k'o pogrebni doboš.</div><div><br /></div><div>U spavaću sobu potrči.</div><div>U koferu sa leve strane naći ćeš </div><div>moju omiljenu sekiru.</div><div>Nemoj da si tako preneražena.</div><div>To je samo prolazna faza.</div><div>Jedan od mojih loših dana.</div><div><br /></div><div>Hoćeš malo televiziju da gledaš?</div><div>il' među čaršave da se zavučeš?</div><div>il' tiho povlačenje da razmatraš?</div><div>Hoćeš nešto da pojedeš?</div><div>Hoćeš da naučiš da letiš?</div><div>Hoćeš li?</div><div>Ili bi mene kako to pokušavam</div><div>da vidiš?</div><div><br /></div><div>Hoćeš da pozoveš pandure?</div><div>Sa ovim da prestanem misliš da je vreme?</div><div>Zašto bežiš od mene? </div><div><br /></div><div><br /></div><div>12.</div><div><b>NE OSTAVLJAJ ME SADA</b></div><div>(Don't Leave Me Now)</div><div><br /></div><div>O draga,</div><div>ne ostavljaj me sada.</div><div>Ne govori da smo stigli do kraja.</div><div>Seti se cveća koje sam ti poslao.</div><div>Potrebna si mi, draga.</div><div>Kroz mašinu za mlevenje da prolazim</div><div>pred svim prijateljima mojim?</div><div>O draga,</div><div>ne ostavljaj me sada.</div><div>Kako možeš da odeš,</div><div>kad znaš koliko mi trebaš.</div><div>Da me na subotnje veče u kašu zdrobiš,</div><div>o draga,</div><div>kako si mogla to da mi uradiš?</div><div>Da pobegneš od mene?</div><div>Potrebna si mi, draga.</div><div>Zašto bežiš od mene?</div><div><br /></div><div><br /></div><div>13.</div><div><b>JOŠ JEDNA CIGLA U ZIDU, TREĆI DEO</b></div><div>(Another Brick In The Wall, part 3)</div><div><br /></div><div>Nisu mi potrebne ruke da me grle.</div><div>Nisu mi potrebne droge da me smire.</div><div>Video sam šta na zidu piše.</div><div>Ništa mi nije potrebno više.</div><div>Rekao bih - ništa više.</div><div><br /></div><div>Sve u svemu,</div><div>to su sve bile samo</div><div>cigle u zidu.</div><div>Sve u svemu,</div><div>ti si bio samo</div><div>cigle u zidu.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>14.</div><div><b>ZBOGOM OKRUTNI SVETE</b></div><div>(Goodbye Cruel World)</div><div><br /></div><div>Zbogom okrutni svete.</div><div>Danas te napuštam.</div><div>Zbogom.</div><div>Zbogom.</div><div>Zbogom.</div><div><br /></div><div>Zbogom, svi vi ljudi.</div><div>Nema ničeg što možete reći</div><div>da bih se ja predomislio.</div><div>Zbogom.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>15.</div><div><b>HEJ TI</b></div><div>(Hey You)</div><div><br /></div><div>Hej ti, što tamo na hladnoći stojiš, </div><div>što usamljen i mator postaješ,</div><div>možeš li da me osetiš?</div><div>Hej ti, što te tabani svrbe a osmeh ti sahne,</div><div>dok nasred prolaza stojiš,</div><div>možeš li da me osetiš?</div><div>Hej ti, ne pomaži im da svetlost sahrane.</div><div>Ne predaj se, ne daj da borba stane. </div><div><br /></div><div>Hej ti, što tamo bez odeće</div><div>usamljen za telefonom sediš,</div><div>da l' bi hteo da me dodirneš?</div><div>Hej ti, što uvo uza zid držiš,</div><div>i nekog da se odazove čekaš,</div><div>da l' bi hteo da me dodirneš?</div><div>Hej ti, pomozi mi da kamen nosim.</div><div>Srce otvori, evo kući dolazim.</div><div><br /></div><div>Al' sve je to samo privid bio.</div><div>Previsok se zid napravio,</div><div>što si i sam video.</div><div>Koliko god on pokušavao</div><div>probiti se nije mogao,</div><div>pa mu je napad crva </div><div>mozak izjeo.</div><div><br /></div><div>Hej ti, što nasred puta stojiš</div><div>i ono što ti kažu uvek radiš,</div><div>možeš li da mi pomogneš?</div><div>Hej ti, s one strane zida,</div><div>što flaše u hodniku razbijaš,</div><div>možeš li da mi pomogneš?</div><div>Hej ti, ne govori da šansi nemamo.</div><div>Zajedno opstajemo, podeljeni propadamo.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>16.</div><div><b>IMA LI NEKOG TAMO NAPOLJU?</b></div><div>(Is There Anybody Out There?)</div><div><br /></div><div>Ima li nekog tamo napolju?</div><div><br /></div><div><br /></div><div>17.</div><div><b>NEMA NIKOG KOD KUĆE</b></div><div>(Nobody Home)</div><div><br /></div><div>Imam crnu knjižicu, gde svoje pesme zapisujem.</div><div>i vrećicu, gde četkicu za zube i cešalj ubacujem.</div><div>Kad sam dobar kucov, ponekad kosku dobijem.</div><div><br /></div><div>Imam elastične trake, da mi cipele ne spadaju.</div><div>Imam natečene ruke, i bole me k'o da otpadaju.</div><div>Imam TV sa trinaest kanala punih sranja.</div><div><br /></div><div>Imam električnu rasvetu.</div><div>Imam umeće predviđanja</div><div>i zadivljujuću moć opažanja.</div><div><br /></div><div>Eto kako znam</div><div>kad te telefonom zovem </div><div>s nadom da ću imati sreće,</div><div>da kod kuće nikog biti neće. </div><div><br /></div><div>Imam obaveznu frizuru u stilu Hendriksa,</div><div>i neizbežne izgoretine od spremanja fiksa</div><div>na mojoj omiljenoj košulji od satena.</div><div>Imam na prstima mrlje od duvana.</div><div>Na lancu oko vrata mi je srebrna kašika.</div><div>Klavir na grobu ću imati umesto spomenika.</div><div><br /></div><div>Moj je pogled divalj i razrogačen.</div><div>Imam snažan poriv da poletim,</div><div>ali nemam gde da odletim.</div><div><br /></div><div>O draga, kad god te</div><div>telefonom tražim.</div><div>I dalje kod kuće nikog</div><div>ne nalazim.</div><div><br /></div><div>Gohilsove čizme imam.</div><div>Signale ovog sveta</div><div>sve slabije primam.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>18.</div><div><b>VERA</b></div><div>(Vera)</div><div><br /></div><div>Seća li se ko ovde Vere Lin?</div><div>Seća li se kako je rekla</div><div>da ćemo se opet sresti</div><div>jednog lepog dana?</div><div><br /></div><div>Vera! Vera!</div><div>Zna li se o tebi šta? </div><div>Da li se još neko ovde</div><div>oseća kao ja?</div><div><br /></div><div><br /></div><div>19.</div><div><b>MOMKE NAM KUĆI VRATITE</b></div><div>(Bring the Boys Back Home)</div><div><br /></div><div>Momke nam kući vratite.</div><div>Momke nam kući vratite.</div><div>Decu samu ne ostavljajte.</div><div>Momke nam kući vratite.</div><div><br /></div><div>Ima li nekog tamo napolju?</div><div><br /></div><div><br /></div><div>20.</div><div><b>UDOBNO UMRTVLJEN</b></div><div>(Comfortably Numb)</div><div><br /></div><div>Zdravo?</div><div>Ima li nekog tu unutra?</div><div>Ako me čuješ samo klimni.</div><div>Ima li nekog kod kuće?</div><div><br /></div><div>Ajmo sad.</div><div>Nešto si potišten, čujem.</div><div>Pa, bol ti mogu umanjiti.</div><div>Na noge te mogu vratiti.</div><div><br /></div><div>Opusti se.</div><div>Od nekih stvari moram početi.</div><div>Osnovne činjenice mi kaži.</div><div>Gde te boli, hajde mi pokaži.</div><div><br /></div><div>Nema bola, a ti se gubiš.</div><div>K'o brodski dim na horizontu se vidiš.</div><div>Do mene samo na mahove dopireš.</div><div>Usne mrdaš, al' ne čujem šta govoriš.</div><div>Kao dete, groznicu sam imao.</div><div>Ruke sam k'o balone osećao.</div><div>Sad mi se taj osećaj vratio.</div><div>Ne znam kako bih ti objasnio.</div><div>Ne bi me shvatio.</div><div>Ja ovakav nisam.</div><div>Udobno umrtvljen</div><div>postao sam.</div><div><br /></div><div>U redu.</div><div>Sad samo da te bocnem.</div><div>Neće više biti onih urlika,</div><div>ali će ti možda malo biti muka.</div><div><br /></div><div>Hajde sad ustani.</div><div>Rekao bih da te ovo dobro radi.</div><div>Pomoći će ti koncert da preguraš.</div><div>Hajde, poći sada moraš.</div><div><br /></div><div>Nema bola, a ti se gubiš.</div><div>K'o brodski dim na horizontu se vidiš.</div><div>Do mene samo na mahove dopireš.</div><div>Usne mrdaš, al' ne čujem šta govoriš.</div><div>Kao dete, nešto sam primetio.</div><div>Krajičkom oka sam uhvatio.</div><div>Kad sam se okrenuo - izgubilo se.</div><div>Šta je to više ne sećam se. </div><div>Dečak je porastao.</div><div>San je nestao. </div><div>Udobno umrtvljen</div><div>ja sam postao.</div><div><br /></div><div><br /></div><div>21.</div><div><b>KONCERT SE MORA ODRŽATI</b></div><div>(The Show Must Go On)</div><div><br /></div><div>O, mama, o tata,</div><div>je l' moram taj koncert da održim?</div><div>O, tata, </div><div>vodi me kući.</div><div>O, mama, </div><div>pusti me da bežim!</div><div><br /></div><div>To mora da je neka greška.</div><div>Da ih pustim da mi uzmu dušu</div><div>nisam nameravao.</div><div>Da li sam suviše star?</div><div>Da li je sada dockan?</div><div><br /></div><div>O, mama, o tata.</div><div>Gde se osećaj izgubio?</div><div>O, mama, o tata.</div><div>Šta ako se pesama </div><div>ne budem setio?</div><div><br /></div><div>Koncert se mora održati!</div><div><br /></div><div><br /></div><div>22.</div><div><b>UNUTAR MESA</b></div><div>(In The Flesh)</div><div><br /></div><div>Dakle,</div><div>pomislih da bi ti možda voleo</div><div>na moj koncert da dođeš.</div><div>I znojavo uzbuđenje kad si sluđen,</div><div>i sjaj svemirskog kadeta</div><div>da iskusiti hoćeš.</div><div><br /></div><div>Imam za tebe loših vesti,</div><div>sunce moje malo.</div><div>Pink nije dobro,</div><div>pa je u hotelu ostao,</div><div>a nas su ovde </div><div>kao zamenski bend poslali.</div><div>Ima da utvrdimo, fanovi,</div><div>koji su vam pravi stavovi. </div><div><br /></div><div>Ima l' u dvorani pedera večeras?</div><div>Stavljajte ih odmah uza zid!</div><div>Eno jednog pod reflektorima,</div><div>ne sviđa mi se njegova njuška.</div><div>Stavljajte ga odmah uza zid!</div><div>Onaj tamo je pljunuti ješa!</div><div>A ovaj ovde je uglješa!</div><div>Ko je pustio svu tu fukaru</div><div>da se s nama meša?</div><div>Eno jednog što puši džoint!</div><div>a onaj je pirgav k'o seljo!</div><div>Ja da se ovde pitam</div><div>sve bih vas postrelj'o!</div><div><br /></div><div><br /></div><div>23.</div><div><b>BEŽI KOLIKO TE NOGE NOSE</b></div><div>(Run Like Hell)</div><div><br /></div><div>[Masa: "Pink Flojd! Pink Flojd!"]</div><div><br /></div><div>Beži! Beži! Beži! Beži!</div><div><br /></div><div>Bolje ti je da lice sakriješ</div><div>pod tvoju omiljenu masku,</div><div>da rajsferšlus na usnama zakopčaš</div><div>i roletne preko očiju navučeš,</div><div>da osmeh bezličan pokazuješ,</div><div>dok ti gladno srce tuče,</div><div>i dok te zbog grešne prošlosti </div><div>bolovi u želucu muče,</div><div>dok ti se živci kidaju,</div><div>jer ti se školjka raspada</div><div>pod udarcima čekića</div><div>što ti navaljuju na vrata.</div><div>Bolje beži!</div><div><br /></div><div>Ceo dan i celu noć </div><div>bolje ti je da bežiš,</div><div>a svoja prljava osećanja</div><div>bolje u sebi da zadržiš.</div><div>A ako ćeš devojku napolje</div><div>večeras da izvodiš,</div><div>bolje da se u kolima s njom</div><div>od pogleda skloniš.</div><div>Jer ako te, </div><div>dok joj otvaraš bravu,</div><div>na zadnjem sedištu otkriju,</div><div>ima spakovanog</div><div>u kartonsku kutiju</div><div>majci da te pošalju. </div><div><br /></div><div>Bolje beži!</div><div><br /></div><div>[Masa: "Čekić! Čekić!"]</div><div><br /></div><div><br /></div><div>24.</div><div><b>ČEKAJUĆI CRVE</b> </div><div>(Waiting for the Worms)</div><div><br /></div><div>"Eins, zwei, drei, alle!"</div><div><br /></div><div>Dopreti do mene </div><div>više ne možeš,</div><div>koliko god se </div><div>u tome trudiš.</div><div>Zbogom okrutni svete, </div><div>gotovo je.</div><div>Produži dalje.</div><div><br /></div><div>Ovde, iza moga zida,</div><div>u bunkeru sedim,</div><div>i dolazak crva čekam.</div><div>Ovde, iza moga zida,</div><div>u savršenoj izolaciji,</div><div>ja dolazak crva čekam.</div><div><br /></div><div>Čekam da </div><div>beskorisne uklonim.</div><div>Čekam da</div><div>grad očistim.</div><div>Čekam da</div><div>crve sledim.</div><div>Čekam da</div><div>crnu košulju navučem.</div><div>Čekam da</div><div>slabiće iskorenim.</div><div>Čekam da im</div><div>prozore razbijem</div><div>i vrata provalim.</div><div>Čekam na</div><div>konačno rešenje</div><div>da lozu ojačam.</div><div>Čekam da</div><div>crve sledim.</div><div>Čekam da</div><div>tuševe pustim</div><div>i peći potpalim.</div><div>Čekam</div><div>na pešovane i uglješe</div><div>na crvene i na ješe.</div><div>Čekam </div><div>da crve sledim. </div><div><br /></div><div>[Glas iz megafona: "Čekamo da preuzmemo, i okupićemo se ispred Gradske kuće u Brikstonu, gde ćemo se..."]</div><div><br /></div><div>Da li bi voleo </div><div>da vidiš Britaniju</div><div>kako opet vlada,</div><div>prijatelju moj?</div><div>Sve što treba da uradiš</div><div>jeste da crve slediš.</div><div><br /></div><div>Da li bi voleo </div><div>da naše obojene rođake</div><div>pošalješ opet kući,</div><div>prijatelju moj?</div><div>Sve što treba da uradiš</div><div>jeste da crve slediš. </div><div><br /></div><div>[Glas iz megafona: "Crvi će se okupiti ispred autobuske stanice u Brikstonu. Kretaćemo se oko 12 sati duž Stoktonskog druma... Ebotovog druma... U dvanaest do tri kretaćemo se duž Lambetovog druma u pravcu mosta Voksol. A kad izbijemo na drugu stranu mosta Voksol, bićemo na teritoriji Vestministera. Veoma je moguće da ćemo susreti neke... na putu kojim se budemo kretali..."]</div><div><br /></div><div><br /></div><div>25.</div><div><b>STANITE!</b></div><div>(Stop)</div><div><br /></div><div>Stanite!</div><div>Hoću da idem kući, </div><div>ovu uniformu da skinem</div><div>i ovaj koncert napustim.</div><div>Ali čekam u ovoj ćeliji,</div><div>jer spoznati moram svoje breme:</div><div>da li sam ja kriv</div><div>sve ovo vreme...</div><div><br /></div><div><br /></div><div>26.</div><div><b>SUĐENJE</b></div><div>(The Trial)</div><div><br /></div><div>Dobro vam jutro, časni Crve!</div><div>Kruna će pokazati jasno</div><div>da je zatvorenik, koji pred vama stoji,</div><div>uhvaćen na delu dok pokazuje osećanja!</div><div>Pokazuje osećanja skoro ljudske prirode!</div><div>Ne može to tako!</div><div><br /></div><div>Pozovite direktora škole!</div><div><br /></div><div>Uvek sam ja govorio, časni Crve,</div><div>da od njega neće ispasti ništa dobro.</div><div>Da su me pustili da bude po mome,</div><div>ja bih ga u red doveo.</div><div>Ali ruke mi behu vezane.</div><div>Svi ti ljudi meka srca i umetnici</div><div>omogućiše mu da se nekažnjen izvuče.</div><div>Dozvolićete mi da ga nalupam sada?</div><div><br /></div><div>Prsao.</div><div>U glavi sam potpuno prsao.</div><div>Stvarno sam skrenuo.</div><div>Mora da su mi povadili sve klikere.</div><div><br /></div><div>Prsao. </div><div>U glavi je potpuno prsao.</div><div><br /></div><div>Ti govance jedno, sad si se uvalio.</div><div>Nadam se da ćeš zaglaviti doživotno.</div><div>Trebalo je sa mnom da razgovaraš </div><div>češće no što jesi. </div><div>Ali ne! Morao si ti po svome.</div><div>Jesi l' neku porodicu </div><div>u skorije vreme rasturio?</div><div>Samo pet minuta, časni crve,</div><div>za njega i mene, nasamo. </div><div><br /></div><div>Bebo!</div><div>Dođi k majci bebo,</div><div>daj da te u naručje uzmem.</div><div>Nije mi, milorde, želja bila</div><div>da on zapada u nevolje.</div><div>Zašto me je napustiti morao?</div><div>Crve moj časni, dozvolite da ga vodim kući.</div><div><br /></div><div>Otkačio.</div><div>U glavi sam potpuno otkačio.</div><div>Kroz rešetke na prozoru gledam.</div><div>Negde u tom zidu mora da su vrata</div><div>kroz koja sam ušao.</div><div><br /></div><div>Otkačio.</div><div>U glavi je potpuno otkačio.</div><div><br /></div><div>Dokazi, pred ovaj sud izneti,</div><div>nepobitni su. </div><div>Nema potrebe da se</div><div>porota na većanje povlači.</div><div>Za sve ove godine koliko sam sudija,</div><div>još nisam čuo da neko</div><div>ovoliko zaslužuje</div><div>da po zakonu bude kažnjen.</div><div>Zbog načina na koji si mučio</div><div>svoju predivnu ženu i majku</div><div>toliko mi je muka</div><div>da ću dobiti proliv!</div><div><br /></div><div>[Masa: "Hej sudijo! Poseri se na njega!"] </div><div><br /></div><div>Pošto si, prijatelju, otkrio</div><div>najdublji strah lični,</div><div>osuđujem te da budeš razotkriven,</div><div>pred svima koji su ti slični!</div><div><br /></div><div>Srušite zid!</div><div><br /></div><div><br /></div><div>27.</div><div><b>IZVAN ZIDA</b></div><div>(Outside the Wall)</div><div><br /></div><div>Sasvim sami, ili dvoje po dvoje,</div><div>oni koji te stvarno vole,</div><div>hodaju tamo-ovamo, izvan zida.</div><div>Neki, držeći se za ruke,</div><div>a neki okupljeni u grupe (***),</div><div>ljudi meka srca i umetnici,</div><div>iskazuju svoj stav.</div><div><br /></div><div>A kad ti daju sve svoje,</div><div>neki posrnu i padnu,</div><div>jer naposletku nije lako</div><div>udarati srcem u zid nekog blesana.</div><div>[Glas: "Nije li ovo mesto..."]</div><div><br /></div><div>PREVEO: Jovan Ristić (26.05 do 16.07.2023)</div><div><br /></div><div><div>(*) Sjaj svemirskog kadeta je izraz za drogu</div><div>(**) What Shall We Do Now (Šta sad da radimo) je pesma koja je bila predviđena za album The Wall, ali je izostavljena zbog manjka prostora na vinilu i zamenjena je kraćom i donekle sličnom, Empty Spaces (Prazna mesta). Međutim, u filmu Pink Floyd: The Wall (Alan Parker, 1982), iskorišćena je What Shall We Do Know, dok je Empty Spaces izostavljena. Na The Wall koncertima takođe se uvek izvodi What Shall We Do Now, a Empty Spaces nikada (poslušati živi album Pink Floyda Is There Anybody Out There i Votersov The Wall Live in Berlin). U Parkerovom filmu, pesma je praćena genijalnom animacijom Džeralda Skarfa. Šteta što se studijska verzija What Shall We Do Now ne može pronaći ni na jednoj kompilaciji pesama grupe Pink Floyd, već se u njoj može uživati samo ako imate film. Sada je, doduše, ima i na YouTube, kao insert iz filma.</div><div>(***) Reč "bands" upotrebljena je dvosmisleno. Rodžer misli i na grupe ljudi, ali i na muzičke bendove. Svi oni "iznose svoj stav" boreći se protiv zidova, pa i protiv zidova u ljudima koje poznaju ("nije lako udarati u zid nekog blesana").</div></div><div style="text-align: left;"> </div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div><div style="text-align: left;"><br /></div>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-51065118842005449502022-06-17T18:37:00.001+02:002022-06-17T18:37:08.419+02:00Poplavljeni um: Gostovanje u Zrenjaninu, na tribini o teorijama zavere i njihovom uticaju, 7.6.2022.<p style="text-align: justify;">Poslednje tri promocije romana imao sam u Vojvodini, a jedna od njih bila je 7. juna u Kulturnom centru Zrenjanina, u sklopu tribine "Teorija zavere". O knjizi <i>Poplavljeni um</i> i fenomenu kojim se ona bavi - konspirološkom načinu razmišljanja - govirili smo Đorđe Prstojević (moderator), sociološkinja Senka Jankov i Marijana Kojićić Daljević i ja. Naša izlaganja povremeno se mešaju sa žamorom đaka koji su u prostoru do nas slavili matursko veče, ali se sve ipak dobro čuje. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><iframe allowfullscreen="" class="BLOG_video_class" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/zAlkiCZfVBg" width="320" youtube-src-id="zAlkiCZfVBg"></iframe></div><br /><p><br /></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-41305030679844066942022-05-30T17:50:00.002+02:002022-05-30T18:26:39.408+02:00SANJAM ATOMSKE PEČURKE: Izjava u 30 kratkih rezova za list Danas (podlistak Nedelja 28-29.maj 2022, rubrika "Ljudi, sećanja") <p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br /></div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhVeZ8g_30assHOw44TqH_JijbMvaxgFgEte4U-5GV_-JjPvhksR3e-s1XzN70n2rJVqf7I6h8wbx4Qd3-w8Z_f3J8sXsZz7LjBXppOboxtxSQoj8-zTXkuQH8kUPuLHBwoj5_MRnvhuEJKpe5ip8-g2VJBpmwRlQzn42JReP0Q8JtsGEpOdANK4yuh-Q/s1162/Rubrika%20ljudi,%20se%C4%87anja%20-%20Sanjam%20atomske%20pe%C4%8Durke%20(Jovan%20Risti%C4%87).jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="720" data-original-width="1162" height="198" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhVeZ8g_30assHOw44TqH_JijbMvaxgFgEte4U-5GV_-JjPvhksR3e-s1XzN70n2rJVqf7I6h8wbx4Qd3-w8Z_f3J8sXsZz7LjBXppOboxtxSQoj8-zTXkuQH8kUPuLHBwoj5_MRnvhuEJKpe5ip8-g2VJBpmwRlQzn42JReP0Q8JtsGEpOdANK4yuh-Q/s320/Rubrika%20ljudi,%20se%C4%87anja%20-%20Sanjam%20atomske%20pe%C4%8Durke%20(Jovan%20Risti%C4%87).jpg" width="320" /></a></div><br /><p>Jovan Ristić:<br />SANJAM ATOMSKE PEČURKE<br />(urednik rubrike: Rade Radovanović)</p><p style="text-align: justify;">Prizor oca koji mi pred spavanje pušta ploču <i>Wish You Were Here</i> Pink Floyda verovatno je najstarije sećanje koje imam. Znam svaki ton na tom albumu. Rok muzika mi je u krvi.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p></p><div style="text-align: justify;">Baka po majci bila je Vranjanka, a Turci su se u Vranju zadržali gotovo 500 godina. Bakin najveći žal u životu bilo je to što su je roditelji ispisali iz škole kako bi radila. Pamtim je po dve rečenice: „Što se uči, to se zna!“ i „Ćuti sinko, ko te pita“.</div><p></p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Deda po ocu bio je nevidljiv. Rano je napustio porodicu, a za prošlošću se slabo osvrtao. Kada sam u trećem srednje dobio zadatak da napravim porodično stablo, tata mi je dao dedin broj telefona. Dobio sam polusatnu, magičnu pripovest o Ristićima; deda je bio rođeni pripovedač. „Ako nemaš ništa protiv, ide Bolji život, pa ne bih da propustim epizodu“, rekao je na kraju. To je bio moj prvi i jedini kontakt sa njim. Godinu dana kasnije je umro.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Baka po ocu je Nemica iz Vojvodine. Postala je pisac sa gotovo 90 godina. Naterala je mog tatu da je nauči da koristi računar, internet i mejlove, pa je sela i napisala porodičnu biografiju. Nikada nije bila novinar, ali je posao obavila kao da se time uvek bavila. Knjigu je odštampala za članove porodice, da znamo ko smo i odakle smo.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Samo su me dva filma istinski uplašila. <i>Osmog putnika</i> sam zamalo gledao sa osam ili devet godina u bioskopu, ali mama nije htela da kupi karte jer je videla neke devojke kako istrčavaju iz sale, preneražene. Par godina kasnije, film je došao na TV, ali sam video samo drugu polovinu. Čudovište sam potom godinama sanjao. Negde u to vreme, privučen reklamom, gledao sam i <i>Dan posle</i>. Izašao sam iz bioskopa apsolutno istraumiran. Atomske pečurke sanjam i dan danas.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Školska lektira mi je bila dosadna. Kao da je imala za svrhu da odbije đake od čitanja, ili da im barem upropasti zimski raspust. Meni su drage bile knjige u kojima klinci prave gluposti – <i>Orlovi rano lete</i> i <i>Hajduk u Beogradu</i>. A sa nekih deset godina, pažnju mi je, u poseti kod maminog prijatelja, privuklo Pekićevo <i>Besnilo</i> u džepnom BIGZ-ovom izdanju. Upecao sam se na strašnu BIGZ-ovu koricu sa psećim okom, izmolio knjigu na zajam i pretvorio se u asocijalno biće.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">U trećem osnovne (OŠ Vladislav Ribnikar) moje odeljenje je kolektivno zbrisalo iz škole. Razlog je bilo „naše“ mače, koje smo negde našli i dali ga na čuvanje drugu, nastanjenom u blizini. Mače mu je oteo čiča iz komšiluka. Izašli smo sa velikog odmora, došli u ruinirano dvorište u Mišarskoj i povikali. „Deda, daj glavu! Deda, vrati mačku!“. Deda je izašao, sa ordenjem na grudima, i uzeo da nas gađa ciglama. Razbežali smo se. Onda nas je uhvatila razredna.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">U šestom osnovne počeo sam da pišem roman, koji sam davao društvu iz odeljenja na čitanje u nastavcima. Junaci smo bili svi mi: dočepali smo se pilula za nevidljivost i pravili smo nestašluke nastavnicima, izigravajući duhove (naslov: <i>Duhovi iz VI2</i>). Neko se pred fizičarom izlanuo da ja to pišem, i on mi je uzeo rokovnik. Uplašio sam se na mrtvo ime, jer se celo prvo poglavlje dešavalo na fizičarevom času. A njegov komentar je bio: „Treba da nastaviš da pišeš.“</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">U gimnaziji Sveti Sava, opet sam bio u složnom odeljenju. U trećoj godini u oktobru, imali smo dvočas srpskog. Na prvom času, srpkinja nam je umesto najavljenog predavanja priredila propitivanje. Pošto je mnogo nas dobilo kečeve, svi smo pobegli sa drugog časa. Dvojici drugova bilo je hladno pa su se vratili po jakne. Spazila ih je dežurna nastavnica, a oni su iskočili kroz prozor učionice, srećom u prizemlju. Srpkinja se žalila na Veću: „I kaže meni dežurna – Vaši đaci lete kroz prozor!'“ Direktor je na to promrmljao: „Mogao je neko da se povredi“. I nije nas kaznio.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Razredni u srednjoj, fizičar, bio je vrlo netipičan. Delio je kečeve šakom i kapom, uglavnom kao vaspitnu meru, uz cinično-duhovite opaske koje sam uredno zapisivao. Sprdao se na svoj račun, na račun školstva i „našeg čoveka“. Jednom, dok sam odgovarao na tabli, prekinuo me je rečima: „Vid’te Ristiću, ova stolica se klati. To znači da profesori pripadaju nižoj klasi“. Kad se smeh u učionici stišao, dodao je: „Neki ljudi pate od stolice na kojoj sede“.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Na žurci za Novu 1992. sreo sam druga iz osnovne – pripitog i obučenog u stilu drumskog ludaka iz <i>Pobesnelog Maksa</i>. Sa 19 godina je postao dobrovoljac. Stideo se dok mi je pričao o paljevini i pljački na dubrovačkom ratištu. U rane jutarnje sate, prijatelj s kojim sam došao na žurku je otkrio da mu nema jakne. A nju je sa čiviluka skinuo onaj moj drug dobrovoljac i utekao. Nismo uspeli da uđemo u trag ni njemu ni jakni.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Početkom devedesetih, u svakom srednjoškolskom odeljenju bio je neko ko je imao bend. Kuzma iz mog odeljenja bio je u Tri debela praseta. Ja sam bio u tri benda. Prvi je svirao bluz, drugi nekakvu garažu, a poslednji, BSindrom, svirao je mračni art-rok. U njemu sam bio pevač i tekstopisac. Sećam se kako smo u zimu inflatorno-depresivne 1993. izašli sa probe na mećavu, a neko od članova je odvalio: „A da batalimo mi ovo i sviramo malo po svadbama, da zaradimo?“</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Dok sam studirao prava, relaksacija mi je bila horsko pevanje. To mi je u doba sankcija bila prilika da putujem, makar po Srbiji. Među nama tenorima bio je veoma lep, prosed čovek od nekih 35 godina, kojem kao da su jedina zanimacija bili pevanje, provod i žene. Upoznao sam njegovog oca i pitao ga zašto mu je sin osedeo. Odgovor je bio kratak: „Bio je u Vukovaru.“</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Moj očuh je tokom devedesetih radio za Beomedicinu. Odlazio je u Rusiju. Jednom se vratio neobavljena posla. Nije imao s kim da ga završi, jer je došavši u Moskvu ustanovio da mu je partnera likvidirala ruska mafija. Tada sam shvatio šta znači ono <i>Nema čovek, nema problem</i>.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Bio sam u poslednjoj grupi studenata koju je Gašo Knežević ispitivao Međunarodno privatno pravo pre no što je sa brojnim profesorima napustio Pravni fakultet, zbog Šešeljevog Zakona o univerzitetu (1998). Gašo te večeri nikog nije oborio i oprostio se od nas u suzama. Posle toga sam zadugo izgubio strast prema pravima. Kad sam diplomirao, okrenuo sam se novinarstvu.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Partnerka s kojom sam živeo krajem devedesetih bila je novopečena gimnazijska profesorka. Jednom je došla kući veoma potresena: kaznila je nekog četvrtaka jer ju je psovao, a ovaj ju je iz osvete gađao šestarom. Promašio je. Prišao joj je drugi đak, koji je sa 18 godina vozio dobra kola, i dao joj svoj broj mobilnog: „Profesorka, ako vas ovaj majmun bude opet uznemiravao, samo me pozovite. Ja i moji ljudi doći ćemo odmah da vas zaštitimo.“</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Vojsku sam služio u Subotici (mart 2000. – mart 2001). Bio sam ćata, pa kurir komande, Posle izbora nismo smeli da izlazimo iz kasarne. Mladi vojnici su bili prestravljeni. Pitali su me da li će morati da pucaju na ljude, na svoje porodice. Ali Peti oktobar sam dočekao u civilnoj bolnici, jer sam operisan zbog urasle dlake koja mi je bradu pretvorila u otok veličine jabuke. Posle intervencije sam zaspao, a probudila me je osmehnuta bolničarka – da mi kaže da je pao Sloba!</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Zamenik komandanta kasarne, potpukovnik, bio je živopisan lik i ljudina. Izuzetno obrazovan; odličan rok gitarista, kojeg su roditelji oterali u vojsku da ga odvoje od rokerskog načina života. NJegova priroda je stalno probijala. Jednom sam naleteo na njega u hodniku komande; hodao je ukočeno kao robot i gledao pravo, a ja sam išao uporedo sa njim, da vidim šta će da se desi. Onda je stao, polako okrenuo glavu ka meni i rekao: „Je l’ da, Ristiću, da ja ličim na faraona?“</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Po izlasku iz vojske, uređivao sam tribinski program društva ljubitelja fantastike Lazar Komarčić u Domu omladine Beograda. Na tribinama bi se obavezno pojavio neki pijanac, ludak ili bizaran lik. Posle mog predavanja o romanu <i>Ja sam legenda</i> i njegovoj filmskoj adaptaciji <i>Čovek omega</i>, za reč se javio čovek koji je tvrdio da mu se „sve to desilo“ i pitao me kako da skine crnu magiju.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Jedne tople letnje noći 2004, u društvu trojice prijatelja pisaca kratkih priča, otišao sam u KST posle mnogo godina. To što sam video inspirisalo me je da napišem moju najbolju priču <i>Godine u magli</i>, po kojoj sam nazvao i autorsku zbirku priča (2010). Sećam se sredovečnih ljudi opijenih nostalgijom za muzikom osamdesetih, sećam se omladine koja igra na hitove iz mog vremena. Reče mi jedna devojka: „U vaše vreme je muzika bila tako bolja.“ Ali opet mi je bilo neprirodno.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Prvo izdanje Festivala srpskog filma fantastike – koji sam osnovao sa Miroslavom Lakobrijom – upriličeno je na Beokonu, u januaru 2006. Kratke filmove, studentske i amaterske iz prethodnih 25 godina, puštali smo u bioskopskoj sali Doma omladine bez grejanja, koja je svejedno bila puna. Videvši scene iz još nemontiranog <i>Šejtanovog ratnika</i> – Marka Nikolića kao Karađorđa, turskog đavola, ubedljive CGI efekte u srpskom filmu – publika je počela da navija i aplaudira.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Sa svojim festivalom sam išao na turneju po zemljama bivše Jugoslavije. Gostovao sam često u LJutomeru, na Grosmanovom festivalu filma i vina. Tamo sam upoznao Slobodana Šijana. U njegovu čast, prikazan je <i>Ko to tamo peva</i>, na otvorenom. Sva sedišta popunjena, deo publike kibicuje sedeći na ogradi i drveću. Film su restaurirali Slovenci. Izgledao je nestvarno dobro. Šijan i ja smo ga gledali iz poslednjeg reda. „Zaboravio sam da je ovako izgledao“, šapnuo mi je.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Režiser Đorđe Kadijević i ja gostovali smo 2009, na Tešnjarskim večerima u Valjevu. U njegovu čast planirana je projekcija <i>Leptirice</i>. Organizator nije verovao da će ljudi doći u bioskop, pa nas je stavio praktično na ulicu, i razapeo malo platno između dva stuba. Kadijević se nervirao, ali je ipak održao vatreni govor. Kad se na platnu pojavila špica <i>Leptirice</i>, ulicu su preplavili ljudi, a vozila su jedva prolazila. Deca su se skrivala iza drveća i virila, a odrasli bi im govorili: sad će ona strašna scena. <i>Leptirica</i> je zadržala moć, i kolektivno gledanje filmova je trijumfovalo.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Dva za mene najšokantnija momenta dok sam radio u novinskoj agenciji Beta: (1) 11. septembar – putnički avion u direktnom TV prenosu udara u Svetski trgovinski centar. Pišem vest a <i>nemam reči kojima bih izrazio ono što vidim</i>. Pritrčava stariji kolega, ukucava umesto mene rečenicu i oslobađa me blokade. (2) Ubistvo Zorana Đinđića – javljeno da je na njega pucano. Potpuna neverica u redakciji, nadamo se da će preživeti. Od toga nema ništa. Novinari oko mene plaču.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Haški tribunal, kraj septembra 2004. Kao pomoćnik Betinog izveštača pratim suđenje Slobodanu Miloševiću, kojem je tada bio nametnut branilac. Džefri Najs ispituje novinarku iz Grčke koja je pisala o bombardovanju Aleksinca. Traži od nje da mu na mapi pokaže gde je taj grad. Ona ne može. Vidim i zašto. Milošević jedva dolazi do reči: „To je mapa severnog dela Srbije! Aleksinca tu nema!“ Tribunal me je ovakvim potezima terao da simpatišem čoveka kojeg sam mrzeo.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Kada sam za Betu napisao analitički članak o godinu dana rada javnih izvršitelja (2013), pozvala me je poznanica, izvršni sudija. Bunila se jer sam naveo da prigovor na zaključak izvršitelja povodom duga za komunalije ne odlaže izvršenje. Pročitao sam joj šta tačno piše u zakonu. „Ali mi odlažemo“, pobunila se. „Ko to mi?“, pitao sam. „Sud“, kazala je. To nije pisalo u zakonu, i nije menjalo suštinu da sam pod pritiskom jer kritikujem po građane štetnu pravosudnu politiku.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Sa kolegom sam 2011. otišao na jug Srbije zbog istraživačkog teksta BIRN-a o finansiranju kulture van Beograda. Sagovornik iz Niša, generalno nezadovoljan stanjem u zemlji, rekao je off record da je „odslužio svoje“ protiv Miloševića i da nema više snage da se bori ni protiv koga. Slične rečenice slušao sam, od poznanika, i u Beogradu. Jedan, vrlo obrazovan, napisao je na Fejsbuku: „Samo ti kreni prvi (da se boriš), pa ću ja za tobom.“ Sve je to bilo pre Vučića.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Kao novinar sam pokrio mnogo koncerata. Najluđa iskustva: (1) koncert Bijelog dugmeta 2005. u Beogradu; voz prolazi kroz masu što satima pokušava da uđe na Hipodrom; masa potom satima izlazi sa koncerta gazeći u mraku po nepreglednoj, krckavoj skrami čaša i flaša; (2) haos posle koncerta Red Hot Chili Peppersa 2007. – publika tučena biblijskim pljuskom čeka voz na železničkoj stanici Inđija. Voz konačno stiže; vrata vagona su zakrčena, Neki momak se ubacuje kroz prozor. Onda shvata da je pogrešio: voz ne ide za Beograd već za Novi Sad.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Otkrivši peticiju za „uklanjanje HAARP-a sa srpske zemlje“ – što je bila inspiracija za moj roman Poplavljeni um, na temu uticaja teorija zavera – napisao sam o tome članak za Betu. Deo kolega mi je tiho čestitao porukama: „Konačno da neko nešto kaže protiv bezumlja“. Kolege koje su mislile drugačije gledale su me povređeno i govorile da „tamo nečeg ima!“. Te 2014. godine, nisam verovao da iko zdrav i prav može da veruje u gluposti. Danas verujem, itekako.</p><p style="text-align: justify;">***</p><p style="text-align: justify;">Posle napuštanja novinarstva, dok sam čekao da <i>Poplavljeni um</i> nađe izdavača, kao pravnik u udruženju potrošača Efektiva neočekivano sam postao pravni pisac. Monografija <i>Nevidljivi zakon</i> (2020) bavila se ignorisanjem Zakona o zaštiti potrošača i drugih za potrošače relevantnih propisa na sudovima. Razgovarao sam sa drugom o žanrovskoj pripadnosti mojih pet objavljenih knjiga i zaključio da se <i>Nevidljivi zakon</i> uklapa u žanr srpskog pravosudnog horora.</p><p style="text-align: justify;">***kraj***</p><p style="text-align: justify;"><br /></p><p style="text-align: justify;">O sagovorniku</p><p style="text-align: justify;">Jovan Ristić, pravnik, pisac, prevodilac i novinar – rođen je 1973. u Beogradu. Suosnivač je i selektor Festivala srpskog filma fantastike. Napisao je filmske knjige <i>Tuđin3 – Jedan nezasluženi košmar</i> (Lazar Komarčić/Projekat Rastko, 2008) i <i>Izgubljeni svetovi srpskog filma fantastike</i> (Filmski centar Srbije, 2015 – koautor Dragan Jovićević). Objavio je zbirku autorskih priča i pesama <i>Godine u magli</i> (Niški kulturni centar, 2010), pravničku monografiju <i>Nevidljivi zakon: neprimenjivanje propisa o zaštiti potrošača usluga od opšteg ekonomskog interesa pred sudovima u Beogradu i Pančevu</i> (Udruženje Efektiva, 2020) i roman <i>Poplavljeni um</i> (Laguna, 2022). Živi i radi u Beogradu.</p><p style="text-align: justify;"><br />Tekst je objavljen i na sajtu lista Danas: https://www.danas.rs/nedelja/jovan-ristic-sanjam-atomske-pecurke/</p><p><br /></p><p><br /></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-24155207859355998722022-05-18T20:42:00.006+02:002022-05-18T21:00:39.725+02:00Odlomak iz romana POPLAVLJENI UM - poglavlje 14.<p style="text-align: justify;">Evo jednog odlomka iz romana <i>Poplavljeni um </i>(njegovo četrnaesto poglavlje) za koji smatram da je dobra ilustracija njegove atmosfere kao psihološkog <i>road-</i>trilera sa elementima zone sumraka. </p><p style="text-align: justify;"><br /></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3KMc3Qg5dJsUdjURN3RZ9mXRbE9vnHRGvbs4haCjIj6eqcqlGgPKIaH1M2Qd4DlAkJmVebCrM1XwWGoigAaHRAVa80WkMYtgiH_4uCHQV4uwHrKpvDVD7kyyfrcVLLk2D7Lqu7EP6hgxBcQuQIqHJOQhd_dQQWzW8xBpDXUFmowiYO6NoY_faD_sypw/s617/poplavljeni_um_vv.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="617" data-original-width="400" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3KMc3Qg5dJsUdjURN3RZ9mXRbE9vnHRGvbs4haCjIj6eqcqlGgPKIaH1M2Qd4DlAkJmVebCrM1XwWGoigAaHRAVa80WkMYtgiH_4uCHQV4uwHrKpvDVD7kyyfrcVLLk2D7Lqu7EP6hgxBcQuQIqHJOQhd_dQQWzW8xBpDXUFmowiYO6NoY_faD_sypw/s320/poplavljeni_um_vv.jpg" width="207" /></a></div><br /></div></div><p>14.</p><p></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">Dok se šetkao kraj automobila koji su čekali točenje goriva, Filip
je bacao čežnjive poglede ka Ibarskoj magistrali, ka vozilima koja su išla prema
Beogradu. Želeo je da je imao više hrabrosti da sam krene kući, onda kad su se kod
Ceraka prvi put zaustavili. Stanice gradskog prevoza tamo su bile blizu, a ovde,
u ovoj nedođiji, nije bilo ničega. Zašto je Momir kog đavola morao da bude tako
neodgovoran, sujetan i komplikovan? Prvo je kasnio na sastanak, pa je sam sebe
sabotirao vređajući Bebu koja je pristala da ih vozi onda kad su Momirova kola
crkla, i još je s pokvarenim stomakom krenuo na put. Mogao je lepo da javi da
mu nije dobro, pa da se cela ta glupa akcija otkaže ili odloži, tim pre što se
na fejsbuk poziv odazvalo samo dvoje ljudi. Al’ ponos. I sad su zbog dotičnog
ponosa gubili vreme čekajući da se Momir skine sa WC šolje. I niko nije
garantovao da ga u takvom stanju stomak neće ponovo pritegnuti, ko zna gde, kad
i u kojoj situaciji.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><i><span lang="SR-LATN-RS">Šta si očekivao od čoveka koji je ispušena
muštikla?</span></i><span lang="SR-LATN-RS"> <i>I zašto se i dalje družiš s
tim preletačem? </i>To bi – govorio je sebi – rekao Slavoljub da mu je ispričao
kuda se stvarno uputio, i s kim. Pitao se<i> </i>šta bi mu Slavoljub tek rekao ako
bi se kojim slučajem stvorio ovde, na pumpi? Uhvatio je sebe kako želi da se to
desi, da njegov otac stvarno dođe, da bude neočekivana sila koja se iznenada
pojavljuje i rešava stvar. Ma bilo bi dovoljno da ga pozove na mobilni;
Slavoljub bi odmah seo u kola i doleteo. Onda je odbacio tu pomisao,
zamišljajući Slavoljubov smeh i svoju sramotu na putu do kuće. I sramotu
godinama posle toga. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><i><span lang="SR-LATN-RS">Rekao ti je da si stihoklepac? I on? A meni nisi
verovao...</span></i><span lang="SR-LATN-RS"> <i><o:p></o:p></i></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Pogledao je ka restoranu za svaki slučaj; kroz
staklo ispod plave tende sa natpisom LAV video je Mrvicu i Bebu kako sede i
pričaju. Bili su ga pozvali sa njima unutra na piće, a on im je učtivo kazao da
nije žedan i da bi radije protegao noge. Istina je bila da bi mu piće prijalo,
ali mu nikako nije bilo do društva i razgovora. Osećao se potišteno. Osećao se
kao uljez. Putnik na pogrešnom putovanju. I moraće to da ostane do kraja. Moraće
nekako da se vadi. Sam.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Udaljio se od glavnog objekta pumpe u kojem su
bili restoran, WC i prodavnica, i pošao u pravcu parkiranih automobila iza
kojih se prostirao auto-put. Hodao je besciljno, šutirajući zgaženu konzervu;
onda je shvatio da to radi nasred prolaza za kola, pa je ubrzao hod do
parkinga. Nije bilo ničeg zanimljivog u okolini, a i čega bi bilo na jednom
takvom mestu? Čak se ni u marke automobila nije razumeo, pa da uzme da ih
proučava. <i>Smotan si k’o sajla, nemaš reflekse, ubio bi nekog na drumu</i>,
govorio bi mu Slavoljub kad bi spomenuo da hoće da vozi. <i>I šta će ti kola
kad živiš u centru?</i> govorila bi mu mama. I mama je bila više u pravu nego
tata, ali Filip je i dalje želeo da vozi, samo što mu je nekako sva ta gnjavaža
oko polaganja ispita i oko objašnjavanja roditeljima zašto hoće da vozi oduvek
bila na poslednjem mestu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Okrenuo se u pravcu žuto-zelenih polja iza kojih
je ležala Orlovača. Na toj strani nalazila se kućica sa malim prozorima nalik
na kontejner i nešto montažno sa lučnim krovom što je moglo da bude
auto-perionica. Šta god da je bilo u pitanju, nisu se videli korisnici.
Zapravo, na tom kraju pumpe nije bilo žive duše. Na samoj ivici betoniranog
područja, između auto-perionice i saobraćajnice koja je dolazila sa Ibarske
magistrale, bila su parkirana jedna jedina kola – sportski automobil crvene
boje bez krova. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Porše je uvek umeo da prepozna.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Da li je to bio <i>onaj</i> porše? <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Uputio se ka usamljenim
kolima, a kad se dovoljno približio, shvatio je da nemaju tablice. Svejedno su bila
veoma lepa. Vozio je takva u svojim snovima i kompjuterskim igrama. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Vlasnika nije bilo
unutra. Kada je sasvim prišao poršeu, sa izvesnom zebnjom se osvrnuo oko sebe.
Osećao se izložen pogledima sa pumpe, tako izdvojen na brisanom prostoru.
Plašio se da tip koji vozi ta kola možda nije u blizini, pa da ga vidi i
pomisli svašta o njegovim namerama. <i>Srbija je ovo, ljudi vole da kradu</i>,
govorio je sebi Filip dok je kao opčinjen dodirivao sjajnu površinu karoserije.
<i>Kad nešto izgubiš na ulici, oprosti se s tim. Ostaćeš bez bicikla čak i kad
ga vezuješ lancem za gelender na šestom spratu zgrade koja se zaključava.</i> Ponovo
je video da porše nema tablice, pa je povukao ruku. <i>Ko to sme da vozi ovakva
kola a da nema tablice i da ga policija ne dira kad projuri kroz crveno svetlo?</i><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><i><span lang="SR-LATN-RS">A možda to nisu ona
kola.<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><i><span lang="SR-LATN-RS">Svejedno, nemaju
tablice.<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Zakoračio je unazad. I
začuo režanje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Nije znao odakle zvuk
dopire, da li iza kola ili iz samih kola, ali je pretrnuo, pa je oprezno
napravio još jedan korak unazad, ne usuđujući se da se okrene i potrči ka sigurnosti
pumpe.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Režanje je postajalo sve
grlenije i zloćudnije, a nakostrešeni Filip je imao utisak da svaki njegov
sićušni korak traje beskonačno dugo i da ga bilo kakav nagli, pogrešan pokret
može izložiti nečem strašnom, bolnom i krvavom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Iza automobila se promolila
životinja.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><a name="_Hlk70021604"><span lang="SR-LATN-RS">Veliki
crni pas. Mešanac ko zna čega. Prljav i čupav, kao nekakav ljudski prosjak. Rebra
su mu se mogla prebrojati koliko je bio neuhranjen. Na prednjoj levoj nozi
ispod kolena kao da ga je nešto ujelo i odgrizlo mu popriličan komad dlake, i
na tom mestu se nalazila gadna krasta. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></a></p>
<span style="mso-bookmark: _Hlk70021604;"></span>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Filip se ukoči od
straha. Pas ga je jedno vreme fiksirao pogledom, i kao da se trudio da objekat
njegove netrpeljivosti može da prostudira svaki zub u njegovim iskeženim čeljustima,
pa je zakoračio napred. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Filipova obamrlost
popusti. Počeo je oprezno da se povlači. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Pas krenu za njim, u
istom ritmu. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Dobra kuca“, govorio
je Filip, više tešeći samog sebe no smirujući životinju. Jer kuca nije bila
dobra. Sada je režala tako intenzivno i frktavo da se svakog trena moglo desiti
da jurne u napad. A tako mršava i ljutita, delovala je i gladno. O, kako je
samo želeo da se obrne i potrči ka zgradi Kriogasove pumpe. I kako se samo
plašio da ta zver ne jurne za njim i ne baci se na njegova leđa. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Video ju je kako hoda
sve brže, kako spušta glavu dok joj se mišići grče u pripremi za skok. Prestravljen,
okrenuo se da potrči.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">I udario nosem u nešto.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">U nekoga.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">U nečije grudi.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Prateći inerciju tela,
ruke mu obgrliše čoveka na kojeg je naleteo. Zaustavljen i obnevideo od bola
uhvatio se za lice i zateturao, a neznanac ga je spasio od pada, pridržavši ga za
ramena.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Kada je progledao,
ugledao je dugokosog, prosedog bradonju u narandžastom kombinezonu radnika na
pumpi. Istovremeno je shvatio da ga životinja nije zaskočila. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Drhtavo se obrnuo, ne
znajući šta ga očekuje. A dočekao ga je prizor psa koji mirno sedi ispred
crvenog poršea. Iako je gledao Filipa ispod oka, nije više režao i nije se više
kezio.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Pumpadžija se pojavi
pored Filipa. Kroz naočari sa metalnim ramom gledao je u psa, koji je jedva
čujno cvileo.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Je l’ vaš?“, upita
Filip, kojem je nos još brideo od udarca.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Pumpadžija priđe psu,
kleknu kraj njega i pomazi ga.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„To su deca ulica i
drumova“, rekao je, češkajući životinju iza ušiju. „Surovo napuštena. Izgnana
iz vrta roditeljske ljubavi. Večito odbacivana, šutirana čak. Ljuta na svet. A
opet gladna milovanja.“ Pogledao je ka Filipu i osmotrio ga. „Šta ćeš... ovako
daleko?“ <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Ja... samo sam hteo da
pogledam kola...“<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Nisam te to pitao.“ Glas
mu je bio dubok i hrapav, kao kora veoma starog drveta, i nije se uklapao sa
bujnom kosom nekog ko ima pedesetak godina i prilično očuvan stas. Filipa obuze
nelagoda. Nisu mu se dopadali ni ispitivački pogled ni pitanje tog čoveka. A
čovek se osmehnuo, kao da je osetio Filipovu tenziju.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Hteo sam da te pitam
šta te je dovelo <i>ovde</i>?“<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Filip je bio uplašen
isto koliko se osećao glupavo. Šta da mu kaže? Doveo me ortakov proliv? <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Gorivo.“<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Pumpadžija odmahnu
rukom i prestade da češka psa. „Svakog ovde dovede gorivo. Treba mu gorivo da
bi nekud stigao“, rekao je ustajući sa betona. „Kakvo gorivo tebe pokreće?“ <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Filip blenu u njega. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Je l’ ti kola idu na benzin?
Na bezolovni? Dizel?“<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Ne vozim. Ne vozim
ja“, promuca Filip.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„Ah. Saputnik. Nema
veze.“ Nasmejao se. „Moram da se vratim da radim. Sviđaju ti se kola?“<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">„O da. Vaša su?“, upita
Filip s nevericom. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Bradonja coknu jezikom
i opet se nasmeja. „Mislim da si hteo da kažeš<i> zar su vaša</i>. Ne, ne znam
čija su. Al’ rade pos’o. Odoh sad. Vidimo se, momčino.“ Namignuo je Filipu i
uputio se ka zgradi Kriogasove pumpe, zavrćući rukave. Filip je zbunjen gledao
za njim, pitajući se da li su sve pumpadžije ovoliko opičene. Imao je takođe
utisak da je dotični promašio profesiju. Ili je možda od svoje profesije
pobegao.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Filip pogleda iza sebe.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">Pas je nestao. Kao da
ga nikada nije ni bilo.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS">A nebo je postalo
namrgođenije. <o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 35.45pt;"><span lang="SR-LATN-RS"><br /></span></p><div style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9EufmspjJTTBjqmK2bZc9BZTCVTG8Sx-bWIzUGvjKYneueIaTMze8cknRPnjOOnZDvdCOehMjtsLmno2hcM6pVfioacvCEi1oPKSn_Cajksgyb6fdnCEoSWk_yIdGXYpnB_72IMLTktUOxKQ-8wwsp-LJXfXy4_iSJx4hJUNVzvw5Atqz9P5lwwIqwQ/s1685/slika%204%20(antena%20i%20rupa%20u%20nebu)%20(1).jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1685" data-original-width="1333" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh9EufmspjJTTBjqmK2bZc9BZTCVTG8Sx-bWIzUGvjKYneueIaTMze8cknRPnjOOnZDvdCOehMjtsLmno2hcM6pVfioacvCEi1oPKSn_Cajksgyb6fdnCEoSWk_yIdGXYpnB_72IMLTktUOxKQ-8wwsp-LJXfXy4_iSJx4hJUNVzvw5Atqz9P5lwwIqwQ/s320/slika%204%20(antena%20i%20rupa%20u%20nebu)%20(1).jpg" width="253" /></a></div><p></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-83702556297182100922022-05-15T22:06:00.008+02:002022-05-15T22:43:58.742+02:0030 godina od The Cure albuma Wish (1992): KAKO NE NAPRAVITI DISINTEGRATION 2 <div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgsihoznvIKWQu-5paqLo5tyoi2QH1KpDfHLl1TCKSRlDG3BYDx2CxQpHets7tp8kx0kbRdx-SNSctl_io_Jfm54BTQME1YbUWcYpYJa3igyl05E5o8yPv7esI_UAgfLkfPLWErJfGT2j70wfeZYNG78SLw6EIQS9Z4OVRFl4JOc31sy7baOEFGVdWaw/s800/Wish.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="600" data-original-width="800" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgsihoznvIKWQu-5paqLo5tyoi2QH1KpDfHLl1TCKSRlDG3BYDx2CxQpHets7tp8kx0kbRdx-SNSctl_io_Jfm54BTQME1YbUWcYpYJa3igyl05E5o8yPv7esI_UAgfLkfPLWErJfGT2j70wfeZYNG78SLw6EIQS9Z4OVRFl4JOc31sy7baOEFGVdWaw/s320/Wish.jpg" width="320" /></a></div><p style="text-align: justify;"><br />Kasnim sa ovom objavom nekoliko sedmica, ali nema veze - jubilej objavljivanja albuma <i>Wish</i> (1992) vredan je i da se sada pomene, tim pre što se ovo ostvarenje grupe The Cure danas uglavnom potcenjuje, iako se radi o vrlo kvalitetnom albumu, poslednjem iz imperijalne faze benda (1985-1994). Problemi sa <i>Wish</i> ne leže obavezno u onom što on nudi, već se nalaze u očekivanjima publike i kritičara, ali i u nameri Roberta Smita da, makar u pojedinim pesmama (pre svega u ogromnom hitu <i>Friday I'm In Love</i>) kontrira svom imidžu mračnjaka-depresivca koji je vremenom stekao, iako se s njim nije slagao, jer se njegov muzički i svirački vrlo potkovani bend tokom karijere zanimao za raznolike žanrove i vremenom se okrenuo eklekticizmu. </p><p style="text-align: justify;">Rokerski <i>Wish</i> pojavio se nakon melanholično-mračnog klasika <i>Disintegration</i> (1989), kreativnog i komercijalnog vrhunca The Cure kojem su prethodile dve takođe veoma uspešne ploče: <i>The Head On The Door</i> (1985) i <i>Kiss Me Kiss Me Kiss Me</i> (1987). Posle ovakvog niza albuma i znamenitog prethodnika (ono što je <i>Avalon</i> za Roxy Music i pop muziku, to je <i>Disintegration</i> za The Cure i gotik-rok), bilo je veoma teško napraviti nešto drugačije i sveže. A Robert Smit je duboko bio svestan toga, jer je kao umetnik od samih početaka insistirao na tome da njegov bend stalno napreduje, menja se i nudi nešto novo i neočekivano. </p><p style="text-align: justify;">Ako su The Cure na samom početku svirali minimalistički postpank-pop (prvi album <i>Three Imaginary Boys</i> i prateći singlovi <i>Killing An Arab</i>, <i>Boys Don't Cry</i> i <i>Jumping Someone Else's Train</i> iz 1979), njihov zvuk se sa naraslim ambicijama Roberta Smita a pod uticajem Siouxsie And The Banshees ubrzo transformisao u mračni postpank (albumi <i>Seventeen Seconds</i> iz 1980. i <i>Faith</i> iz 1981.), a potom evoluirao u gotik-rok najmračnijeg tipa (album <i>Pornography</i> iz 1982, čijim ponorima jedino može da parira <i>Closer</i>, Joy Division klasik iz 1980). Zatim je Robert Smit, bežeći od suicidalnosti muzike koju je pravio i života kakav je vodio, napravio duhovito bizaran zaokret, pa su The Cure prosvirali novotalasni pop, elektro-pop i džez-pop na tri hit singla snimljena 1982. i 1983 (<i>Let's Go To Bed</i>, <i>The Walk</i> i <i>The Lovecats</i> čije su A i B strane kompilovane na albumu <i>Japanese Whispers</i> iz 1983). Odatle su skrenuli u psihodeliju, zadržavši ponešto od gotika i popa (album <i>The Top</i> iz 1984) a onda uplovili u (uslovno rečeno) mejnstrim pop-rok vode na <i>The Head On The Door</i> (1985), albumu koji je ovaj britanski alternativni rok bend pretvorio u međunarodne mejnstrim zvezde. Eklektički, stilski šaroliki, uvrnuto nepredvidivi dupli album <i>Kiss Me Kiss Me Kiss Me</i> (1987) uveo je The Cure na američke stadione i u sportske hale na krilima velikog hita <i>Just Like Heaven</i>, dok je mračni, introspektivni <i>Disintegration </i>(1989) trebalo da bude otklon od mejnstrim uspeha i povratak onome što je bend svirao početkom osamdesetih. Ali, na Smitovo zaprepašćenje, <i>Disintegration</i> je doveo The Cure na sam vrh popularnosti i darovao mu dotle najveće hitove u karijeri: <i>Lullaby i</i> <i>Lovesong </i>(#2 na Bilbordovoj top listi u SAD). </p><p></p><div style="text-align: justify;">Robert Smit je ovog puta, uz mnogo gunđanja i antiprotivnih izjava, bio prinuđen da se pomiri sa uspehom kojeg se plašio i od kojeg je želeo da pobegne da bi ostao respektabilni autor. Na albumu <i>Wish</i> je taj uspeh ponovio, ali je, sledeći umetnički integritet, dao sve od sebe da ne napravi <i>Disintegration</i> 2. Definitivno ga nije napravio; na <i>Wish</i> se jasno vidi se težnja da se izbegne ponavljanje, ali prvi put u istoriji benda rezultat nije bio radikalno drugačiji od onog što su The Cure do tada svirali, sa svim svojim stilskim ekskurzijama, a B strane singlova svedoče da je, sa malo drugačijom selekcijom pesama, bio moguć kvalitetniji <i>Wish</i> od isporučenog.</div><div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;">Smit nije bio zadovoljan, iako se upravo sa <i>Wish</i> popeo na prvo mesto top liste najprodavanijih albuma u Americi i na drugo mesto u Velikoj Britaniji. Imao je utisak da se ponavlja, da nema ništa novo da kaže, i svoju stvaralačku dramu pretočio je u pesmu <i>End</i> kojom se album završava, a čiji su stihovi upućeni obožavaocima: <i>"Molim te, prestani da me voliš, ja nisam ništa od tih stvari (koje za mene pričaju)".</i> Smit je, naravno, prestrog, ali je dobro uočio problem. </div><p></p><p style="text-align: justify;">Zaključno sa <i>Wish</i>, The Cure su bili izuzetan albumski i izuzetan singles bend. Luda nepredvidivost rezervisana za albume važila je i za singlove. U fascinantnom nizu od <i>Killing An Arab</i> (1978) do <i>Never Enough </i>(1990) nije bilo sedmoinčnog ili dvanaestoinčnog singl izdanja koje je ličilo na neko od prethodnih. Počev od <i>High</i> (1992), prvog singla sa <i>Wish</i>, The Cure su - uz veliki izuzetak <i>Friday I'm In Love</i> - zašli na teritoriju neoklasicizma. Koliko god zavodljiv, hitoidan i po strukturi zanimljiv (odsustvo refrena), <i>High</i> je tipičan The Cure pop singl ne samo po tekstu već i po zvuku i aranžmanu; ima u njemu pelcera i od <i>The Lovecats</i> i od <i>The Caterpillar</i> i od <i>Catch</i> i od <i>Pictures Of You</i>. Slično važi za treći singl <i>A Letter To Elise</i>. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><iframe allowfullscreen="" class="BLOG_video_class" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/mGgMZpGYiy8" width="320" youtube-src-id="mGgMZpGYiy8"></iframe></div><br /><p style="text-align: justify;"><br /></p><p style="text-align: justify;">Ali <i>Friday I'm In Love</i> je priča za sebe u opusu The Cure; on ne samo što je postao klasični Cure pop singl u punom značenju te reči je već se pretvorio u klasičnu pop pesmu devedesetih koja se i dan-danas vrti po radio stanicama (Smit: "Nju kao da zna svaki taksista u SAD") a ima čak ima folk obradu (Yo La Tengo i Kurt Vile). Poletni, veseli <i>Friday</i> doneo je bendu, međutim, ozbiljan nesporazum sa tvrdokornim fanovima. Po njima, Robert Smit se prodao jer je postao veseo. Da li je to istina? Pa, ako pitate njega, dozvolio je sebi da iskoči iz kalupa u koji ga su drugi strpali (nešto što je uvek mrzeo) i pokazao da ume da bude ljudsko biće koje se raduje i voli da pleše i koje je u stanju da bude zaljubljeno - makar i samo petkom (kao što se iz duhovitih stihova vidi, on strasno prezire sve ostale dane u sedmici, ostajući Robert Smit kojeg poznajemo). </p><p style="text-align: justify;">Album <i>Wish</i> kao celina isprva je bio hvaljen kao jedan od boljih albuma devedesetih, ali je vremenom ostao u senci <i>Friday I'm In Love</i>, a u poslednjih desetak godina se čak potcenjuje (videti površni prikaz na AMG-u i specijal magazina MOJO posvećen karijeri grupe) ili se vrlo pogrešno opisuje kao "pop album". Radi se o "treniranju strogoću" u naknadnom preispitivanju opusa benda, ali i o površnosti kritičara koji ostavljaju utisak da sude o celom albumu na osnovu jedne jedine pesme, što je recept koji kod nepredvidivih The Cure nikada nije davao dobre rezultate. </p><p style="text-align: justify;">Ključna reč za opisivanje <i>Wish</i> je gitarski rok zvuk, a on je u muzičkom mejnstrimu ponovo postao popularan kada su grandž i alternativni rok, nošeni megauspehom Nirvanine pesme <i>Smells Like Teen Spirit</i> i albuma <i>Nevermind</i> (1991), preplavili top liste u Evropi i anglosaksonskim zemljama. Na stranu Smitovo odbijanje da se ponavlja; vetar u leđa promenama u zvuku The Cure bio je i odlazak klavijaturiste Rodžera O' Donela (1990) čije su su iskustvo i sviračko umeće doprineli višeslojnosti i sofisticiranosti <i>Disintegration</i>. Zato na Wish nema "okeanskih" klavijatura, već su u prvom planu teške grandžerske stvari poput uvodne <i>Open</i> i završne <i>End</i>, a tu su i frenetično brza <i>Cut</i>, vah-vahom nošena <i>Wendy Time</i> i kompleksna, skoro epska <i>From The Edge Of The Deep Green Sea</i>, koja muzičku inspiraciju kao da vuče iz prve faze stvaralaštva grupe Roxy Music (1972-1975). Album sadrži i sporije, elegične pesme sa bogatom instrumentalizacijom: pomenuti singl <i>A Letter To Elise</i>, dirljivo-nežnu <i>Trust</i>, depresivni gotik <i>Apart</i> (jedini momenat na albumu koji priziva duboku tugu sa <i>Disintegration</i>), i jedan od vrhunaca albuma, <i>To Wish Impossible Things</i>, čiji orijentalni aranžman, začinjen violončelom, priziva Led Zeppelin (gitarista Porl Thompson će posle Wish svirati sa Džimijem Pejdžom i Robertom Plantom). Ostatak materijala čine pop pesme: <i>High, Friday I'm In Love</i> i <i>Doing The Unstuck</i>. Ova poslednja bila je rođena da bude singl - što na moje veliko iznenađenje nije postala (mada je napravljena njena specijalna remiksovana verzija) - i njeni stihovi "Odbaci tugu i sve te loše vesti" još otvorenije od <i>Friday I'm In Love</i> govore o težnji Roberta Smita da prikaže sebe drugačijim i veselijim, da poruči ljubiteljima svog benda da život ima i veseliju stranu, koju treba slaviti a ne odbacivati ili potcenjivati. Dakle, sa tri brže pop pesme i jednom pop baladom (<i>A Letter To Elise</i>), <i>Wish</i> se ne može nazvati pop albumom. On je u svojoj biti ipak rok album, koji je isporučio baš ono što je u tom trenutku, na grandžerskom početku devedsetih, bilo voljeno među mladima. Naredni albumi <i>Wild Mood Swings</i> (1996), <i>Bloodflowers</i> (2000), <i>The Cure</i> (2004) i <i>4:13 Dream</i> (2008) neće hodati u korak sa vremenom i samim tim neće imati popularnost <i>Wish</i>. Taj album je ujedno poslednji album The Cure kojeg je producirao Dejv M. Alen, čovek sa istančanim osećajem da u pesmi prepozna detalj koji "kupuje" uvo slušaoca; poslednji je koji je na sebi imao svetske hitove, i poslednji je na kojem je redosled pesama besprekoran. Istovremeno, to je prvi Cure album čiji su restlovi jednaki ili bolji u odnosu na pesme koje on nudi. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBKExDawgtAMAosWGumfgrNUsnJ2VK24LFTmpUC3K21rOD37br09hzfTXLf5PUWlVcoXfsfDwNKNbzUkPCIC_k1e5skznE77uTXKttTC5g1JrdCLKv2hMBAPpNNzhTGVaCycuWbPmdlwQr5zNUGPOYF5QMSSu2O4-WRjF26V0YqvYfUoCXm3wwsfMfgw/s450/join%20the%20dots.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="450" data-original-width="450" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBKExDawgtAMAosWGumfgrNUsnJ2VK24LFTmpUC3K21rOD37br09hzfTXLf5PUWlVcoXfsfDwNKNbzUkPCIC_k1e5skznE77uTXKttTC5g1JrdCLKv2hMBAPpNNzhTGVaCycuWbPmdlwQr5zNUGPOYF5QMSSu2O4-WRjF26V0YqvYfUoCXm3wwsfMfgw/s320/join%20the%20dots.jpg" width="320" /></a></div><p style="text-align: justify;">Naime, nijedna priča o <i>Wish</i> i njegovom ustrojstvu nije kompletna bez priče o njegovim B stranama i o instrumentalima koji su uvršćeni na veoma retki prateći EP, <i>Lost Wishes </i>(1993), originalno objavljen samo na kaseti. Tih 10 kompozicija svedoče o tome da se Smit kidao između onog što je želeo da album bude i onog što je iz Smita prosto izbijalo a nije se uklapalo u viziju <i>Wisha</i> kao nečeg što ne treba da bude nastavak <i>Disintegrationa</i>. Na B strani singla <i>High</i> našla se jedna od najboljih Cure pesama ikada napisanih, eterično-hipnotična <i>This Twilight Garden</i>, u pogledu koje se i sam Robert Smit kasnije kajao što je nije stavio na album umesto prosečne <i>Wendy Time</i>. Na maksi-singl verziji <i>High</i> je i mračna, okeanska <i>Play</i> koja bi se pre uklopila u prethodni album nego u <i>Wish</i>. Na pozadini singla <i>Friday I'm In Love</i> priložene su vesela i prilično hitoidna <i>Halo</i> i tmurna, galopirajuća <i>Scared As You</i>. Singl <i>A Letter To Elise</i> sadržao je na B strani melanholični biser <i>The Big Hand</i>, koji čak bio puštan na američkim radio stanicama i stekao, poput <i>This Twilight Garden</i>, neku vrstu kultnog statusa među fanovima benda, a tu je i bio i opako nabrijani gotik <i>A Foolish Arrangement</i>, koji se vozi na ubitačnoj bas deonici Sajmona Galupa. Pomenute pesme izmenile bi dušu albuma da su stavljene na njega, a kad se svih šest poslušaju na gomili, teško je ne zapitati se zašto Smit nije izdao mini LP samo sa njima, umesto što ih je stavio na B strane singlova. Za utehu, uvršećene su u izvanrednu zbirku B strana singlova i rariteta <i>Join The Dots</i>, objavljenu 2002. godine kao trostruko CD izdanje. Pored ovih pesama, vrlo produktivni bend snimio je i četiri gitarska instrumentala koje je stavio na <i>Lost Wishes</i>. Nisu izuzetna, nisu esencijalna, ali svedoče o ogromnoj količini energije i kreativnosti koja je pokretala The Cure tokom 1991. godine kada je <i>Wish</i> pripreman. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBMnt1-PnLS48xV2cgpRavRuEE09c2uTfIy6iCM2QlL2cT9OjmEPQNSeFd6dGT6U-hmi_CTI5z8bangzS7j38G4c4OPUGSs_SlHTFvbQHQui5f-87hwHZr3D8Pf_GVTtYLozw6ghOjSSvpbAeMdqcBmU1Hhh6SX5Qq6zcm017P-Z1pqIv8t2CzmB2frw/s900/the%20crow.webp" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="900" data-original-width="900" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiBMnt1-PnLS48xV2cgpRavRuEE09c2uTfIy6iCM2QlL2cT9OjmEPQNSeFd6dGT6U-hmi_CTI5z8bangzS7j38G4c4OPUGSs_SlHTFvbQHQui5f-87hwHZr3D8Pf_GVTtYLozw6ghOjSSvpbAeMdqcBmU1Hhh6SX5Qq6zcm017P-Z1pqIv8t2CzmB2frw/s320/the%20crow.webp" width="320" /></a></div><p style="text-align: justify;">Postava koja je snimila <i>Wish</i> - Robert Smit, Sajmon Galup, Port Tompson, Boris Vilijams i Peri Bamonte - raspala se posle velike svetske turneje kojom je album promovisan. Gitarski virtuozo Tompson otišao je da svira sa svojim idolima iz Led Zeppelin i nije se vratio do 2004. godine, Galup se podvrgnuo rehabilitaciji od alkoholizma i jedno vreme nije bio na raspolaganju ni za kakve svirke i snimanja. Bubnjar Vilijams je otišao zauvek, ali ne pre no što je sa Smitom 1994. godine snimio <i>Burn</i>, poslednju veliku pesmu The Cure koja je mnogima bila razlog da kupe soundtrack za film <i>Vrana</i> (The Crow). Izmoren sudskim procesom sa bivšim članom Lorensom Tolharstom, obogaljen privremenim i trajnim odlascima članova, bend je pauzirao pune četiri godine, a u međuvremenu svet je otišao dalje, rok scenom je zavladao britpop i The Cure su ispali iz mode. <i>Wish</i> je ostao njihov poslednji veliki rad, i koliko god on sadržao već viđene elemente, valja ipak reći da se radi o zaokruženom, kvalitetnom albumu kakav ovaj bend više nikada neće napraviti.</p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-8292171017275289722022-04-07T16:01:00.005+02:002022-04-07T16:01:38.755+02:00Prikaz romana POPLAVLJENI UM u listu Danas (2.4.2022).<p style="text-align: justify;">U listu Danas, u podlistku Nedelja, objavljen je prikaz romana <i>Poplavljeni um </i>koji je napisao Nenad Lančuški, jedan od pokretača bloga Filmozofija strave. Naglasak u ovom prikazu je na likovima. Prilažen sken, a ko hoće da čita sa sajta, neka klikne <a href="https://www.danas.rs/nedelja/u-potrazi-za-istinom/?fbclid=IwAR2GFcEmVhMMe-gGdQrIcuwz8NDWUCCJ-971Zs-xVGy7mlFV1dpNIk6PezU">OVDE</a>. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLWCjXYc4R6cSPQG5lQIVGZvCsFtgPYT2rtKBVEhIpaBzApRjFMAZ4_X1wcEkLMbfCBo6kjlkRBVagBOwJ-PEyuOaSXC8abbIz3N3_YpDfFXvwb32IRvVvYqwSgtdXsZ2fdohcWNUA15ha1_IyGsCEMWcz_Dn6jDoC4qfwjuDVYQJvphYbAaiibmA9sA/s3297/Danas%20-%20Poplavljeni%20um.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2817" data-original-width="3297" height="273" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhLWCjXYc4R6cSPQG5lQIVGZvCsFtgPYT2rtKBVEhIpaBzApRjFMAZ4_X1wcEkLMbfCBo6kjlkRBVagBOwJ-PEyuOaSXC8abbIz3N3_YpDfFXvwb32IRvVvYqwSgtdXsZ2fdohcWNUA15ha1_IyGsCEMWcz_Dn6jDoC4qfwjuDVYQJvphYbAaiibmA9sA/s320/Danas%20-%20Poplavljeni%20um.jpg" width="320" /></a></div><br /><p><br /></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br /></div><br /><p><br /></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-74548067165767621462022-03-31T12:59:00.002+02:002022-03-31T12:59:18.505+02:00POPLAVLJENI UM: Snimak promocije romana u SKC-u Beograda, 22.3.2022. <p style="text-align: justify;">Evo snimka promocije romana "Poplavljeni um" održane u knjižari Delfi u SKC-u Beograda 22. marta 2022. godine na kojoj smo učestvovali imunolog Srđa Janković, urednik izdanja Zoran Penevski, filmski režiser Mladen Đorđević i ja. Iz publike su se javljali pisac i prevodilac Goran Skrobonja i prevodilac Ivan Nightflier Jovanovich. Domaćica promocije bila je Tanja Vučković iz Lagune, koja je čitala odlomak iz knjige. Na ekranu sa leve strane vrtele su se fotografije sa moje ekspedicije u selo Beljina kod Barajeva (leto 2014. godine) tokom koje sam prikupljao građu za ovaj moj roman o četvoro ljudi koji bežeći od sebe i svojih problema tragaju za "HAARP antenom", optuženom da je klimatsko oružje NATO i da je izazivač katastrofalnih poplava u Srbiji...<br /><br />Sledeća promocija je u Domu omladine Beograda 18.4.2022. godine, a ona nakon nje će najverovatnije biti upriličena u Novom Sadu. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><iframe allowfullscreen="" class="BLOG_video_class" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/n8ywlliiR3c" width="320" youtube-src-id="n8ywlliiR3c"></iframe></div><br /><p style="text-align: justify;"><br /></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-74992317516327423962022-03-06T17:00:00.001+01:002022-03-06T17:00:09.673+01:00Poplavljeni um: TV gostovanje na temu "Kako teorije zavere utiču na običnog čoveka" (K1)<p>Povodom objavljivanja romana Poplavljeni um, gostovao sam 18. februara 2022. u emisiji Uranak na TV K1, a na temu "Kako teorije zavere utiču na običnog čoveka". Gostovanja je trajalo 15 minuta. Pogledajte snimak.</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><iframe allowfullscreen="" class="BLOG_video_class" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/_YJujkpOZrI" width="320" youtube-src-id="_YJujkpOZrI"></iframe></div><br /><p><br /></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-81013056602953070512022-03-03T19:28:00.003+01:002022-03-03T19:28:41.029+01:00Dva zanimljiva prikaza romana Poplavljeni um (Nedeljnik i Blic)<p>Ovih dana su se pojavili prvi prikazi mog romana <i>Poplavljeni um</i>. Jedan potiče iz pera Zorana Penevskog, urednika romana (Nedeljnik), a u drugi iz pera novinara Slobodana Ivkova (Blic).</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgUzNeaa2GS0yiEvlHeWbx5UlOxiULwCXX7ULHz5s7RTfsk7kykLwJtJtHZ-YRNkcC0FKNvosW6PMLx3aUD-I624-k52T54C0x7hYLzRgfhk7LbFruiPSe3RhJOnzGuyzS_o1aSriahZQO65eM3BXRiycvNW1W1Au2q9hCEuBE6GJveRg9SNqSRlFyDUA=s688" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="688" data-original-width="526" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgUzNeaa2GS0yiEvlHeWbx5UlOxiULwCXX7ULHz5s7RTfsk7kykLwJtJtHZ-YRNkcC0FKNvosW6PMLx3aUD-I624-k52T54C0x7hYLzRgfhk7LbFruiPSe3RhJOnzGuyzS_o1aSriahZQO65eM3BXRiycvNW1W1Au2q9hCEuBE6GJveRg9SNqSRlFyDUA=s320" width="245" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjN4U3a35hAHYv89-w6sw23q1IXzCjDQn1WBm-Pt2Xt16aGZv3A-0IvNVLVSBMcvg8PQQbjF2fuWQZaMjmeAf5MdI44Pc1LVsLBAHgQGSgc6J00vaDALYnB4LHqAPjXYrFgJtqokHCVFKQc2UG-qv8oPcThwL9TyVgm3HSloX1096kKQzMO98dAg654cQ=s1497" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1497" data-original-width="484" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjN4U3a35hAHYv89-w6sw23q1IXzCjDQn1WBm-Pt2Xt16aGZv3A-0IvNVLVSBMcvg8PQQbjF2fuWQZaMjmeAf5MdI44Pc1LVsLBAHgQGSgc6J00vaDALYnB4LHqAPjXYrFgJtqokHCVFKQc2UG-qv8oPcThwL9TyVgm3HSloX1096kKQzMO98dAg654cQ=s320" width="103" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgjJTVvAdhf890jeataE7avo-0_rVDIwsXhYqrhttKUEyPqCrbAdFA2f71EvW-0GCuRjxyARIYUGQnDkSq3W2qh9Z7hFfHpclpsiKQXvuPWR-QUJLGlnkFYvn-wSOBZXNJXkZpWv2AG7kzmNR6fm1vcEI3CiVCZVgaUkOOkJtfBZpm0avghX2GGhmBraw=s807" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="807" data-original-width="487" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgjJTVvAdhf890jeataE7avo-0_rVDIwsXhYqrhttKUEyPqCrbAdFA2f71EvW-0GCuRjxyARIYUGQnDkSq3W2qh9Z7hFfHpclpsiKQXvuPWR-QUJLGlnkFYvn-wSOBZXNJXkZpWv2AG7kzmNR6fm1vcEI3CiVCZVgaUkOOkJtfBZpm0avghX2GGhmBraw=s320" width="193" /></a></div><br /><p><br /></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-46056507772054868472022-03-01T19:34:00.008+01:002022-03-01T19:39:50.852+01:00Iz ugla pisca: Svi smo mi pomalo HAARP<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiHWvmFiKAjmqCYQ1XjWePsxsqJ6wGgcgKtSAB8AWLbwaqS8OJ2ZL5CupT7UGfHNwkFbHY5NRqkXX6Q3sCRJEIIaWNNShnj0eIJ6bLscdKcTXyUBAfge55vBi1XOO5hWfGiE35aBdHfinQruBpWAbCj8C94nAkqP2S2Ni2KlMKib-4okL5q5GEXr-F_vQ=s4128" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4128" data-original-width="3096" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiHWvmFiKAjmqCYQ1XjWePsxsqJ6wGgcgKtSAB8AWLbwaqS8OJ2ZL5CupT7UGfHNwkFbHY5NRqkXX6Q3sCRJEIIaWNNShnj0eIJ6bLscdKcTXyUBAfge55vBi1XOO5hWfGiE35aBdHfinQruBpWAbCj8C94nAkqP2S2Ni2KlMKib-4okL5q5GEXr-F_vQ=s320" width="240" /></a></div><br /><br /><b>SVI SMO MI POMALO HAARP</b><br />Piše: Jovan Ristić<p></p><p style="text-align: justify;">Zloćudna posledica pandemije koronavirusa je jedna dugoročno opasnija, mentalna pandemija. Nastala je u atmosferi konstantne neizvesnosti u kojoj se našla civilizacija, sa korenom u strahu od nepoznatog; proizvod je bombardovanja sluđujuće suprostavljenim informacijama a podstaknuta je dubokim sumnjama običnog čoveka u zvanične medije i zvanične verzije dešavanja koje iznose stručnjaci i političari. Mnogobrojne teorije zavere u vezi sa COVID-19 zapljusnule su javnu sferu, uglavnom preko interneta i youtube kanala. Pod njihovim uticajem, nemali deo stanovništva se otuđio i radikalizovao. Protivnici maski, vakcina i antiepidemijskih mera izašli su na ulice širom sveta. Pre toga, dok vakcine još nisu bile napravljene, organizovani su napadi na stubove mobilne telefonije sa 5G tehnologijom, jer su je konspirolozi optužili da svetskim moćnicima služi za širenje koronavirusa i kontrolu narodnih masa. </p><p style="text-align: justify;">Pretpremijeru sadašnje mentalne pandemije gledao sam u Srbiji, u maju 2014. godine, i upravo me je ona inspirasala da napišem roman <i>Poplavljeni um</i>, u kojem grupica Beograđana organizovanih preko društvenih mreža ide kolima u selo Beljina kod Barajeva da potvrdi tvrdnje konspirologa kako se na toj lokaciji nalazi HAARP antena, navodno klimatsko oružje Amerikanaca i NATO koje izaziva zemljotrese, utiče na ljudske umove, i izaziva nepogode poput strašnih kiša koje su potopile Srbiju. </p><p style="text-align: justify;">Tada sam kao novinar naleteo na onlajn peticiju koja je bila treća najpotpisivanija u Srbiji, a zvala se „Uklonimo HAARP sa srpske zemlje“. Peticije sa društveno važnim temama nisu mogle da prebace nekoliko hiljada potpisa, a ova je sakupila 20.000 potpisa za nedelju dana. Sastavljača peticije je mrzelo da napiše sopstveni tekst, pa je kopipejstovao dve godine star „izveštaj“ jednog onlajn tabloida da je „HAARP 3. maja uključen i nad Srbijom u selu Beljina kod Barajeva“, pri čemu je godinu dešavanja zgodno izostavio. A pisanje dotičnog tabloida je 2012. izazvalo takvu uzbunu, da je nekoliko grupa ljudi otišlo do Beljine da nađe HAARP. Iako je priča u međuvremenu više puta demantovana kao suluda i nemoguća, vaskrsnuta je peticijom nakon poplava, pa su se ponovo ka Beljini uputile razne „ekspedicije“. </p><p style="text-align: justify;">U mojoj glavi se rodila ideja za novelu. Da bih mogao da je napišem, okupio sam sopstvenu ekspediciju, i u Beljini „otkrio“ ono o čemu su i drugi pisali – običnu antenu mobilne telefonije. A žitelji sela su antenu tretirali maltene kao turističku atrakciju. </p><p style="text-align: justify;">Novela <i>HAARP i druge priče</i>, objavljena 2014. godine postala je osnova <i>Poplavljenog uma</i>, koji je završni oblik dobio tokom pandemije koronavirusa. Shvatite ga kao psihološki roud-triler uronjen u zonu sumraka, koja je direktno proizašla iz mog stava da jedan duboko ranjen, konspirološkom načinu razmišljanja podložan kolektivni um – reprezentovan kroz moje psihološki, socijalno i ideološki raznolike putnike – proizvodi paranoične scenarije i zaplete u duhu one narodne „Život ti je onakav kakve su ti misli.“ </p><p style="text-align: justify;">Naime, mi smo jedan nesrećni narod koji je usled međunarodne izolacije i bombardovanja izgubio samopouzdanje i poverenje u druge; pa sad istovremeno veruje da se ceo svet urotio protiv njega ali i da su mu neke zemlje prijatelji a neke neprijatelji. Ta dva duboko emotivna iskaza se međusobno isključuju, i moj roman ih sučeljava, posmatrajući teorije zavere kao izraz čovekove težnje da na teška pitanja dobije lake odgovore koji će ga umiriti i učiniti „pametnijim“. To su narodne priče koje se valjaju i rastu poput grudve snega prenošenjem od usta do usta. Ali one mogu biti i sredstvo masovne propagande kojim se utiče na psihu ljudi i usmerava njihovo ponašanje. U tom smislu, valja se prisetiti lika i dela Edvarda Bernejza, nećaka Sigmunda Frojda koji je utemeljio današnje shvatanje propagande kao sredstva podsvesnog uticaja na mase radi manipulisanja njihovim težnjama kako bi se one ponašale u skladu sa željama manipulatora. </p><p style="text-align: justify;">Ovakav moj pogled na konspirologiju u tesnoj je vezi sa mojim interesovanjem za ljudsku preopterećenost informacijama, fenomen koji se javlja zato što se informacije danas, naročito na internetu, serviraju fragmentisane i u istoj ravni nezavisno od svoje važnosti, što slabi čovekovu moć selekcije informacija, naročito kad se u obzir uzme brzina kojom on živi, njegova nedovoljna medijska pismenost i zatrpanost egzistencijalnim problemima. Usled toga, čovek je podložan manipulacijama jer se suočen sa lavinom informacija – prečesto propagandnog karaktera – opredeljuje za one koje odgovaraju njegovom sentimentu i ideološkim opredeljenjima. U njegovoj potrazi za istinom u atmosferi nepoverenja prema etabliranim medijima odista mu je lako da „skrene“. </p><p style="text-align: justify;">U <i>Poplavljenom umu</i> sam nastojao da pokažem da na ovo „skretanje“ nije imun niko, ali i da smo kao primaoci i odašiljači informacija, svi mi ljudi zapravo neka vrsta antena, i da smo u tom smislu, svi pomalo HAARP.<br /><br /><b>(ovaj autorski tekst objavljen je u dnevnom listu Blic br 8979. od utorka 1. marta 2022 na strani 23)</b> </p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-64773194353213774322022-01-30T05:59:00.005+01:002022-01-30T18:29:07.318+01:00Roman POPLAVLJENI UM objavljen 27. januara 2022. u izdanju Lagune<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgCBZqhtpIusIuYBY-axrHh7BfA6MHigHCe0mVN3jpcQUiWt0CSRF9IB9icT3It5vvANfOnpzl4NgWVzAaHn-KkHjFFEA3ENkH7YfdjE9d5Za8iFlljN290TyG6Ileb2cgKm1FUPQfglMZ-B0nSrmc7I6X6sFb_6MdluSONi7iKPJB0LHXNV_V0cYuUaw=s3274" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2362" data-original-width="3274" height="231" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgCBZqhtpIusIuYBY-axrHh7BfA6MHigHCe0mVN3jpcQUiWt0CSRF9IB9icT3It5vvANfOnpzl4NgWVzAaHn-KkHjFFEA3ENkH7YfdjE9d5Za8iFlljN290TyG6Ileb2cgKm1FUPQfglMZ-B0nSrmc7I6X6sFb_6MdluSONi7iKPJB0LHXNV_V0cYuUaw=s320" width="320" /></a></div><br /><div style="text-align: justify;">Roman <i>Poplavljeni um</i>, zasnovan na mojoj noveli <i>HAARP i druge priče</i> (2014) objavljen je 27. januara u izdanju Lagune. Dugo sam čekao ovaj trenutak, i veoma sam srećan što se desio. Jeste da mi je ovo peta knjiga, ali - kao da je prva. </div><p></p><p style="text-align: justify;"><i>Poplavljeni um</i> govori o potrazi grupice Beograđana za HAARP antenom, a tema ovog roud-romana, u osnovi psihološkog trilera sa elementima zone sumraka, jeste zloćudni uticaj teorija zavere na običnog čoveka, koji je u doba interneta sluđen i dezorijentisan ogromnom količinom informacija, pri čemu je njegovo poverenje u zvanične medije i državne institucije duboko poljuljano. To nepoverenje je delom duboko zasluženo, ali je delom potpomognuto i kultivisano. </p><p style="text-align: justify;">Teorije zavere, naime, nisu samo neka vrsta narodnih priča, nastalih kao odraz strahova i bespomoćnosti malog čoveka, koji u sudaru sa kompleksnim egzistencijalnim pitanjima traži utehu u lakim odgovorima, već mogu biti i propagandno oruđe kojim se utiče na kolektivnu psihu. A ta psiha u Srbiji veoma je ranjiva, zbog krupnih trauma kroz koje je njeno društvo prošlo. </p><p style="text-align: justify;"><i>Poplavljeni um</i> se dešava u vreme katastrofalnih poplava iz maja 2014. godine, a njegovi junaci su <i>Momir</i> (razočarani politički preletač u srednjem godišnjem dobu koji prezire Fejsbuk revolucionare), <i>Filip</i> (salonski aktivista za socijalnu pravdu koji traži smisao u haosu savremenog života), <i>Mrvica</i> (čuvar banke, bivši bajker i bivši navijač koji je raspoložen za svaku vrstu rušenja) i Beba (slobodoumna mlada majka koja se izdržava prodajući hot-dog i voli da raskrinkava budalaštine). Potaknuto jednom peticijom, koju je potpisalo više desetina hiljada ljudi, njih četvoro se okupilo preko Fejsbuka i uputilo kolima u Beljinu kod Barajeva da potvrdi pisanje opskurnih portala i tabloida da se u tom selu nalazi HAARP antena, navodno klimatsko oružje Amerikanaca i NATO koje je, prema teoretičarima zavere, prizvalo velike kiše i izazvalo poplave u Srbiji. </p><p style="text-align: justify;">U svojoj apsurdističkoj potrazi, članovi male ekspedicije zapravo beže od svojih sivih života u kojima nemaju dovoljno snage i hrabrosti da se suprotstave realnim nepravdama. Oni pojma nemaju kako mitska mašina izgleda, gde se tačno nalazi i kako stvarno deluje, a na putovanju od svega 50 kilometara se više puta neplanirano zaustavljaju, pa će pridruženi saputnici, međusobni odnosi putnika i tinjajući problemi iz njihovih prošlosti temeljno izmeniti prirodu jednog u suštini eskapističko-amatersko-rekreativnog poduhvata i pretvoriti ga u dramu. </p><p></p><div style="text-align: justify;">Roman ima 260 strana, ispripovedan je kroz ukrštene vizure četvoro protagonista - Robert Silverberg mi je omiljeni pisac - a za one koji vole filmske reference, <i>Poplavljeni um</i> bi se mogao opisati kao sudar tri filma: <i>Ko to tamo peva</i>, <i>U čeljustima ludila</i> i <i>Anđelovo srce</i>.</div><br />Za više detalja o cenama i načinu prodaje, i za odlomak iz romana, pogledajte <a href="https://www.laguna.rs/n5394_knjiga_poplavljeni_um_laguna.html">OVDE</a>. <div><br /></div><div>Zvanična vest Lagune/knjižare Delfi je <a href="https://www.delfi.rs/vesti/vest/7211_vrhunski_psiholoski_triler_o_uticaju_teorija_zavere_poplavljeni_um_jovana_ristica_delfi_knjizare.html">OVDE</a>.</div><div><br /></div><div>Tanjugova vest je <a href="https://www.krstarica.com/kultura/laguna-objavila-roman-o-potrazi-za-haarp-om/">OVDE</a>.</div><div><br /></div><div>Najava sajta Art-Anima je <a href="https://www.art-anima.com/poplavljeni-um-jovana-ristica-psiho-triler-o-teorijama-zavere/">OVDE</a>.<br /><br /><br /><p></p><p> </p></div>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-11065615995089248692022-01-12T19:38:00.005+01:002022-01-12T20:39:46.961+01:00PREVEDENI STIHOVI (2): Joy Division, The Cure, The Boomtown Rats, Steve Wynn, Blue Oyster Cult, AC/DC, The Stranglers, Kate Bush, Supertramp, The Dream Syndicate<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhF0BtfA7gzUyHoiRU0jv0ijZuCVse0S1ykPzjoYqiicvd8aepwZnx3xwwomLrpJGP1SZZ8Yh1lMB8Y9ADDfzkY1u0cKyUCdJ_aNKSMV05jMVLjgB5m_womHJmqMySgHi0qYTRXlj0J6TfFwVCZlMYcH-1l_m1YUteh6k7gE-J-_NZNPzOq4KUGmkb7dw=s316" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="316" data-original-width="316" height="316" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEhF0BtfA7gzUyHoiRU0jv0ijZuCVse0S1ykPzjoYqiicvd8aepwZnx3xwwomLrpJGP1SZZ8Yh1lMB8Y9ADDfzkY1u0cKyUCdJ_aNKSMV05jMVLjgB5m_womHJmqMySgHi0qYTRXlj0J6TfFwVCZlMYcH-1l_m1YUteh6k7gE-J-_NZNPzOq4KUGmkb7dw" width="316" /></a></div>Nešto manje od dve godine nakon prethodne, stiže nova tura rok stihova koje sam preveo ili prepevao. Na meniju su Joy Division (Heart And Soul), The Cure (A Strange Day), The Boomtown Rats (I Don't Like Mondays), Steve Wynn (Anthem), Blue Oyster Cult (Don't Fear The Reaper), AC/DC (Dirty Deeds Done Dirt Cheap), The Stranglers (Golden Brown), Kate Bush (Hounds Of Love), Supertramp (The Logical Song), The Dream Syndicate (When The Curtain Falls). Prethodna zbirka prevedenih stihova nalazi se <a href="https://godineumagli.blogspot.com/2020/03/prevedeni-stihovi-echo-bunnymen-thin.html">OVDE</a>, a zasebna zbirka samo sa stihoima grupe The Cure nalazi se <a href="https://godineumagli.blogspot.com/2020/03/the-cure-prevodi-i-prepevi-10-odabranih.html">OVDE<br /></a><p></p>Da vidimo o čemu su pesme: Ijan Kertis je u "Heart And Soul" jednom nogom u grobu, kao da se već oprostio sa životom. Robert Smit je u apokaliptičnom raspoloženju i hoda u susret talasima na "čudnovat dan". Bob Geldof opisuje slučaj jedne devojčice koja je pobila celo svoje odeljenje jer "nije volela ponedeljke". Stiv Vin ulazi u glavu razočaranog ratnog heroja koji se uz himnu priprema da počini masovni zločin. Donald Rezer u "Don't Fear The Reaper" prikazuje smrt kao romantičnog zavodnika. Bon Skot je u glavi lika koji obavlja prljave poslove "skoro za džabe". Hju Kornvel u najvećem hitu Stranglersa peva o zlatno-smeđoj zavodnici koja može biti devojka, ali i heroin - droga koja dolazi sa istoka na zapad i uživaoca dovodi ne samo u stanje euforije već i u stanje potpune zavisnosti i predaje. Kejt Buš se u "Hounds Of Love" rve sa zovom ljubavi i kontradiktornim osećanjima. Rodžer Hodžson u "The Logical Song" ne može da se otme utisku da je čovek, dok juri za karijerom i materijalnim, otuđen i od prirode i od samog sebe. Stiv Vin (ovog puta kao pevač grupe Dream Syndicate u pesmi "When The Curtain Falls") opisuje otupele ljude koji su odustali od samih sebe.<div><br /><br /><b>SRCE I DUŠA</b><br /><b>(Heart And Soul)</b><br />Napisao: Ian Curtis<br />Izvode: Joy Division<br />Album: Closer (1980) <br /><br />Instinkti što još nas mogu odati.<br />Putovanje što vodi ka suncu.<br />Bezdušni i namerni da unište<br />Borba ispravnog i pogrešnog <br /><br />Preuzimaš mi mesto u obračunu<br />Posmatraću žalostiviim okom.<br />Ponizno ću moliti za oproštaj,<br />al’ prekasno za tebe i mene <br /><br />Srce i duša<br />– jedno će sagoreti. <br /><br />Bezdan što stvaranju se smeje<br />Cirkus sav ispunjen budalama<br />Temelji što opstajaše vekovima<br />U prah i pepeo su pretvoreni <br /><br />Iza sveg ovog dobra je užas<br />Stisak najamničke ruke<br />Kad divljaštvo dobre razloge nadvlada<br />Nema više povratka, nema uporišta <br /><br />Postojanje - šta ono znači?<br />Postojim najbolje što mogu<br />Prošlost je sad deo moje budućnosti<br />A sadašnjost mi je sasvim izmakla <br /><br />Srce i duša<br />– jedno će sagoreti <br /><br /><br /><b>ČUDNOVAT DAN<br />(A Strange Day)</b><br />Napisao: Robert Smith<br />Izvode: The Cure<br />Album: Pornography (1982) <br /><br />Daj mi tvoje oči da videti mogu<br />Slepog čoveka što ruke mi ljubi<br />Sunce bruji, glava mi postaje prah<br />Dok on klečeći se igra <br /><br />Na pesku sam, more se podiže.<br />Ja sklopio sam oči.<br />Kroz visoke talase lagano gazim,<br />Na čudnovat dan ja odlazim. <br /><br />Smejem se dok vetar me nosi<br />A slepi plešu po kamenoj plaži.<br />Štite lica dok čekaju kraj<br />Tad preko vode naleti tišina<br />I eto nas ponovo ovde <br /><br />Na pesku sam, more se podiže.<br />Ja sklopio sam oči.<br />Kroz visoke talase lagano gazim,<br />Na čudnovat dan ja odlazim. <br /><br />Glava mi unazad pada, zidovi se ruše<br />Eksplodiraju i nebo i nemoguće.<br />Zastajem na tren, jedne pesme se prisetim<br />Tad začujem zvuk<br />I sve nestaje zauvek <br /><br /><br /><b>NE VOLIM PONEDELJKE<br /> (I Don’t Like Mondays)</b><br /> Napisao: Bob Geldof<br /> Izvode: The Boomtown Rats <br />Album: The Fine Art Of Surfacing (1979)<br /><br />Silikonski čip u njenoj glavi<br />Proizveo je kratak spoj<br />I niko zbog nje neće biti u školi<br />nego kući uz “Bože moj!”<br />Njen tata samo vrti glavom,<br />Prič’o je uvek da je ona zlato<br />I ne vidi razloga,<br />jer i nema razloga!<br />I kakvi bi to razlozi bili?<br />Joj! Joj! Joj! <br /><br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim?<br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim?<br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim?<br />Ja bih da pucam<br />po ceo dan! <br /><br />Teleks mašina je sprava fina<br />javlja vest uzdrhtalom svetu<br />Majka je u šoku,<br />A otac u bedaku,<br />Šta to bi s njihovom malom kćerkicom?<br />Slatkih šesnaest ode baš u šesnaest<br />Kako priznat’ da si skroz oman’o?<br />I ne vide razloga,<br />Jer i nema razloga!<br />I koji bi to razlozi bili?<br />Joj! Joj! Joj! <br /><br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim?<br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim?<br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim?<br />Ja bih da pucam<br />Po ceo dan!<div> <br />Bam! Bam!<br />Samo da ih skidam!<br /><br />U dvorištu škole dečja igra naglo stade<br />Novu igračku ona u ruke uzima<br />Prekida se čas, al’ uči se i dalje<br />Nova lekcija glasi: Kak’ se ubija!</div><div>I sirene vrište sad<br />Bruji skrušen ceo grad<br />Kak’ se ONO moglo desiti?<br />I ne vide razloga<br />Jer i nema razloga<br />da se, eto, mora umreti?<br /> Joj! Joj! Joj! <br /><br />Silikonski čip u njenoj glavi<br />Proizveo je kratak spoj<br />I niko zbog nje neće biti u školi<br />nego kući uz “Bože moj”<br />Njen tata samo vrti glavom,<br />Prič’o je uvek da je ona zlato<br />I ne vidi razloga,<br />jer i nema razloga!<br />I kakvi bi to razlozi bili?<br />Joj! Joj! Joj! <br /><br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim<br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim<br />Reci mi što<br />ponedeljke ne volim<br />Ja bih da pucam<br />po ceo dan! <br /><br /><br /><b>HIMNA<br />(Anthem)</b><br />Napisao: Steve Wynn<br />Izvodi: Steve Wynn<br />Album: Kerosene Man (1990) <br /><br />Večeras će se roditi heroj.<br />Jarki bljesak, a onda slava.<br />Priča herojeva.<br />Na tvom su kaputu sve te medalje<br />Al’ za knedlu u tvom grlu<br />Niko ne zna<br />Tri sata je ujutro i televizor svetli, i…<br /><br />Sviraj himnu još jedan put <br /><br />Sve te zahvalnosti, sve te pohvale<br />Straćene su na zadovoljstva glupa<br />I vrednosti potrošene.<br />I mada nikom živom ne bi rekao,<br />Voleo bi da svi oni nauče neke lekcije<br />A ti si podučavao, ne tako davno, i… <br /><br />Sviraj himnu još jedan put <br /><br />Večeras, negde niz hodnik<br />Jedna se svetlost javlja<br />I tebe obasjava<br />I ako si za znakom tragao,<br />Za mestom da crtu povučeš,<br />Pa, evo ga.<br />Napunjene su puške,<br />I rezervoar u kolima, i… <br /><br />Sviraj himnu još jedan put. <br /><br /><br /><b>NE BOJ SE KOSAČA<br />(Don’t Fear The Reaper)</b><br />Napisao: Donald Roeser<br />Izvode: Blue Oyster Cult<br />Album: Agents of Fortune (1976) <br /><br />Svima nam je vreme došlo,<br />i svima nam je sada prošlo.<br />Godišnja se doba Kosača ne plaše,<br />a ni vetar, ni sunce, ni kiša.<br />Možemo biti kao svi oni. <br /><br />Dođi mila,<br />Kosača ti se ne boj.<br />Hvataj me za ruku,<br />i Kosača se ne boj.<br />Moći ćemo da letimo,<br />Kosača ti se ne boj.<br />Ja sam čovek tvoj. <br /><br />Valentin nam je svima došao,<br />al' vreme nam je svima prošlo.<br />Romeo i Julija su<br />zajedno u večnosti.<br />(Romeo i Julija)<br />40.000 muškaraca i žena svakoga dana<br />...kao Romeo i Julija.<br />40.000 muškaraca i žena svakoga dana<br />...redefinišu šta je sreća.<br />I još 40.000 svakog novog dana...<br />Možemo biti kao svi oni. <br /><br />Dođi mila,<br />Kosača ti se ne boj.<br />Hvataj me za ruku,<br />i Kosača se ne boj.<br />Moći ćemo da letimo,<br />Kosača ti se ne boj.<br />Ja sam čovek tvoj. <br /><br />Ljubav je jedna, od dvoje je potekla.<br />A njihova su vremena zauvek protekla<br />Poslednja je noć tugovanju došla,<br />izdržati više ona jasno nije mogla,<br />Tad grdan vetar<br />vratima tresnu<br />Sveća zatreperi,<br />i plamen zgasnu.<br />Zavesa odlete,<br />i on se pojavi,<br />i reče joj: "Ne boj se.<br />Dođi, mila." <br /><br />I ona nemaše straha,<br />potrča ka njemu, i zajedno poleteše.<br />Osvrnuše se, pa zbogom rekoše,<br />i ona postade kao svi oni.<br />Uzevši ga za ruku,<br />ona postade kao svi oni.<br /><br />Dođi, mila<br />Kosača se ne boj <br /><br /><br /><b>PRLJAVA POSLA SKORO ZA DŽABE<br />(Dirty Deeds Done Dirt Cheap)</b><br /> Napisao: Bon Scott<br /> Izvode: AC/DC <br />Album: Dirty Deeds Done Dirt Cheap (1976)<br /><br />Sa direktorom škole nevolju imaš?<br />Zadaje ti probleme?<br />Do diplome preko kreveta nećeš?<br />Nema frke, imaš mene:<br />Javi mi se telefonom,<br />Uvek sam tu.<br />Pozovi kad ‘oćeš, mala<br />samo me zvrcni.<br />36-24-36 okreni<br />Živim bre od kriminala. <br /><br />Prljava posla skoro za džabe<br />Prljava posla skoro za džabe<br />Prljava posla skoro za džabe<br />Prljava posla, i to skoro za džabe<br />Prljava posla, i to skoro za džabe <br /><br />U ljubavi ti došlo do pravog dar-mara?<br />Srce ti je obuzeo jad?<br />S najboljom te drugaricom vara?<br />Zaplakaće on, kad-tad.<br /> Javi mi se telefonom,<br />sam sam kod kuće,<br />il’ da se nađemo<br />Pa ćemo kod mene,<br />zaboravi njega,<br />Daj da se provedemo. <br /><br />Prljava posla skoro za džabe<br />Prljava posla skoro za džabe<br />Prljava posla skoro za džabe<br />Prljava posla, i to skoro za džabe<br />Prljava posla, i to skoro za džabe <br /><br />Imaš ženu, i sad hoćeš da krepa,<br />ali nemaš muda?<br />Stalno ti zvoca, bekstvo ti treba,<br />a više nemaš kuda?<br />Javi mi se telefonom,<br />Skloni se od nje,<br />Sebi kaži: “Ja vredim!”<br />Ako me platiš,<br />veoma ću rado<br />muški da je sredim. <br /><br />Betonske cipele<br />Cijanid<br />TNT!<br /> (skoro za džabe)<br />Kolumbijske kravate<br />Najamni rad<br />Prženje strujom!<br /> (skoro za džabe) <br /><br />Radi sve što želiš preko mene.<br />Prljava posla, skoro za džabe. <br /><br /><br /><b>ZLATNO-SMEĐA<br />(Golden Brown)</b><br />Stihove napisao: Hugh Cornwell<br />Izvodi: The Stranglers<br />Album: La Folie (1981) <br /><br />Zlatno-smeđa,<br />s teksturom poput sunca.<br /> Položila me dole,<br />mojim umom upravlja.<br />I tako celu noć,<br />Opirat’ se neću.<br />Sa zlatno-smeđom<br />samo je veselje. <br /><br />Zlatno-smeđa,<br />zavodnico vrsna<br />Odavnina<br />na zapad putuješ<br />Izdaleka dođeš,<br />na dan ostaneš<br />Sa zlatno-smeđom<br />samo je veselje <br /><br /><br /><b>PSI LJUBAVI<br />(Hounds Of Love)</b><br />Stihove napisala: Kate Bush<br />Izvodi: Kate Bush<br />Album: Hounds Of Love (1985) <br /><br /><i>U drveću je<br />Dolazi… </i><br /><br />Kad bila sam dete, bežah kroz noć<br />Uplašena od onog što me može<br />Vrebati u mraku<br />Vrebati na ulici<br />Od onog što me je pratilo. <br /><br />Sad me psi ljubavi love<br />A uvek sam bila kukavica<br />I nisam znala šta je dobro za mene <br /><br />I evo me…<br />Dolazi po mene kroz drveće<br />O, molim vas, nek’ mi neko pomogne<br />Da skinem cipele, u jezero ih bacim<br />Pa ću u vodu,<br />Korak po korak. <br /><br />Našla sam lisicu, što je psi uhvatiše<br />A on me je pustio da je uzmem u ruke<br />Njeno maleno srce tuklo je tako brzo<br />I bi me sramota što sam bežala<br />Ni od čega stvarnog. <br /><br />Ne mogu se uhvatiti u koštac s ovim.<br />I dalje se plašim što sam ovde<br />Među tvojim psima ljubavi <br /><br />Osećam tvoje ruke, okružuju me<br />A uvek sam bila kukavica<br />I nisam znala šta je dobro za mene <br /><br />I evo me…<br />Ne daj mi da odem<br />Zadrži me<br />Dolazi po mene kroz drveće<br />O molim te dragi, pomozi mi.<br />Skini mi cipele, u jezero ih baci<br />Pa ću u vodu<br />Korak po korak <br /><br />Ne znam šta je dobro za mene<br />Treba mi ljubav<br />Skini cipele, u jezero ih baci<br />Znaš li šta mi stvarno treba?<br />Treba mi je ljubav <br /><br /><br /><b>LOGIČNA PESMA<br />(The Logical Song)</b><br />Stihove napisao Roger Hodgeson<br />Izvodi: Supertramp<br />Album: Breakfast in America (1979) <br /><br />Kad bio sam mlad, život izgledaše tako divan<br />Ma čudesan! Beše prelep i magičan.<br />I sve ptice na drveću cvrkutaše tako veselo,<br />dok gledaše me tako radosno, razigrano. <br /><br />Ali onda me poslaše da naučim kako da budem razuman,<br />logičan, odgovoran, praktičan.<br />Tad mi pokazaše svet u kojem mogu biti pouzdan,<br />distanciran, intelektualan, ciničan. <br /><br />Dođe doba kad svet utone u san,<br />a pitanja postanu preduboka,<br />za jednog običnog čoveka.<br />Hajde recite mi, molim vas recite - šta sam to naučio?<br />Znam da zvuči apsurdno,<br />ali recite mi ko sam ja? <br /><br />I rekoh, sad pazi šta pričaš ili će te prozvati radikalom,<br />liberalom, fanatikom, kriminalcem.<br />Hajde prijavi se! Ostavi na nas utisak da si prihvatljiv,<br />poštovan, predstavljiv, neškodljiv.<br /></div><div>Hajde, uzmi uzmi uzmi to! <br /><br />Ali noću, kad svet utone u san,<br />pitanja postanu preduboka<br />za jednog običnog čoveka.<br />Hajde recite mi, molim vas recite - šta sam to naučio?<br />Znam da zvuči apsurdno,<br />ali recite mi ko sam ja? <br /><br />Ko sam ja?<br />Ko sam ja?<br />Ko sam ja? <br /><br />Jer osećam se baš nelogičnim,<br />digitalnim<br />jedan, dva, tri, pet<br />Ovo postaje neverovatno<br />Prokleto čudesno. <br /><br /><br /><b>KAD ZAVESA PADNE<br />(When The Curtain Falls)</b><br />Napisao: Steve Wynn<br />Izvode: The Dream Syndicate<br />Album: Ghost Stories (1988) <br /><br />Skočih pravo na kraj knjige<br />Rizikovah pa bacih pogled.<br />Ponekad se možemo zabrinuti<br />Ponekad odgovor nije neophodan <br /><br />Vidimo se kad zavesa padne <br /><br />U ovom gradu ništa se ne ostavlja na miru<br />Ništa se ne baca, i ni u šta ne sumnja<br />Ponekad se glup čovek uzdigne<br />Ponekad se dobar čovek sruši<br />Ponekad ni ne obratimo pažnju <br /><br />Vidimo se kad zavesa padne <br /><br />Nešto nam se loše večeras prikrada<br />Možda treba ispričati priču kako valja<br />Možemo da puzimo, <br />da se prikradamo<br />da izgovore imamo <br />dok od smeha se ne uspavamo <br /><br />Vidimo se kad zavesa padne <br /><br /><div>I publika je na pozornicu izletela</div><div>Al’ nikog nema da njen gnev dočeka</div><div>Obeznanila se, pijana od jeftinih užitaka</div><div>Sitoj svega, nije joj do vriske</div><div>Previše umornoj, nije joj do borbe</div><br />Vidimo se kad zavesa padne <br /><br /> <p></p></div></div>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-32232024548552719282021-09-18T20:38:00.002+02:002022-05-15T23:45:17.052+02:00THREE IMAGINARY BOYS (1979) - Priča o prvom albumu grupe The Cure i njegovoj američkoj verziji BOYS DON'T CRY<p><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRn6IEyBMfVK0ykWlVWFQMPqWycs4ayYS_VKdSp1bhyphenhyphenZGB7KUubyhWye0InF5dH2HaJQqYEFfOR8Hquc5aHoqZyxmOD9RgRYg2pCaE0yCtZJwW2FV-IOkfIaCZhfDqe9vQfD9LQfR_7vil/s700/the+cure+1978-1979+-+michael+dempsey%252C+robert+smith%252C+lol+tolhurst.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em; text-align: center;"><img border="0" data-original-height="369" data-original-width="700" height="169" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRn6IEyBMfVK0ykWlVWFQMPqWycs4ayYS_VKdSp1bhyphenhyphenZGB7KUubyhWye0InF5dH2HaJQqYEFfOR8Hquc5aHoqZyxmOD9RgRYg2pCaE0yCtZJwW2FV-IOkfIaCZhfDqe9vQfD9LQfR_7vil/s320/the+cure+1978-1979+-+michael+dempsey%252C+robert+smith%252C+lol+tolhurst.jpg" width="320" /></a><span lang="SR-LATN-RS"><b><br /><br />THREE
IMAGINARY BOYS<br /></b></span>(Fiction,
1979 – prvi studijski album grupe The Cure)</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">Kris Pari (Chris Parry), muzički producent
poreklom sa Novog Zelanda, dobio je 1978. godine kasetu sa demo snimcima jednog
post-pank benda iz sumornog engleskog gradića Krauli. U pesmama <i>10.15
Saturday Night</i>, <i>Boys Don’t Cry, Killing An Arab </i>i <i>Fire In Cairo</i>
mlade grupe The Cure, Pari je zapazio ozbiljan talenat, a već je imao profesionalnog
iskustva u otkrivanju muzičkih talenata, jer je radio taj posao za Polydor još od dana
kad se britanska pank scena formirala. Bezuspešno je ovog velikog izdavača pokušavao
da zainteresuje za The Sex Pistols i The Clash, ali mu je pošlo za rukom da
ugovori saradnju sa The Jam, Siouxsie and The Banshees i Sham 69. Imao je želju
da osnuje sopstvenu etiketu – vezanu distributerski za Polydor – kako bi na
svoju ruku mogao da angažuje bendove, bez natezanja sa korporativnim
zvaničnicima. Trojac iz Kraulija koji su činili gitarista/pevač Robert Smit
(Robert Smith), bubnjar Lol Tolharst (Lol Tohurst) i basista Majkl Dempsi
(Michael Dempsey), naterao ga je da ostvari svoju ideju, pa su The Cure postali
prvi bend koji je potpisao ugovor sa njegovom novom kompanijom Fiction. Pari je
bio ubeđen da su The Cure bolji konj za trku od već etabliranih The Jam, čije
je albume producirao za Polydor, i ubrzo ih je poveo u studio. Sa njim kao
producentom snimili su singl <i>Killing An Arab</i> (1978, reizdat 1979), koji
je odmah privukao pažnju javnosti. Nije, doduše, ušao na top liste, ali je
dobio pozitivne osvrte u štampi i stekao je neželjenu popularnost među rasistima
i ultranacionalistima iz Nacionalnog fronta zbog naslova pesme, koja samo prepričava
znamenitu scenu ubistva iz romana <i>Stranac </i>Albera Kamija. Kako bi se
zamajac publiciteta iskoristio, Pari je insistirao da The Cure objave i album. Oni
su, fakat, imali dovoljno pesama za to, a Pari je sačinio snimke i napravio
selekciju po sopstvenom ukusu. Autorski najistaknutijem članu benda, Robertu
Smitu, ovo nije bilo po volji jer su se u selekciji našli i probni snimci koje
nije predvideo za objavljivanje, a i smatrao je da izabrane pesme za album
nazvan „Three Imaginary Boys“ nisu ujednačenog kvaliteta. Smetao mu je i mistično
minimalistički omot, inspirisan <i>potpunim odsustvom imidža članova grupe</i>
(sa šminkanjem su počeli 1981, a sa nošenjem gotičkih frizura 1982. godine). Bend
je predstavljen frižiderom, usisivačem i lampom, a pesme nemaju nazive već je svaka
predstavljena simbolom. Kasnije će Smit mnogo gunđati u medijima na temu
kvaliteta ploče i omota, ali u vreme objavljivanja nije se suprotstavljao
Parijevim odlukama, jer su on i njegovi drugovi bili početnici u svetu muzičkog
biznisa. Britanska rok štampa je uglavnom dobro prihvatila rezultat, sa
značajnim izuzetkom NME-a čiji je istaknuti novinar, Pol Morli, napisao
negativan prikaz, kojim je, na duge staze, Smitu učinio uslugu jer ga je vaspitnom
ćuškom na vreme naučio samokritičnosti. Iako se „Three Imaginary Boys“ danas veliča
kao jedno od važnijih ostvarenja britanske post-pank scene s kraja sedamdesetih,
jasno je da se radi o nezaokruženom, neujednačenom ostvarenju benda na početku
karijere koji još nije našao fokus, i koji stilski i svirački ne stoji čvrsto
na nogama. <o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhKXNw8bH2oIUZIef9DqQbzBvu33796WUyj72lVSO7AqTC33nyqVS-YjjNRE_N-9ygKW78Egt0soS8xGVf4WgGBOgN8jf2-VxVpzmIKJASSup6SqYoWWi1xHlrm1iYnEAbYDBSq8OWaYUiG/s300/The+Cure+-+Three+Imaginary+Boys.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhKXNw8bH2oIUZIef9DqQbzBvu33796WUyj72lVSO7AqTC33nyqVS-YjjNRE_N-9ygKW78Egt0soS8xGVf4WgGBOgN8jf2-VxVpzmIKJASSup6SqYoWWi1xHlrm1iYnEAbYDBSq8OWaYUiG/s0/The+Cure+-+Three+Imaginary+Boys.jpg" width="300" /></a></div><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">„Three Imaginary Boys“ – na kojem nema nijednog
Cure singla objavljenog te 1979. godine (<i>Killing An Arab</i>, <i>Boys Don’t
Cry</i> i <i>Jumping Someone Else’s Train</i>) – svoje najjače adute stavlja na
početak i na kraj. Ploču otvara minimalistički klasik <i>10.15 Saturday Night</i>
a zatvara je podjednako ubedljiva naslovna pesma čija sumračna atmosfera
odudara od ostatka materijala. U <i>10.15 Saturday Night</i> prepoznaju se prvi
odbljesci Smitove trejdmark paranoje i fasciniranosti prolaskom vremena: on čeka
devojku i pita se zašto je nema dok posmatra vodu kako kaplje iz česme. Kompozicija
se odlikuje kristalno čistim zvukom svih instrumenata i napetošću, stvorenu
naglim dinamičkim prelazima između tišine protkane hipnotičkim udaranjem po
čineli (kojim Tolharst imitira kapljice vode) i vrlo glasne svirke sa pevanjem
i režanjem gitare, što je producentska strategija koju će devet godina kasnije
koristiti Stiv Albini (Steve Albini) na Surfer Rosa, albumu prvencu grupe Pixies.
Završna pesma <i>Three Imaginary Boys</i> (<i>zvanično</i> završna, jer posle
nje dolazi skriveni, bezimeni bluz instrumental, koji će tek na CD-u biti
odvojen i imenovan kao <i>The Weedy Burton</i>) sa svojom turobnom
melanholičnošću predstavlja zametak jednih zrelijih, mračnijih The Cure koji će
se roditi na sledećem albumu. Ostale pesme se mahom mogu svrstati u popični post-pank
na tragu Buzzcocksa i Wire, nešto što Smit – koji jeste voleo Buzzcockse, ali
je čeznuo da mu bend zvuči kao Siouxsie and The Banshees – više nikad neće
snimati. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">Bolji deo materijala je uglavnom na prvoj
strani ploče. <i>Fire In Cairo</i> je rani pokazatelj Smitovog izuzetnog
talenta za pisanje pop pesama. Podjednako efektna u svojoj pitkoj
minimalističnosti je <i>Accuracy</i> (pesma o lakoći s kojom se povredi neko
koga voliš); nesuđeni singl <i>Grinding Halt</i> je otresiti, pankerski ogled
na temu entropije, apatije i apokalipse; <i>Object</i> se prilično ubedljivo
vozi na distorziranoj gitari, snolika <i>Another Day</i> sadrži nešto
kompleksniju i slikovitiju liriku od ostalih pesama na ploči, stidljivo
najavljujući Smita kao jednog od darovitijih rok pesnika svoje generacije; <i>Subway
Song</i> je više horor priča nego pesma sa motivom iz urbane legende o ubistvu devojke
u londonskom metrou. Dok pozadinska muzika, začinjena usnom harmonikom, odlazi
u fejd-aut, prolomi se distorzirani vrisak da nacrta poentu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">Ostatak albuma čine zakrpe – istina,
zabavne zakrpe koje se kreću od nenamerno smešnih, preko duhovitih do uvrnutih.
Drugu stranu ploče otvara toliko-loša-da-je-dobra obrada Hendriksovog standarda
<i>Foxy Lady</i>. Ne samo što je to jedina obrada koja će se ikada naći na
nekom Cure albumu, već je to jedina Cure pesma koju nije otpevao Robert Smit –
za mikrofonom je bio basista Majkl Dempsi, a snimak nije bio predviđen za
objavljivanje, što se vidi i po tome što članovi pre svirke opušteno „brljaju“
po svojim instrumentima. Nešto bolja je monotona ali milosrdno kratka <i>Meathook</i>
u kojoj Smit peva kako se zaljubio u mesarsku kuku, pa još nekoliko desetina
puta ponovi naslov pesme. <i>So What</i> je dokument brzinske improvizacije: grupa
je ušla u studio sa kompozicijom za koju nije imala reči, pa je Smit otpevao deklaraciju
sadržine kesice šećera i prateću reklamu za kese sa ledom, uključujući datum
isteka ponude, i tome pridodao nekoliko Tolharstovih stihova. <i>It’s Not You</i>
je prosečna rokačina. <i>The Weedy Burton</i> je urnebesni raspad sistema, sa
amaterski nesigurnim, zbrkanim bubnjanjem – prvi i poslednji pokušaj The Cure
da sviraju bluz. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">Iako neujednačena, „Three Imaginary Boys“
je neusumnjivo vredna ploča, koju među konkurencijom izdvaja pankerski iskren pristup.
Kris Pari se nigde ne trudi da popuni zvuk mladalačkog trojca i prikrije
njegove sviračke nedostatke, već daje sve od sebe da pokaže kako The Cure <i>jesu</i>
trojac, i to trojac sa jednostavnim a zanimljivim idejama, i da uživo zvuče baš
kao na ploči – bez nasnimljenih gitara i vokala. Ova ogoljenost radi u korist
benda čak i u slabijim momentima u kojima se oseća tehničko neiskustvo, pre
svega priučenog bubnjara Lola Tolharsta. Paradoksalno, uz svo poštovanje za
autorsku ličnost Roberta Smita i njegovo već solidno gitarsko umeće, glavni
junak „Three Imaginary Boys“ upravo je Tolharst. On ne radi ništa komplikovano
– ritmovi su mu dečje jednostavni – ali <i>kako</i> to radi je memorabilno i
savršeno se uklapa u stilski minimalizam The Cure. Njegovi udarci u bas bubanj,
doboš i činelu su snažni, i Pari, inače bivši bubnjar, ističe ih visoko u miksu.
U najboljim trenucima „Three Imaginary Boys“, Tolharstovo sviranje čelična je osnova
oko koje se pletu Dempsijeve melodične deonice na basu i Smitove igrarije sa
gitarom. Na potonja tri albuma, „Seventeen Seconds“ (1980), „Faith“ (1981) i „Pornography“
(1982), primitivna Tolharstova tehnika razviće se u nešto moćno i unikatno, a
Smit će od menadžera Parija preuzeti kontrolu nad zvukom benda i okrenuti ga ka
mračnijim vodama. The Cure će na tim pločama zadržati relativnu jednostavnost
izraza, ali nikada neće zvučati tako radiofonično kao na „Three Imaginary Boys“
i pratećim singlovima – na veliku žalost Parija, zaljubljenika u Smitovu
genijalnost za pisanje pop pesama. Tri godine kasnije, na Parijev nagovor, Smit
će se ponovo okrenuti tom svom daru, ali će „Three Imaginary Boys“ sa svojom
mešavinom post-panka i popa ostati anomalija u karijeri grupe. <o:p></o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgh-7TAYxl6VJmlBqrbfPoy0L2ip2z37UcmQLci6-5X2v8wopOiPFEbh-TEkhEWzeoAAK2rl9vrziYRN-SiLr41hPYY5SI36CKebYLyu4Fj7IMhvp_CWRkmfjZZJ2ZI0jnV2wN3rbCauIop/s300/The+Cure+-+Boys+Don%2527t+Cry.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" height="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgh-7TAYxl6VJmlBqrbfPoy0L2ip2z37UcmQLci6-5X2v8wopOiPFEbh-TEkhEWzeoAAK2rl9vrziYRN-SiLr41hPYY5SI36CKebYLyu4Fj7IMhvp_CWRkmfjZZJ2ZI0jnV2wN3rbCauIop/s0/The+Cure+-+Boys+Don%2527t+Cry.jpg" width="300" /></a></div><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><br /></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="SR-LATN-RS">BOYS
DON’T CRY</span></b><span lang="SR-LATN-RS"><br />
(Fiction/PVC/Elektra, 1980 – američka verzija prvog studijskog albuma)<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">U svom izvornom obliku, „Three Imaginary
Boys“ se 1979. pojavio u Velikoj Britaniji i Evropi, ostvarivši tek skroman
uspeh, a posle njega su iste godine objavljena dva singla, sa pesmama koje se
ne nalaze na albumu: <i>Boys Don’t Cry</i> i <i>Jumping Someone Else’s Train</i>,
oba u produkciji Krisa Parija. <i>Boys Don’t Cry</i> je bila Parijev favorit
još kad ju je čuo na Smitovoj kaseti sa demo snimcima. Uprkos dobrim kritikama,
pesma nije ni okrznula top liste u Britaniji, ali je na Parijevom rodnom Novom
Zelandu postala hit. U međuvremenu, Smit je pisao nov materijal, a bend je svirao
po Evropi i spremao se za kratku turneju po Americi. Za tamošnje tržište, Pari
je spremio izmenjeno izdanje prvog albuma, sa novim omotom i novim naslovom
„Boys Don’t Cry“, i pustio ga u prodaju u februaru 1980. godine, dva meseca pre
no što će The Cure objaviti novi album „Seventeen Seconds“ i održati svoje
prve, toplo primljene koncerte sa druge strane Atlantika, u Njujorku i Bostonu.
<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS">Pored sada čuvene naslovne pesme o
nepokazivanju emocija kojem se muškarci uče od malena („Dečaci ne plaču“) „Boys
Don’t Cry“ sadrži singlove <i>Killing An Arab</i> i <i>Jumping Someone Else’s
Train</i>, kao i bolju polovinu pesama sa „Three Imaginary Boys“ (<i>10.15
Saturday Night</i>, <i>Three Imaginary Boys</i>, <i>Fire In Cairo</i>, <i>Grinding
Halt</i>, <i>Accuracy</i>, <i>Object</i> i <i>Subway Song</i>), izvrsnu B
stranu singla <i>Boys Don’t Cry</i> na temu seksualnih pomagala (<i>Plastic
Passion</i>) i neobjavljenu pesmu <i>World War</i>. Kad se ta pesma gurne u
stranu, „Boys Don’t Cry“ je ozbiljan napredak u odnosu na originalni britanski
album, i upravo se ta američka verzija danas pojavljuje na listama najboljih
rokenrol albuma kritičarskih autoriteta u SAD kao što su Kolin Larkin i časopis
<i>Roling stoun</i>. I, zanimljivo, iako se na tamošnjem tržištu nije
značajnije prodala, kao <i>uvozni produkt</i> je u Britaniji 1983. godine dosegla
zlatni tiraž (100.000 primeraka), verovatno na krilima uspeha pop singlova <i>The
Walk </i>i <i>The Lovecats</i>. Pesma <i>Boys Don’t Cry</i> („idiotski pop“,
kako je Smit zove od milja) postala je hit tek 1986. godine, kada je reizdata
na singlu u blago izmenjenoj verziji radi promovisanja kompilacije „Standing On
A Beach/Staring At The Sea – The Singles“. Sve do pojave ove zbirke najvećih
hitova benda, američka verzija prvog albuma bila je jedini način da se <i>Boys
Don’t Cry</i> poseduje na dugosvirajućem vinilu. </span><span style="font-family: times; font-size: 11pt; text-align: left;">Kasnije objavljena CD verzija „Boys Don’t Cry“ poboljšana je u odnosu na vinilnu, jer umesto
slabašne </span><i style="font-family: times; font-size: 11pt; text-align: left;">World War</i><span style="font-family: times; font-size: 11pt; text-align: left;"> sadrži mnogo zabavniju pesmu </span><i style="font-family: times; font-size: 11pt; text-align: left;">So What</i><span style="font-family: times; font-size: 11pt; text-align: left;"> sa
originalnog britanskog „Three Imaginary Boys“.</span></p><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br /></div><br />godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-13180398677127412112021-07-02T12:54:00.005+02:002021-07-02T13:08:44.401+02:00Roman POPLAVLJENI UM dobio izdavača - beogradsku Lagunu<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgwLOLOysknBW2kTN7Buu06_Arc0T4RzztXals-25R1a3jwZOi1SHTBzx_5vfdPV3U1U69Z_cTBAtxnPF7gN-2UncG1KU3xgxG3mJnX35TwCpkCd96pLocB3iU5ujno4RJ5VCuiY7ofZ2n/s960/Bazna+stanica+mobilne+telefonije%252C+Beljina+kod+Barajeva.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="720" data-original-width="960" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhgwLOLOysknBW2kTN7Buu06_Arc0T4RzztXals-25R1a3jwZOi1SHTBzx_5vfdPV3U1U69Z_cTBAtxnPF7gN-2UncG1KU3xgxG3mJnX35TwCpkCd96pLocB3iU5ujno4RJ5VCuiY7ofZ2n/s320/Bazna+stanica+mobilne+telefonije%252C+Beljina+kod+Barajeva.jpg" width="320" /></a></div><p><br /></p>Sa zadovoljstvom mogu da saopštim da će moj roman-prvenac POPLAVLJENI UM biti objavljen, i to preko izdavačke kuće Laguna. <p></p><p>POPLAVLJENI UM je u osnovi roud-roman inspirisan dešavanjima koja su usledila nakon velikih poplava u Srbiji u maju 2014. godine, a to su ekspedicije samoorganizovanih građana do mesta Beljina kod Barajeva.</p><p>Cilj tih ekspedicija, podstaknutih internet-peticijama i okupljenih preko društvenih mreža, bilo je uništenje antenskog sistema HAARP, koji je, prema senzacionalističkim tvrdnjama raznih portala i tabloida, prouzrokovao poplave. </p><p>U vreme poplava još sam bio novinar, pa sam se zainteresovao za ovaj fenomen i sa grupom saradnika otišao do sela Beljina, koje je iako samo pedesetak kilometara udaljeno od Beograda među domaćim konspirolozima bilo označeno kao mesto sa kojeg dejstvuje navodno klimatološko oružje. </p><p>Na temelju onog što sam video na licu mesta i razgovora sa žiteljima Beljine počela je da se rađa moja novela HAARP I DRUGE PRIČE, objavljena 2014. godine u sklopu zbirke "HAARP i druge priče o teorijama zavere" (IP Paladin) koju je priredio Goran Skrobonja, sa pričama tridesetak pisaca i spisateljica na temu teorija zavere.</p><p>Roman POPLAVLJENI UM nastao je na temeljima ove novele kao njen mračni rimejk, a o svim detaljima u vezi sa njegovim objavljivanjem javnost će biti blagovremeno<br /> obaveštavana. </p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-65572515062294601702020-09-29T00:59:00.019+02:002020-09-29T15:37:41.767+02:00MELANHOLIČNI ALBUMI KOJE VOLIM - Lista 20 favorita<p style="text-align: justify;">Raznu muziku sam slušao za ovih 47 godina. Žanrovski sebe nisam ograničavao, ali moram sebi da priznam - u duši sam melanholik, i takva je muzika mojoj duši mila. Neki ljudi beže od tuge, beže od introspekcije. Ja se tu, kako stvari stoje, snalazim kao u vodi. Pred vama je lista 20 meni omiljenih melanholičnih albuma. Prva tri su me formirala, i oni su za mene sveto trojstvo melanholije. Ostalih 17 se nadovezalo u raznim fazama života. Kad kažem "melanholija" ne mislim obavezno na stihove, već na muziku jer me uvek muzika prvo pogodi u živac. Stihove otkrivam tek kasnije. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Ea4Kt7a1SyPxwrI1U02mOKOVXWKwzm4kPaa-szcJD0SXba_ZIGTk6HSatfsI640PixFvVlQHYtjhB7n9SmAD-j-HkYvSM905R4cGMEcj5THtOWqUs1ayGyuzpguRl5TZRNv0pE3WYM0Z/s300/Pink_Floyd%252C_Wish_You_Were_Here_%25281975%2529.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6Ea4Kt7a1SyPxwrI1U02mOKOVXWKwzm4kPaa-szcJD0SXba_ZIGTk6HSatfsI640PixFvVlQHYtjhB7n9SmAD-j-HkYvSM905R4cGMEcj5THtOWqUs1ayGyuzpguRl5TZRNv0pE3WYM0Z/s0/Pink_Floyd%252C_Wish_You_Were_Here_%25281975%2529.png" /></a></div><p>1. <b>WISH YOU WERE HERE</b> - Pink Floyd (1975)<br /></p><div style="text-align: justify;">Za ovo je kriv moj tata Velimir. Puštao mi je ploču <i>Wish You Were Here</i> pored kreveta kad sam bio jako mali. Pretpostavljam da mi je tu ploču puštao i pored kolevke. Ušla mi je u podsvest. Znam joj svaki ton. Neću se buniti ako je neko bude pustio na mojoj sahrani. Dejvid Gilmor će u mojoj glavi zauvek svirati setnu odu ludom dijamantu Sidu Baretu; uvodna deonica <i>Shine On You Crazy Diamond</i> biće zauvek moja omiljena zvučna podloga za posmatranje noćnog neba i zamišljena putovanja u svemir. Sa <i>Wish You Were Here</i> ću uvek leteti preko živopisnih pejzaža nalik na one sa omota ploće, ka mestima na kojima me niko ne može pronaći i dotaći osim ljudi koje me zaista dobro poznaju. Bilo je kasnije drugih bendova, ali Pink Floyd su bili prvi, i jedini su u stanju da me odvedu u kosmos. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><br /></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgwQ_HAPejh8oRVEJgSM1NDrZGHC03wiugsJHKDuN-cv3XJuTNVq_f5LDuPiY6MrCnr1oVYDGGejZoqYmTi1PVaewhYPbSMwiJ8fQj2Z8nNoF8BYkfIEBdFggRcrnq-r0-0LHGo_s18Pgtx/s300/Avalon_album_cover.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgwQ_HAPejh8oRVEJgSM1NDrZGHC03wiugsJHKDuN-cv3XJuTNVq_f5LDuPiY6MrCnr1oVYDGGejZoqYmTi1PVaewhYPbSMwiJ8fQj2Z8nNoF8BYkfIEBdFggRcrnq-r0-0LHGo_s18Pgtx/s0/Avalon_album_cover.jpg" /></a></div><p>2. <b>AVALON</b> - Roxy Music (1982)<br /></p><div style="text-align: justify;">Ova ploča, pojam za gospodsku melanholiju, nabija se na nos svakom ko tvrdi da su Roxy Music bez Briana Enoa bili sa svakom pločom sve dosadniji. Ne slušajte snobove. Slušajte muziku. Slušajte je dušom a ne kroz kritičarska zakeranja. <i>Avalon</i> jeste proizvod jednog drugačijeg, rafiniranijeg benda u odnosu na onaj eksperimentalni sa početka karijere, ali kao umetničko delo staje rame uz rame sa drugim albumom <i>For Your Pleasure </i>(1973). Brajan Feri je posle <i>Avalona</i> pametno rasformirao Roxy Music, jer posle savršenstva te ploče više nije imalo šta da se kaže, ali je kroz celu svoju solo karijeru bezuspešno pokušavao da je nadmaši. Najbliže tome je prišao sa albumom <i>Boys And Girls</i> (1985), i opet je to zvučalo kao (istina lep) nastavak <i>Avalona</i>, od čije zvučne višeslojnosti i sofisticiranosti Feri nikada neće uspeti da pobegne. Kad maštam o krstarenju morima, slušam upravo ovaj album, naročito pesme <i>To Turn You On</i> i <i>True To Life</i>. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPMr77hSW0FR-AUBdLCWMXHNXNYMp6BqbxhNZtxFvx41aCsZ3tsPMerjrbaHeeT6drw0atz7vScyrGuAAobpI3Vkz5jHLK6fonH3YvEia2SKSwG6Stk59J3p79lY5A3ywOB52WhSKJ5w3G/s300/CureDisintegration.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPMr77hSW0FR-AUBdLCWMXHNXNYMp6BqbxhNZtxFvx41aCsZ3tsPMerjrbaHeeT6drw0atz7vScyrGuAAobpI3Vkz5jHLK6fonH3YvEia2SKSwG6Stk59J3p79lY5A3ywOB52WhSKJ5w3G/s0/CureDisintegration.jpg" /></a></div><p>3. <b>DISINTEGRATION</b> - The Cure (1989)<br /></p><div style="text-align: justify;">Ako je <i>Wish You Were Here</i> bio melanholična ploča mog detinjstva, <i>Disintegration</i> je bio ultimativna melanholična ploča mog uzburkanog tinejdžerskog doba. To je bio jedan od albuma moje generacije, i za sva vremena me je navukao na The Cure. Sa Disintegration su unutrašnji svetovi mog tinejdžerskog otuđenja dobili muzičku podlogu. Dok sam pisao svoje horor priče poput <i>Nedovršeno</i>, <i>Opekotina</i>, <i>Godine u magli </i>i<i> Kad rebra postanu kavez </i>maštao sam o tome da postignem atmosferu jeze kakvu je Robert Smit postigao u <i>Lullaby</i> (sa ovog albuma) i u <i>A Forest</i> (sa albuma Seventeen Seconds iz 1980). </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiOs8-J-gEvqlitBsJwvH29QTeKEAIWjROTvA83y0-F8XgAfPHoEg8yiBI2YxBpnotfWmYA0Jnd5BRNo-nfBxJKUfrPun4s35dfXiSATgdNQlQfz7THwYzq3exgZO-nh9wkdlQ8gr386Rop/s300/Eurythmics_-_Sweet_Dreams_%2528Are_Made_of_This%2529.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiOs8-J-gEvqlitBsJwvH29QTeKEAIWjROTvA83y0-F8XgAfPHoEg8yiBI2YxBpnotfWmYA0Jnd5BRNo-nfBxJKUfrPun4s35dfXiSATgdNQlQfz7THwYzq3exgZO-nh9wkdlQ8gr386Rop/s0/Eurythmics_-_Sweet_Dreams_%2528Are_Made_of_This%2529.jpg" /></a></div><p>4. <b>SWEET DREAMS</b> - Eurythmics (1983)<br /></p><div style="text-align: justify;">O što je Eni Lenoks umela sa melanholijom i gnevom zbog povređenih osećanja. Eurythmics su imali još ovako tmurno-introspektivnih ploča, među kojima se izdvajaju <i>Savage</i> (1987) i soundtrack za film <i>1984</i> (1984) ali nijedna nije imala zgusnutu atmosferu <i>Sweet Dreams, </i>albuma koji je bendu doneo svetsku slavu a Eni Lenoks tokom snimanja doneo jedan fin nervni slom. Kad bi me neko pitao da izaberem kompoziciju koja bi mi bila soundtrack za usamljenu noćnu šetnju po tihoj vejavici, to bi bila <i>The Walk</i>. Kad bi me neko upitao da izaberem kompoziciju kojom bih opisao urbano otuđenje izabrao bih <i>This City Never Sleeps</i> (rame uz rame sa <i>Lullaby</i> od The Cure) </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguftrsVp3JchhpZQyCogyM_g_lrVAuP2gr6BLef1kVUc93O9LO4YjCbNYV4E0P6FgVYDppkABl-n9SNRrxwyTu2FflI7I1egvNvrFEJ8B7gGqAP0R811y_B7arPAJxp8Qt73TiilUg2Y2S/s300/The_Joshua_Tree.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEguftrsVp3JchhpZQyCogyM_g_lrVAuP2gr6BLef1kVUc93O9LO4YjCbNYV4E0P6FgVYDppkABl-n9SNRrxwyTu2FflI7I1egvNvrFEJ8B7gGqAP0R811y_B7arPAJxp8Qt73TiilUg2Y2S/s0/The_Joshua_Tree.png" /></a></div><p>5. <b>THE JOSHUA TREE</b> - U2 (1987)<br /></p><div style="text-align: justify;">Srbi danas imaju vrlo čudan odnos sa U2 zbog Bonoa - odnos koji se mene savršeno ne tiče dok slušam muziku - ali u drugoj polovini osamdesetih i oni su bili potpuno ludi za ovim bendom. Glavni razlog bio je <i>The Joshua Tree</i>, koji i dalje zvuči kao malo koja ploča tog vremena. <i>With Or Without You </i>ima istu moć kao pre više od trideset godina; uz <i>Where The Streets Have No Name</i> i dalje želiš da potrčiš praznom ulicom prema izlazećem suncu, a <i>I Still Haven't Found What I'm Looking For</i> odjekuje sve snažnije sa godinama, naročito kad se nađeš na nekom životnom raskršću. Edžova gitara je čudesna. Kad Bono peva u <i>Bullet The Blue Sky</i> mogu da se osetim kako se znoji dok isijava emocije. Možete ga prezirati koliko hoćete zbog političke angažovanosti i ljigavosti, ali probajte da napravite nešto nalik ovom albumu, pokažite umeće koje je ovaj muzički vrhunski bend imao na vrhuncu karijere. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIlZ-72rs1RZJNxDNdgtae9FwW79W7FDcAsXq5rocin0KXDEiyfwkQh5b5O3hJVISayL42lS6Fn5mIVvG1O3D4XV-db0hbtYgxyhrhaKgC-KQZtn0LdqUXJZnZn3pIJxLEiruPpEMGvwIs/s300/PetShopBoysActually.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIlZ-72rs1RZJNxDNdgtae9FwW79W7FDcAsXq5rocin0KXDEiyfwkQh5b5O3hJVISayL42lS6Fn5mIVvG1O3D4XV-db0hbtYgxyhrhaKgC-KQZtn0LdqUXJZnZn3pIJxLEiruPpEMGvwIs/s0/PetShopBoysActually.jpg" /></a></div><p>6. <b>ACTUALLY</b> - Pet Shop Boys (1987)<br /></p><div style="text-align: justify;">Ko god vam priča da je pop muzika isprazna i da su tekstovi pop pesama isprazni, uputite ga kompletnu diskografiju Pet Shop Boysa. Zajedljivi, socijalno osvešćeni i uvek pomalo setni (ali ne i patetični), Nil Tenant i Kris Lou su pravili muziku za sva vremena, a i danas, u poznim godinama, oni su takmičarski raspoloženi. Melanholija je takođe deo njihove lične karte. Dva albuma u tom smislu odskaču - <i>Actually </i>(1987) i <i>Behaviour</i> (1990), ali ja ipak biram ovaj prvi kao meni draži jer sadrži <i>Rent</i>, <i>It Couldn't Happen Here,</i> <i>King's Cross </i>i <i>It's A Sin</i>. Zar pop zvezde pišu vatrene pobunjeničke pesme kao što je <i>It's A Sin</i>? Iako u suštini plesan, ceo album <i>Actually</i> odiše pritajenom tugom, a kompleksni aranžmani u <i>It Couldn't Happen Here </i>najavljuju setnu raskoš albuma <i>Behaviour, </i>koji bi se sigurno našao na ovoj listi da sam na nju odlučio da stavim više albuma od istih izvođača. Ali koncepcija je jedan izvođač - jedan album. <i> </i> <i> </i> </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiU-RhfLVUlNaElGXWSFhxue1XiLQj_RtmDKrKPLpXeuck5OCDI_C8DXFzOL3evjFy7p1tWWfvheXRt-GPtJwj3sQP4GAE655IktwKNHUpULZB4W6bNvJS7IObxSACG62yfg4_zvvZL0cMm/s301/Pulp-His_%2527n%2527_Hers.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="301" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiU-RhfLVUlNaElGXWSFhxue1XiLQj_RtmDKrKPLpXeuck5OCDI_C8DXFzOL3evjFy7p1tWWfvheXRt-GPtJwj3sQP4GAE655IktwKNHUpULZB4W6bNvJS7IObxSACG62yfg4_zvvZL0cMm/s0/Pulp-His_%2527n%2527_Hers.jpg" /></a></div><p>7. <b>HIS N HERS</b> - Pulp (1994)<br /></p><div style="text-align: justify;">Svi vole Pulpov klasični album <i>Different Class</i>, istinsko remek-delo Britpop perioda iz sredine devedesetih (da me manete sa Oasis; Pulp su mi interesantniji, šarmantniji, muzički snažniji i originalniji). Ja, međutim, više volim prethodni album <i>His N Hers</i>, sa kojim su Pulp konačno počeli da stiču masovniju publiku. Za mene je magičan, i u devedesetim je za mene bio isto što i <i>Avalon</i> i <i>Disintegration</i> - arhetipska melanholična ploča. Nema ovde slabe pesme, album zvuči kao kompaktna celina podjednako kao <i>Different Class</i>, samo što je elegičniji i više vuče na zvuk nekih meni omiljenih bendova poput Roxy Music.</div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggEO7X_s_E3VSFGDGaVPg9WWW6rlSCg_A8xclPGXM1k2Z2YvuIKNcy_CpgiJO1v61cvJWalSXolJ8hYgiiXIiNWaEs7N5AnYLfYyBgqul6QwYhPziyCFZRA-i7sYqcC4wngSnv1qifhcTs/s316/Blackstar_%2528Front_Cover%2529.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="316" data-original-width="316" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggEO7X_s_E3VSFGDGaVPg9WWW6rlSCg_A8xclPGXM1k2Z2YvuIKNcy_CpgiJO1v61cvJWalSXolJ8hYgiiXIiNWaEs7N5AnYLfYyBgqul6QwYhPziyCFZRA-i7sYqcC4wngSnv1qifhcTs/s0/Blackstar_%2528Front_Cover%2529.png" /></a></div><p>8. <b>BLACKSTAR</b> - David Bowie (2016)<br /></p><div style="text-align: justify;">Imao je Dejvid Bouvi i drugih melanholičnih i mračnih ploča poput <i>Low (1977)</i>, <i>Outside (1995)</i>, <i>Hours (1999)</i> i <i>Heathen (2002)</i>, ali <i>Blackstar</i> je na tom planu ultimativan - jer se autor ovde oprašta od života, i to se oseća u svakom tonu muzike i u Bouvijevom iscrpljenom, staračkom glasu. U početku mi je bilo teško da slušam Blackstar, jer sam bio ophrvan emocijama kad sam saznao da je veliki majstor umro, ali me je album u međuvremenu osvojio. Ako bi me neko pitao da imenujem poslednju stvarno veliku pesmu rokenrol ere, to bi bio <i>Lazarus</i>. A to je samo jedna od pregršt čudesnih pesama sa <i>Blackstar</i>, albuma sa rokenrol telom i džezerskim kostima čije čari otkrivam sa svakim novim slušanjem. I još uvek mi je teško da poverujem da njenog nastavka neće biti. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgUTMN2b4owpGJO8MGubeJK5qeKnVWljIuAAWAkwVOTFtygWA-0U30bhwuQSByzx10KyfMB63NbJIKk9u1l-dor2wFfJSgOMPz14c_iIRBSkBPuirqER_92bHbZcRrYS6MajuOU5Tvbzc7x/s300/DS_Brothers_in_Arms.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgUTMN2b4owpGJO8MGubeJK5qeKnVWljIuAAWAkwVOTFtygWA-0U30bhwuQSByzx10KyfMB63NbJIKk9u1l-dor2wFfJSgOMPz14c_iIRBSkBPuirqER_92bHbZcRrYS6MajuOU5Tvbzc7x/s0/DS_Brothers_in_Arms.jpg" /></a></div><p>9. <b>BROTHERS IN ARMS</b> - Dire Straits (1985)<br /></p><div style="text-align: justify;">Dire Straits su podjednako kao Pink Floyd bili umešni u pravljenju suptilne muzike, pune dinamičnih prelaza; muzike kao stvorene za filmove i mentalna putovanja. Album <i>Love Over Gold</i> (1982) je u tom smislu bio biser, a multiplatinasti <i>Brothers In Arms </i>bio je još bolji. Problem sa njim je bio samo u previše ispeglanoj produkciji kojom je reklamiran tada revolucionarni novi nosač zvuka - CD, ali kad se to ostavi po strani, <i>Brothers In Arms</i> je duboko introspektivna, atmosferična ploča u kojoj i dan danas uživam, a naročito otkidam na elegičnu lepotu <i>So Far Away</i> i naslovne pesme. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOjw4_CetSHd-tn-ox3JYKuI-qKj_cJIMl6EEkJ-WT1PPlygu39oBSLu_NeCE8plukvsx3vsQhFRRblxw-ZDSFhenywRMSjrch-HqqkPD9ZrQ0kKI6lyxTrTVrOIXoA5T-684QcVVznHR-/s300/Sva_cuda_svijeta.jpeg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhOjw4_CetSHd-tn-ox3JYKuI-qKj_cJIMl6EEkJ-WT1PPlygu39oBSLu_NeCE8plukvsx3vsQhFRRblxw-ZDSFhenywRMSjrch-HqqkPD9ZrQ0kKI6lyxTrTVrOIXoA5T-684QcVVznHR-/s0/Sva_cuda_svijeta.jpeg" /></a></div><p>10. <b>SVA ČUDA SVIJETA</b> - Film (1983)<br /></p><div style="text-align: justify;">Još 1983. godine je Jura Stublić znao kuda ide ovaj svet. Niko u jugoslovenskoj rok muzici nije umeo tako uspešno da hoda stopama grupe Roxy Music kao Film na ovoj ploči. Niko nije umeo da napravi tako mračnu, depresivnu ploču kao <i>Zona sumraka</i> (1982) i tako opojno melanholičnu ploču kao što su <i>Sva čuda svijeta</i>. I niko nije umeo da napiše tako zrele, višeznačne, slojevite stihove kao Jura Stublić na ovom albumu (<i>Boje su u nama, Druga strana neba, Mi nismo sami</i>). I znate li nekog u jugoslovenskoj muzici da je opevao nuklearni (ili možda budući jugoslovenski?) rat kao Jura Stublić u <i>Kad budu gorjeli gradovi</i>? Milan Mladenović je umeo da bude mračan, ali je Jura to prosto umeo bolje da sroči. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijMToTbSQLYxTWwcsboazU6ALsYufFnB3a6fzY6kdlHFVg2rAVhFrieH0wqRRvnJxiXFaj3Cfc6phizrcqzSlZaEk_X9fMv1IcExGTDc03_Qo1BocYo8zS9Z1YpeAnpztX2roTt-pILOuz/s300/Iggy_Pop_-_The_Idiot.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijMToTbSQLYxTWwcsboazU6ALsYufFnB3a6fzY6kdlHFVg2rAVhFrieH0wqRRvnJxiXFaj3Cfc6phizrcqzSlZaEk_X9fMv1IcExGTDc03_Qo1BocYo8zS9Z1YpeAnpztX2roTt-pILOuz/s0/Iggy_Pop_-_The_Idiot.png" /></a></div><p>11. <b>THE IDIOT</b> - Iggy Pop (1977)<br /></p><div style="text-align: justify;">Igi Pop i Dejvid Bouvi zajedno su se u Berlinu čistili od narkotičke zavisnosti, i pri tom su stvorili svoje najbolje ploče, pri čemu su pomagali jedan drugom. Igijev <i>The Idiot</i> po zvuku veoma podseća na Bouvijev <i>Low</i>, snimljen iste godine, pa je bilo zlobnih mišljenja da je ovo nepotpisan Bouvijev album, ali je fakat da je samo Igi mogao da postigne ovakav intenzitet mračne introspektivnosti. Kad Igi peva <i>Nightclubbing</i>, možete ga zamisliti kako se vuče po ulicama i posrće. Kad peva <i>Sister Midnight</i>, on zuri u najmračnije demone svoje duše. A <i>China Girl</i> - pesma koju je napisao sa Bouvijem - zvuči kao gorka ljubavna tragedija, i svetlosnim godinama je daleko od Bouvijevog pop rimejka koji je 1983. bio svetski hit.</div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhGe-bOMcdTGYXcDpr6mhHKok0aWI_LRFm75gBKoFYO3EP07EsvhopJpTE_FdmUZimOOsyGQAIwYVEiCgjnIiuesNzbEuRBQuhEuWO8gFggN-KKVj-9gpqQleRjIIDiBkEl1gR_REcbsleD/s280/The_Cult_Love.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="280" data-original-width="280" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhGe-bOMcdTGYXcDpr6mhHKok0aWI_LRFm75gBKoFYO3EP07EsvhopJpTE_FdmUZimOOsyGQAIwYVEiCgjnIiuesNzbEuRBQuhEuWO8gFggN-KKVj-9gpqQleRjIIDiBkEl1gR_REcbsleD/s0/The_Cult_Love.jpg" /></a></div><p>12. <b>LOVE</b> - The Cult (1985)<br /></p><div style="text-align: justify;">The Cult su se 1985. godine oslobodili gotika i otkrili Led Zeppelin. Rezultat je muzički raskošna, rafinirana ploča bez ijedne prosečne pesme, album kakav ovaj šizofrenični bend više nikada neće snimiti. Ne mogu da kažem da sam neki veliki ljubitelj diskografije The Cult; nisam čak obožavatelj ni slavnog albuma <i>Electric</i> (1987) koji ih je na krilima pseudo-AC/DC zvuka probio u Americi, ali <i>Love</i> je posebna priča i poseban svet, stvar za uživanje i divljenje sa mnogo melodije i puno sete. Žurke nisu mogle bez <i>She Sells Sanctuary</i> i <i>Rain</i>, a ja i dalje ne mogu bez <i>Big Neon Glitter, </i>naročito <i>Brother Wolf Sister Moon</i>.</div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxV_rUas42k1TcMOZ-iuc4_ZOiL8aP40OUEzyuOQYYJZQg5WORgusZSzaLDHXShUybHlry-r1M-hPcA1pNRqD-qFEkSjYOdJxuQyBMC5lN7ekcPjqIJpf8djGH_Oh3Ms-lU467JaB_hwV0/s300/The_Jesus_and_Mary_Chain_-_Darklands.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxV_rUas42k1TcMOZ-iuc4_ZOiL8aP40OUEzyuOQYYJZQg5WORgusZSzaLDHXShUybHlry-r1M-hPcA1pNRqD-qFEkSjYOdJxuQyBMC5lN7ekcPjqIJpf8djGH_Oh3Ms-lU467JaB_hwV0/s0/The_Jesus_and_Mary_Chain_-_Darklands.png" /></a></div><p>13. <b>DARKLANDS</b> - The Jesus And Mary Chain (1987)<br /></p><div style="text-align: justify;">The Jesus And Mary Chain su počeli kao kraljevi buke; njihov fidbekom filovani debi album <i>Psychocandy</i> (1985) tadašnja rok kritika je hvalila kao remek-delo. Naredni album je bio sasvim drugačija zverka, a vremenom je i on prepoznat kao klasik. Smiren i atmosferičan, sa prelepim kompozicijama kao što su <i>Darklands</i>, <i>About You</i> i <i>Deep One Perfect Morning </i>i<i> April Skies</i>, privukao je svakog tinejdžera koji se ložio na dobru melodiju i muzički emotivniji pristup. Bio sam među njima, nogekako! </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjNxYUw_LKnTcrnh5HG36AR5lz9V9bpd-w_8S_Uu3ZIx4E-vv2QTdBAl1R3GpH9RkGpLlE0Oh1X1ILxiA2AZCRjzMmUAZqarjM61KcWjyngk459o5yQvG3ef4xziKiObNlBSETUDjHJ45Je/s300/Starfish_album.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjNxYUw_LKnTcrnh5HG36AR5lz9V9bpd-w_8S_Uu3ZIx4E-vv2QTdBAl1R3GpH9RkGpLlE0Oh1X1ILxiA2AZCRjzMmUAZqarjM61KcWjyngk459o5yQvG3ef4xziKiObNlBSETUDjHJ45Je/s0/Starfish_album.jpg" /></a></div><p>14. <b>STARFISH</b> - The Church (1988)<br /></p><div style="text-align: justify;">The Church su možda najveći australijski indie bend, ali probajte da nađete neki članak o njemu na srpskom jeziku. Navukao sam se na The Church zbog pesme <i>Under The Milky Way</i>, koja se pojavljuje u filmu <i>Donnie Darko</i> kao jedna od stvari koje su obeležile osamdesete godine u Americi. Ona se nalazi upravo na albumu <i>Starfish</i> sa kojim su se The Church nakratko problili Americi. Bend nije bio u stanju da podnese teret slave i ubrzo se vratio vodama nezavisnog roka u kojima se snalazio najbolje. <i>Starfish</i>, u kojem je produkcija istakla ono najbolje u jangle zvuku benda, ostaje jedno od njegovih najboljih ostvarenja; jedan od velikih albuma osamdesetih koji nažalost nije prepoznat kao takav. Pružite mu šansu, pružite pesmu briljantnim pesmama kao što su Destination i Reptile. Pružite šansu drugim izvršnim albumima The Church poput <i>From Skins And Heart</i> (1981), <i>Blurred Crusade</i> (1982), <i>Heyday</i> (1986) i <i>Priest=Aura</i> (1992).</div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6rKb0eEAm2Dqu9-vZrh8QUmdNDjHk4bHQ2ktCZK3LzqOJHWZFaYHmIi7hwQKBU4keA5ONq9xigGN_MICl2STo3QHq2qqc_TQC03ROjDKd-M4gpN800nboXAazXYNt5AJGaGH14rLgyrwA/s220/220px-Berlinloureed.jpeg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="220" data-original-width="220" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6rKb0eEAm2Dqu9-vZrh8QUmdNDjHk4bHQ2ktCZK3LzqOJHWZFaYHmIi7hwQKBU4keA5ONq9xigGN_MICl2STo3QHq2qqc_TQC03ROjDKd-M4gpN800nboXAazXYNt5AJGaGH14rLgyrwA/s0/220px-Berlinloureed.jpeg" /></a></div><p>15. <b>BERLIN</b> - Lou Reed (1973)<br /></p><div style="text-align: justify;">Umesto da nastavi glam-rok vodama albuma <i>Transformer</i> (1972) koji mu je, u produkciji Dejvida Bouvija, doneo prvi pravi hit (<i>Walk On The Wild Side</i>) i komercijalni uspeh, Lu Rid je napravio ovaj mračni konceptualni album o malim ljudima-gubitnicima. Nije baš bio umetnički konzistentan. Neki stihovi su razočaravajuće na prvu loptu, neki grizu za srce i dušu, ali muzika nikada ne propušta da baci slušaoca u sevdah. Vrhunac albuma <i>Berlin</i> je poslednja <i>Sad Song</i>. To se ne sluša kad si u lošem raspoloženju. Slamanje srca je provereno, posebno na stih: <i>Somebody else would have broken both of her arms</i>. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjpsDMbhOHEBUlXCSl6AqxzwvjHYgjJP9jity2wvXA9W40wj_6O88tpPtulq0SrrffWUPXix9qb9FGmUHP4A2awBoNKdNK2OXLsO2IWS_MphLw6T2syPQdRSsdv80ChI-d7QBO_OortHmz/s320/Cover_of_The_Dream_Syndicate%252C_Ghost_Stories.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="312" data-original-width="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjjpsDMbhOHEBUlXCSl6AqxzwvjHYgjJP9jity2wvXA9W40wj_6O88tpPtulq0SrrffWUPXix9qb9FGmUHP4A2awBoNKdNK2OXLsO2IWS_MphLw6T2syPQdRSsdv80ChI-d7QBO_OortHmz/s0/Cover_of_The_Dream_Syndicate%252C_Ghost_Stories.jpg" /></a></div><p>16. <b>GHOST STORIES</b> - The Dream Syndicate (1988)<br /></p><div style="text-align: justify;">Stiv Vin je majstor introspekcije, i njegov prvi (i najbolji) bend je došao do (nepriznatog) umetničkog vrhunca upravo na <i>Ghost Stories</i>, poslednjem albumu iz prve faze (1982-1988). Vinov skalpel nikada nije sekao dublje, a pesme nikada nisu bile bolje napisane. Svi se kunu u debi <i>The Days Of Wine And Roses</i> (1982) zbog njegovog neo-Velvet Underground i neo-Neil Young zvuka. Ja se kunem u <i>Ghost Stories</i>, zbog vanvremenskog kvaliteta pesama, naročito zbog uvodne <i>The Side I'll Never Show</i> i završne <i>When The Curtain Falls</i>, koju kao da cela moja apatična zemlja neprestano živi. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgW628en0iOLbq1GtIxptgMKF69fUAYvJEEn90jAnqKTE1VVxbCfRTKC0jdo9ThEAs2Pfs4CcSS6sv5ScD4cwIeRzvKAn5pohBrpfcVKupCfgodcT5Htz8GPKwHDxIU_87vvYPui-PMxOE1/s300/Police-album-synchronicity.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgW628en0iOLbq1GtIxptgMKF69fUAYvJEEn90jAnqKTE1VVxbCfRTKC0jdo9ThEAs2Pfs4CcSS6sv5ScD4cwIeRzvKAn5pohBrpfcVKupCfgodcT5Htz8GPKwHDxIU_87vvYPui-PMxOE1/s0/Police-album-synchronicity.jpg" /></a></div><p>17. <b>SYNCHRONICITY</b> - The Police (1983)<br /></p><div style="text-align: justify;">Bračni brodolom isterao je iz Stinga neke od najboljih pesama u njegovoj karijeri: <i>Every Breath You Take, King Of Pain, Wrapped Around Your Finger</i>. Na Synchronicity, poslednjem albumu The Police, konačno je bljesnulo njegovo kompozitorsko i pesničko umeće, a sumračni zvuk benda, oslobođen rege uticaja sa prethodnih albuma, bljesnuo je u punom sjaju. Megahit <i>Every Breath You Take</i>, koji su neki - na Stingov užas - puštali na svadbama, zapravo je jedna od ultimativnih pesama o opsesiji i proganjanju. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEghWNPn1SP9wsCmrCd75nYQLT9lp0dRyTpFc7VDicqZB_NAVWi1pK73R3rkRkraGTVVgLuhn7pFzPDv-QsrMiFKjmGIxXXoTwzylneBrSGHWflXZSO-47Ye2CnUL8b4Zf2gZR_yO-LWGqeB/s300/sack+full+of+silver.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="295" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEghWNPn1SP9wsCmrCd75nYQLT9lp0dRyTpFc7VDicqZB_NAVWi1pK73R3rkRkraGTVVgLuhn7pFzPDv-QsrMiFKjmGIxXXoTwzylneBrSGHWflXZSO-47Ye2CnUL8b4Zf2gZR_yO-LWGqeB/s0/sack+full+of+silver.jpg" /></a></div><p>18. <b>SACK FULL OF SILVER</b> - Thin White Rope (1990)<br /></p><div style="text-align: justify;">Veliki, zaboravljeni heroji nezavisnog američkog roka osamdesetih svoj najkonzistentniji rad dobili su u <i>Sack Full Of Silver. </i>Ovaj čudesni album kao da su snimili desperadosi, izašli iz pustinje iz koje su pokupili sve životne pouke. Jednog dana, kad se istorija rokenrola bude ponovo vrednovala, neko će otkriti ovaj unikatni otpadnički bend i njegovog unikatnog vođu Gaja Kajsera sa unikatnim glasom ogrubelog pirata, i otkriće pesmu <i>The Triangle Song</i> kao izgubljeni klasik. Šteta samo što nijedan cover bend neće moći da interpretira zvuk i glas originala. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5RrQHesWu6Cm-3UOxsvJJ7OvHob_xXHtd157WYMeGmGyGypCjBCA4iEznYnA5dJptS7KUI7CJo1MsQ4aDwQ7tYKwjRBjg4oEirBxWlI2kIiNtNMRxzyCtoYhjUFDiPmEqcm97Kp0VuImq/s300/Echo_%2526_the_Bunnymen_Crocodiles.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5RrQHesWu6Cm-3UOxsvJJ7OvHob_xXHtd157WYMeGmGyGypCjBCA4iEznYnA5dJptS7KUI7CJo1MsQ4aDwQ7tYKwjRBjg4oEirBxWlI2kIiNtNMRxzyCtoYhjUFDiPmEqcm97Kp0VuImq/s0/Echo_%2526_the_Bunnymen_Crocodiles.jpg" /></a></div><p>19. <b>CROCODILES</b> - Echo & The Bunnymen (1980)<br /></p><div style="text-align: justify;">Ovaj album sam otkrio vrlo kasno, tokom pandemije koronavirusa. Osvojio me je, nisam ga skidao sa plejliste, sa njim sam hodao opustelim ulicama uoči policijskog časa. Melaholično postpank delo vrhunske klase. </div><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgX-jeNL8-MgNVUNkkgE-XnMlC_3uJZV-9vB4J0bgnOlAUQyq_EmEOJb6e77XQS-Lm1ZQyrXotVzoQsjRr0D1oN8T13OpQyeQ5VG85jWW_DMYb50CBdxdrsybN5zMXTlPl1Hrdl3fhMXCiv/s300/NickDrakePinkMoon.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="300" data-original-width="300" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgX-jeNL8-MgNVUNkkgE-XnMlC_3uJZV-9vB4J0bgnOlAUQyq_EmEOJb6e77XQS-Lm1ZQyrXotVzoQsjRr0D1oN8T13OpQyeQ5VG85jWW_DMYb50CBdxdrsybN5zMXTlPl1Hrdl3fhMXCiv/s0/NickDrakePinkMoon.jpg" /></a></div><p>20. <b>PINK MOON</b> - Nick Drake (1972)<br /></p><div style="text-align: justify;">Još jedan album koji sam otkrio kasno, ali me je svejedno potresao kao i svakog ko ga je slušao. Nik Drejk je bio introvertni usamljenik, čisti genije kojeg je publika otkrila tek posle njegove prerane smrti, a akustični <i>Pink Moon</i> je njegovo testamentalno ostvarenje, dragulj u kruni njegove tri odlične studijske ploče. Ljubitelji ranih The Cure će na <i>Seventeen Seconds</i> (1980) prepoznati jasne uticaje <i>Pink Moon, </i>jednog od omiljenih albuma Roberta Smita.</div><p></p>godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-28254092176060084992020-07-01T20:59:00.001+02:002020-07-02T20:01:39.835+02:00DŽON KARPENTER: Princ tame (2001) - prevedeni odlomci iz knjige intervjua Žila Bulanžea<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgVbFWGriaxuIFT2vLskoD-R3w6k6lGBMYihg0ypSwUlpnOE4WYd-PUiWru_4cxCegj3HaVLnY02E7G8jJSgdcbkkEIxkK1fRvW70bSMZ9yKJQyBoL7qgZDTXQg7EyXfPsPfxGZhdFztonf/s1600/john-carpenter-20703079-1-402.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="1200" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgVbFWGriaxuIFT2vLskoD-R3w6k6lGBMYihg0ypSwUlpnOE4WYd-PUiWru_4cxCegj3HaVLnY02E7G8jJSgdcbkkEIxkK1fRvW70bSMZ9yKJQyBoL7qgZDTXQg7EyXfPsPfxGZhdFztonf/s320/john-carpenter-20703079-1-402.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Čisto da ne izgubim ruku, dao sam se u prevođenje dva odlomka iz izvanredne knjige <i>John Carpenter - The Prince of Darkness</i> (Džon Karpenter: Princ tame). Knjiga se sastoji iz intervjua koje je sa ovim američkim režiserom obavio francuski novinar Žil Bulanže (Gilles Boulenger), i objavljena je 2001. godine, u vreme kada je Karpenter - tvorac gomile izuzetnih-do-vrlodobrih filmova kakvi su <i>Noć veštica</i>, <i>Stvor</i>, <i>Bekstvo iz Njujorka</i>, <i>Napad na policijsku stanicu</i>, <i>Magla</i>, <i>Čovek sa zvezde</i>, <i>Velika gužva u kineskoj četvrti</i>, <i>U čeljustima ludila,</i> <i>Princ tame</i>, <i>Oni žive</i>, <i>Tamna zvezda</i>, <i>Kristina, Neko me posmatra, Elvis</i> - jasno bio na zalasku karijere, čega je on više nego očigledno bio svestan. Ali nisu me tajne Karpenterovih filmova niti izuzetna iskrenost njegovog kazivanja naterali da prevedem delove njegovih razgovora sa Bulanžeom. Vama koji ove odabrane odlomke čitate u 2020. godini - dakle, usred pandemije koronavirusa praćene revoltom protiv rasizma i policijske brutalnosti ali i bujanjem tzv woke kulture, u doba populizma, autoritarnih predsednika, antinaučnih stremljenja, šejmovanja moralno nepodobnih umetničkih dela i autora, veličanja politički korektne umetnosti, opšteg cinizma i nepoverenja, u vreme kad Amerika više podseća na Jeljcinovu Rusiju nego na supersilu kakva je Amerika bila 2001. godine - želim da predstavim Džona Karpentera kao izuzetnog čoveka, izuzetnog umetnika i autorsku ličnost koju su oformila određena iskustva, vrlo relevantna za apokaliptično doba u kojem živimo. U narednim redovima videćete Karpenterovu zgroženost rasizmom, i do koje mere je rasistički bio američki Jug na kojem je Karpenter odrastao pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka. Upoznaćete mladog Karpentera koji se u malom južnjačkom mestu oseća izolovanim, ali živi u brvnari koja ga podseća na Divlji zapad, sa majkom sanjarkom i ocem intelektualcem. Upoznaćete Karpenterovo suočavanje sa, kako se čini, nestankom svih vrednosti do koje su držali i on i njegovi roditelji pa i njegovi prijatelji, razočaranost svojom generacijom koja je trampila ideale i viziju pravednijeg sveta za novac, privilegije i udobnost. Videćete zgražavanje Karpentera, velikog sumnjala u svet koji ga okružuje, nad usponom antinaučnih stremljenja u društvu (koje je on 2001. godine prepoznavao u delovanju američkih TV-jevanđelista; tad nije bilo antivakcinašenja, ravnozemljašenja, itd). Upoznaćete se sa Karpenterom koji sebe, za razliku od svojih kritičara, ne smatra ciničnim i paranoičnim autorom, i koji čak sebe ne smatra angažovanim autorom, ali koji je svestan da je snimio neke veoma političke filmove, danas izrazito omiljene među levičarima-progresivcima ali i među teoretičarima zavera (<i>Oni žive</i>). Upoznaćete humanog, socijalno osvešćenog čoveka kojeg brinu siromaštvo i ljudska pohlepa, koji kritikuje ono što se desilo sa Amerikom posle dolaska Ronalda Regana na vlast (uspon neoliberalnih politika), ali prepoznaje da ni on sam nije imun na zov profita i na ljudsku težnju ka udobnosti. Upoznaćete čoveka koji najviše na svetu voli svoju zemlju, i svoju Ameriku smatra najboljim mestom na svetu, ali sugeriše da patriotizam ne isključuje kritiku svoje zemlje; na nekoliko mesta potencirajući važnost onog što ga je učio otac, profesor muzike - <i>da autoritete, uključujući javne službenike i predsednike države, stalno treba preispitivati, i da ništa ne treba primati zdravo za gotovo, pa ni ono što dolazi iz usta roditelja</i>.<br />
</div>
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgb66sJXPxoqImxg3menpfATJ37opsxN7EdJmvHO60Mj4XK8uKC-cuGboCT2DiqXCmsibfbyXRWICRe5bw8Grqw98guv6L0I0CG4oem6rxtndB6LgAv8Lm9_AKrLhFLlDJ0WcuRuEpEOzka/s1600/john+carpenter+the+prince+of+darkness+gilles+boulenger.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="499" data-original-width="339" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgb66sJXPxoqImxg3menpfATJ37opsxN7EdJmvHO60Mj4XK8uKC-cuGboCT2DiqXCmsibfbyXRWICRe5bw8Grqw98guv6L0I0CG4oem6rxtndB6LgAv8Lm9_AKrLhFLlDJ0WcuRuEpEOzka/s320/john+carpenter+the+prince+of+darkness+gilles+boulenger.jpg" width="217" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
</div>
<a name='more'></a><br />
<br />
<br />
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Rođeni
ste u Kartidžu, država Njujork, u veoma maloj varoši.<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">To je gore, kod kanadske granice. Bio je
to grad, naseljen uglavnom irskim katolicima, u kojem se živelo teško. Bio je
to grad proizvođača papira koji je snažno pogodila Velika depresija i koji je
ležao na reci. To je stvarno bilo jedno selo, ne više od toga. Roditelji moga
oca bili su zemljoradnici. Izraziti Jenkiji – a pod tim podrazumevam
severnjačke konzervativce, i to vrlo religiozne. I recimo da ću sve ovo blago uokviriti time što ću kazati da mi se život oduvek sastojao od konstantnog
nadvlačenja suprotnosti ugrađenih u mene, usled toga što je moja majka bila suprotnost
mome ocu.<br /><br /><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Prvi film koji ste gledali je <i>Afrička
kraljica</i>?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Taj je bio prvi, i gledao sam ga u
Kartidžu sa majkom. Gledao sam ga u jednom lepom bioskopu kojeg više nema. Dok
sam gledao <i>Afričku kraljicu</i>, nisam baš bio siguran šta se dešava. Mislio
sam da su glumci možda iza zavese. Nisam razumeo kako film funkcioniše, ali sam
njime bio hipnotisan. Zaista je bio drugačiji od stvarnog života. Bio je bolji
od stvarnog života. U njemu je bilo teatralnosti, i to sam još tada osetio.
Ljudi se u stvarnom životu nisu tako ponašali. Bilo je herojštine i u najmanjem
pokretu tog filma. Na mene su veoma uticala oba moja roditelja, ali primarno
moja majka. Ona me je darovala umećem fantaziranja i uvažavanjem čitavog domena
fantastike. Moj otac se u tom domenu nije osećao udobno. Udobnije mu je bilo tamo
gde su se stvari mogle proveriti, mogle dokazati, mogle opipati. Bio je veoma
intelektualan tip.<br /><br /><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Tvoji roditelji su se 1956. godine
preselili u Bouling Grin, u Kentakiju</span></b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Otac mi se tamo bio zaposlio kao učitelj
muzike. Sećam se kako smo se dovezli u taj grad i kako sam se osećao. Bilo je
potpuno drugačije nego na Severu – nije to bila samo stvar klime i izgleda, već
i samih ljudi. Bio je to veoma, veoma mali grad, grad farmera koji su mnogo
uzgajali duvan,<b> </b>a nalazio se usred Biblijskog pojasa. U kampusu
tamošnjeg koledža imali su repliku kuće u kojoj je odrastao Abraham Linkoln.
Bila je to brvnara okružena drvenom ogradom i prelepom vrstom džinovskog cveća
čiji je svaki cvet poticao iz samog Kentakija. I na posletku smo se nastanili
baš tu. Živeo sam na tom bizarnom mestu okružen tom neverovatnom lepotom, i
osećao sam se kao neki pionir. Ostatak grada nije nimalo bio tome nalik. Kao da
se radilo o nekom drugom svetu. Pa je čitava ta situacija pojačala moj lični
osećaj izolovanosti. Takođe se [u toj zajednici] strahovito verovalo u jednog
natprirodnog Boga koji ima kontrolu nad svakim trenutkom, koji ima kontrolu nad
tim da li će kiše stići zbog useva ili neće. Taj bog je strogo kažnjavao.
Kaznio bi te ako učiniš nešto pogrešno. Kaznio bi te ako – a takav sam utisak
stekao iz razgovora sa prijateljima – ako kreneš da razgovaraš sa crnim
ljudima. To se nekako Bogu nije sviđalo. Taj Bog kojeg su izmislili bio je
sveprisutan. Nisam shvatao, sve dok nisam zašao u neke ozbiljnije godine, da je
njihovu percepciju Boga oblikovao način života koji su vodili i ono od čega su
živeli. Takođe, neću zaboraviti dok sam živ dva incidenta koja su se desila u
tom gradu. U vreme prvog incidenta išao sam u srednju školu. Neki moji
prijatelji uzeli su cevi, odvezli se do crnačkog dela grada, pa su krstarili i
pucali u ljude koji su sedeli na svojim tremovima. Pucali su na njih iz
dvadeset dvojki i vinčesterki, onako iz sporta. To je bila njihova ideja
zabave! [tišina] Drugi incident tiče se jednog razgovora koji sam vodio sa
tadašnjom devojkom. Razgovarali smo o starom Jugu, i ona je krenula da priča o
svom dedi – ljudi su verovali da se Jug otada promenio, da su vremena
robovlasništva prohujala, ali ako ništa drugo stvari su se pogoršale. Jednog
dana, njen deda ju je [devojku] vozio u školu kad je spazio nekog crnca kako
kreće da prelazi ulicu. Nagazio je gas, udario tipa kolima i ubio ga jer mu se
nije dopao način na koji crnja prelazi ulicu. Nekoliko blokova niže parkirao se
kraj telefonske govornice, nazvao policiju i rekao joj da nedaleko od mesta sa
kojeg zove ima neki ubijeni crnja, i da bi bilo dobro da ga pokupe. To je grad
iz kojeg potičem! Ti ljudi su verovali u tog Boga koji je davao nekakvu večitu
nagradu, a opet se činilo da oni istovremeno koriste ideju religije kako bi
opravdali to neverovatno divljačko ponašanje prema ljudskim bićima. Meni to nije
imalo smisla. Prema tome, jedino mesto na kojem sam se osećao bezbedno bila je
unutrašnjost moje brvnare, u društvu mojih roditelja. Filmovi su bili još jedno
utočište od tog sveta. Kroz njih sam viđao velike gradove, druge planete ili
stari Zapad. Nije se tu radilo samo o promeni lokalne sredine [koja me je vukla
ka filmovima], već i ponašanje ljudi u njima. Čak i na nekom minimalnom nivou –
što uključuje i loše momke – mogao sam da se identifikujem sa njima mnogo više
nego sa uverenjima zajednice [u kojoj sam živeo]. Prema tome, nisam se probio
van te izolacije jedno duže vreme. I tek na kraju srednje škole sam se konačno
suočio s tim šta je to mali grad. Moram reći da i dalje volim mnoge ljude odande.
Međutim, nikada neće postojati delić mene koji će moći da razume ona dva moja prijatelja
koja su otišla da pucaju na afro-amerikance iz pušaka i pištolja na subotnje
veče. Ne pokušavam da budem hiperboličan; prosto to ne razumem. To je potpuno
zlo!<br /><br /><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">I dalje ih, doduše, zovete „prijateljima.“<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Zato što sam odrastao sa istom klasom
ljudi u istoj školi, počev od vrtića pa do četvrtog srednje. Bilo je to kao u
školi sa jednom učionicom. Kad pominjem „prijatelje“, mislim na ljude s kojima
sam se igrao dok smo bili mali, pre no što su počinili tu stvar. Baš je to čudno.
Bili smo najbolji prijatelji, drugari, bukaniri, kauboji... Dobro smo se
provodili zajedno, a kasnije su oni postali to što su postali. Veoma me je
zbunjivalo značenje svega toga, ali to je u velikoj meri uobličilo život mene
kao stvaraoca filmova.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Doduše, morao sam
malo da poradim na mojoj ljudskoj ličnosti [smeje se], jer su me život i
njegovo funkcionisanje veoma zbunjivali. I dalje osećam strahovitu
ambivalenciju prema mestu iz kojeg dolazim – strahovitu ljubav i mržnju – i
jedno i drugo je u meni veoma, veoma snažno. Mislim da te ambivalencija ubija
ako je ne razrešiš nekako. Pretpostavljam takođe da neke od mojih predstava o
Dobru i Zlu, a zasigurno moje ideje o izolaciji i strahu, potiču sa tog mesta, potiču
od toga kako je bilo biti ja na tom mestu. Ne pokušavam sad sebe da zaštitim
niti da skinem krivicu sa sebe i prebacim odgovornost na grad. To je bio takav
grad. Takvi su bili njegovi ljudi. Oni su ponekad činili i divne stvari. Oni su
bili ljudska bića koja na neki način nisu bila ljudska, a nisu mogla ni da vide
zbog čega nisu ljudska. Otkrio sam, rekao bih, da su ljudi istovremeno demoni i
sveci. Onda sam došao u Los Anđeles 1968. godine i moje se okruženje promenilo.
Imao sam dvadeset godina, ušao sam u filmsku školu, i u osnovi je tu počeo moj
život kao odrasle osobe, osobe svesnije humanosti u svetu. Izvukao sam se iz
malog grada u kojem sam živeo, izvukao sam se od problema koje je svako tamo
imao, i dospeo sam na skroz drugačije mesto. Bilo je zaista privlačno ovde, u
Los Anđelesu, i nikada ga nisam napustio. Volim ga verovatno zato što mi je
otvorio oči. Bilo je i njemu problema među rasama, ali išao sam u školu sa
ljudima koji nisu mrzeli. I to je za mene bio šok! <b><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"><br /></span></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Kada ste imali jedanaest godina, otac vam
je kazao: „Treba uvek da budeš nepoverljiv, čak i u pogledu onog što ti ja
govorim.“ Koliko su te reči uticale na vas?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Desilo se to otprilike u vreme kad mi je
objašnjavao egzistencijalizam. Išli smo kroz školu jednog dana i ja sam čuo tu
reč. Nisam je razumeo. Objasnio mi je, u osnovi, šta ona znači, i to je dovelo
do diskusije. Ona mi je otvorila oči. Imala je mnogo više smisla nego ta
prastara očinska figura koja je toliko bila sklona da kažnjava. Pošto sam
poželeo da saznam više, on [otac] mi je pričao o jednom od znakova da čovek sazreva. Rekao mi je: „Moraš početi da me preispituješ! Ne smeš sve da prihvataš
zdravo za gotovo [kao Sveto pismo]. Moraš početi da postavljaš pitanja. Kako
ćeš inače moći nešto da naučiš?“ I to mi je savršeno imalo smisla. Nije značilo
da treba da dohvatim nekakav štap i pokušam da ga ubijem kako bih proživeo
nekakvu edipalnu fantaziju. Upravo suprotno, bilo je to izazov. Otac me je uključivao
u život ljudskog bića. Pitao me je da upitam sebe da li to što mi on priča
zvuči razumno, racionalno, istinito, ili stvarno... I to je imalo gigantskog
uticaja na mene. <br /><br /><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">(...)</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">U intervjuu za magazin Pipl 1979. godine,
vaša bivša supruga Edrijen Barbo je obznanila: „Svako u Holivudu ima </span>politi</b><b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">čki cilj, izuzev Džona!“ Prezirete
li aktivizam?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Ceo život sam prilično apolitičan, a opet snimam
političke filmove. Teško je to objasniti. [tišina]. 1979. godina... pričate o
veoma različitoj osobi u odnosu na ovu koja sedi sa vama – ali ona [Edrijen Barbo]
je verovatno bila u pravu. Za mene, imati politički cilj u najmanju ruku znači
imati rešenje, a ja zaista nemam mnogo rešenja za probleme. Ne bih, na primer, umeo
da rešim problem siromaštva, jer nema načina da se on reši. Prema tome, da uzmem
sad da vam držim govor i pričam vam „zar ne shvatate koliko ljudi je siromašno“,
za mene bi to bilo beskorisno. Možda mogu da snimim film i prikažem vam [u
njemu] siromašne ljude, ali nemam politički cilj u smislu problema koji
pokušavam da rešim. Morate, međutim, znati da je moja prva žena bila izrazito
aktivistički, feministički tip osobe, a da ja nikada nisam bio takav.<br /><br /><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Kada su <i>Oni žive</i> prvi put prikazani,
izjavili ste da jedan od vaših razloga za snimanje tog filma ima veze sa „gubitkom
vrednosti“. Na koje vrednosti ste mislili? <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Osamdesetih se desila ta velika
promena u američkom društvu na koju je mnogo puta ukazivano. Godine 1960, Džon
Kenedi – koji je bio Predsednik, naš kralj, sve na šta smo se tada ugledali –
rekao <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>je: „Ne pitajte šta će ova zemlja
da uradi za vas! Zapitajte se šta ćete vi da uradite za nju!“ E, sad uporedite
to sa osamdesetima, kada je Ronald Regan rekao: „Da li vam je bolje sada nego
pre četiri godine?“ Postavio je, dakle, baš ono pitanje za koje je Kenedi rekao
da ga nikad ne postavljamo. Sve je iznenada počelo da se vrti oko pohlepe i
ega. I onda je ta ideja pohlepe postala tako zapanjujuća i cinična. A opet je
bila upakovana u filmove, u tu nacionalističku, patriotsku ljubav prema
porodici, deci i domovini u svakom slučaju. To kao da je bio Frenk Kapra na
LSD-ju, a ispod se nalazilo apsolutno odsustvo saosećanja za druge ljude. Bilo
je to vreme kada su se na ulicama odjednom pojavili beskućnici. Izbacivani su
iz bolnica, zato što su one zatvarane. A naša vlada je tada pričala: „Ništa vi
ne brinite! Privatni sektor će doći i sagraditi bolnice.“ Ali nije bilo jebenog
načina da privatnici sagrade bolnice, jer se na građenju bolnica nije moglo
zaraditi. I to se tako nastavljalo i nastavljalo. A ono na šta smo sada besni, to
je veličina vlade. Kad bismo samo mogli da je smanjimo, svi bismo uštedeli više
novca i bili bismo srećni.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
Izvinite, ali mi nismo pobedili u
Drugom svetskom ratu sa vladom koja je manja. Nismo poslali čoveka na Mesec sa
vladom koja je manja. Nismo – ako to hoćete tako da posmatrate – doprineli
rušenju Sovjetskog Saveza i komunizma sa nekom majušnom vladom. To nije
funkcionisalo na taj način! Ja ne želim malu vladu, ona me plaši. Hoću nešto
veliko, čak i ako je neefikasno; hoću da znam, ako postanem siromašan i ostanem
bez sredstava za život, da ću negde imati poslednju šansu. Ne želim da mi neko
drži lekcije i govori mi kako treba da nađem posao. Sve ovo ima koren u viziji
života kakvu sam imao nekada, u pedesetim godinama u Americi. Živeli smo u veoma
drugačijim vremenima. Imali smo tu ogromnu, ogromnu vladu na koju smo se
ugledali jer smo u nju imali poverenja, mada su se dešavale mnoge užasne
stvari: Koreja, Vijetnam... I baš oni ljudi koji su centri moći su sve to uništili.
Onda se raširio cinizam, sa političkim ubistvima i rasnim nemirima, i problemi
koje smo imali postajali su sve gori. Teško mi je da poverujem da su sada tako
obezvređeni svi ideali koje sam imao kao mladić – ne samo kao osnovac i
srednjoškolac već kad sam stvarno bio mlad – i sve one stvari kojima su me
roditelji učili. Deluju toliko kliširano i otrcano, kao da dolaze iz nekog
drugog vremena. Prosto je neverovatno koliko se danas odbacuje nauka. Ljudi
sada veruju da anđeli i demoni stvarno postoje. Meni je to začuđujuće! Kao da
smo parkirali mozak na nekom drugom mestu i sada pratimo te ljude [evanđeliste]
koji nas vode ka ivici provalije. Mi mu dođemo kao neki leminzi. Ona zemlja i ona
vizija života koju sam poznavao do te mere su nestali. Isto tako sam izgubio
iluzije zbog kukavičluka ljudi iz moje generacije. Bili smo bejbi-bumeri a sada
smo gomila kukavica. Nismo se držali svojih uverenja. Izvukli smo se. Uplašili
smo se. Želeli smo naša kola i našu decu. I sve što sada želim jeste da sve to
spalim i kažem: „Moramo sve ispočetka, jer ovo je obično sranje!“ Biti ljudsko
biće ne znači samo biti vrhunski potrošač. Pretvaramo se u sve što smo nekada
mrzeli. Ali ako malo zastanem i pogledam u sebe, moram reći da volim da pravim
novac. Obogatio sam se praveći filmove, i ne poklanjam taj novac siromašnima.
Prema tome, vidim da sam ja u istoj toj klopki, kao svaki drugi čovek. Ko ne bi
želeo da živi na taj način? Ko ne bi želeo da mu sve bude omogućeno, da bude
kao beba koja dobije sve što zatraži? Svako želi da bude baš onaj posebni.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
Mi smatramo da ima nečeg moralno
trulog u vezi sa siromašnima. Mi mislimo da oni ne preuzimaju odgovornost za
sebe, ili da ih bog kažnjava ili šta već, a to je glupo, srednjevekovno
objašnjenje. Pretpostavljam da je generalna ljudska glupost ono što me zaista
mnogo nervira. Ne bih nikome da popujem kroz svoje filmove. Ne bih da vam
govorim: „Ovo je pravi način!“ Bio je jedan film koji se zvao <i>The Next Voice
You Hear/ Sledeći glas koji ćeš čuti</i>, u kojem je čak igrala žena Ronalda
Regana [Nensi Regan]. U njemu se radi o bogu koji se oglašava sa Marsa preko
radija. To je apsolutno bilo jedno popovanje. Bilo je to poučavanje ljudi o
tome šta je ispravno i kako se treba ponašati, a ja mislim da je to pogrešno.
Ali isto tako mislim da je pogrešno nemati u filmu nekakvu ideju koja će na
neki način odražavati život. Pogrešno je imati puku zabavu zasnovanu na
fantastici sa specijalnim efektima. Film ne bi trebalo samo da govori ono sa
čime se slažeš. Trebalo bi da te odgurne i natera te da razmisljaš, ili da
reaguješ emotivno pa da razmisljaš kasnije.“<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><br />Često ste preispitivali
esenciju autoriteta. Zaista mi se čini da smatrate kako ljudi na rukovodećim
mestima lako mogu postat</b><b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">i „ubice-pravednici“.<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Mislim da je [taj argument] tako očigledno
dokazan tokom istorije da čak nije vredno da ga branim. Mislim da uvek moramo
preispitivati autoritete jer iako javni službenici predstavljaju autoritete, to
ne znači da su oni u pravu. Mi od svojih predsednika pravimo bogove, a to je
veoma opasna stvar. Postaju ubeđeni da imaju božansko pravo da čine šta im se
prohte. A onog trena kad ih čuješ kako pričaju o svom mestu u istoriji – znaš da
si u nevolji.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;"><br />Ako je autoritet na neki način esencija
zla, da li je anarhizam jedino rešenje?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Nisam anarhista, mada pravim filmove za
koje se čini da govore to. Kao da se u njima radi o nekoj vrsti oslobođenja.
Smatram da je potrebno postojanje izvesnog nivoa reda u ovom svetu. Smatram da
je potrebno da živimo naše živote u skladu sa izvesnom vrstom zakona i pravila.
Veoma verujem u Ameriku. Mislim da je to najbolje mesto koje postoji. Jebeno je
neverovatno, ali to je najbolje mesto koje postoji.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;"><br />Većina američkih kritičara smatra vas
ciničnim i paranoičnim stvaraocem filmova. Kako na to reagujete?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Vidim sebe kao mnogo neviniju osobu u
odnosu na osobu za koju me drugi smatraju. Svi moji filmovi, rekao bih, imaju
polazište u jednoj nevinoj tački gledišta. Daću vam primer: Jedan od mojih najpolitičkijih
filmova su <i>Oni žive</i>, i glavni junak je potpuno nevin tip čoveka. Džon Nejda
je siromašni radnik koji ulazi peške u grad govoreći: „Verujem u Ameriku!“ I
tek kad vidi šta se dešava on se pretvara u onaj tip naoružanog ludaka. Da sam
ja išao ulicom, da sam stavio naočare i ugledao ono što je Džon Nejda ugledao [svet
koji su tajno zaposeli vanzemaljci], kakva bi moja prva reakcija bila? Prvo bih
gledao oko sebe, bio bih u šoku, u neverici, sav užasnut, pa bih počeo malo da gubim
razum i ne bi me opterećivalo to što pucam u nekog ko liči na te vanzemaljce.
Meni to izgleda kao potpuno nevina tačka gledišta, i nema u njoj ničeg
ciničnog. Apsolutno je direktno. Nema ničeg skrivenog u vezi sa tim likom. Nema
ničeg skrivenog u većini mojoj likova jer oni nemaju mnogo tajni. Zato ne mogu
da shvatim zašto ljudi misle da sam ciničan. Možda zato što moje priče nisu
usmerene ka srećnim krajevima ili krajevima sa bornim pokličem. Meni se čini da
sam ja jedan od najjednostavnijih i najiskrenijih stvaralaca filmova koji
postoje jer nikog ne pokušavam da navedem da počne verovati u nekakav san – ni u
Američki san, ni u san o srednjoj klasi, ni u san o sticanju bogatstva... Mnogo
sam očigledniji u odnosu na sve to. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><b><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></b></span></div>
<br />godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-27109516247751678922020-06-02T04:09:00.001+02:002020-06-03T01:58:38.485+02:00Serijal Petak trinaesti - kratki, neozbiljni vodič kroz prvih osam filmova (1980-1989)<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhNF2GQ-F_sLDpeTgnf5ufyfpQbWuMAGcE8dffSAi0tfJ3MSx7QmFCbv3wJKmN3aFaETTGKGwAMxCYpeyjT1Zadiq3-K5cxa9gIbEBGnTRbcbMEaddZFa75gPGTJs2zBVD74KE-ayZ-hQFD/s1600/friday+main.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="194" data-original-width="259" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhNF2GQ-F_sLDpeTgnf5ufyfpQbWuMAGcE8dffSAi0tfJ3MSx7QmFCbv3wJKmN3aFaETTGKGwAMxCYpeyjT1Zadiq3-K5cxa9gIbEBGnTRbcbMEaddZFa75gPGTJs2zBVD74KE-ayZ-hQFD/s1600/friday+main.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Jednom davno, preciznije 2004. godine, moj prijatelj filmski kritičar Miloš Cvetković i ja dosetili smo se da u društvu Lazar Komarčić (Dom omladine Beograda) priredimo tribinu o filmskom serijalu Petak trinaesti. Inicijalna kapisla bio je film <i>Vrisak</i> Vesa Krejvena (1996), u kojem ubica, dobri poznavalac horor filmova, postavlja fatalno pitanje mladoj ženi (igra je Dru Berimor), na koje ona mora da odgovori tačno da bi ostala živa: "Navedi ime ubice u <i>Petku trinaestom</i>." Izbezumljena devojka brže bolje odgovori: "Džejson!" To je, naravno tačno za serijal Petak trinaesti, ali ne i za prvi film iz 1980. koji je režirao Šon Kaningem: ubica u njemu je, naime, Džejsonova mama, i sirota devojka, koja je tvrdila da voli strašne filmove, glavom će platiti svoje neznanje. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Činjenica je da je Džejson sa svojom hokejaškom maskom i mačetom postao ikona horora osamdesetih i deo popularne kulture podjednako kao Majkl Majers (ubica iz <i>Noći veštica </i>Džona Karpentera, 1978) i Fredi Kruger (ubica iz <i>Strave u Ulici brestova </i>Vesa Krejvena, 1984), ali, kako su pokazali <i>Vrisak</i>, iskustva najšireg kruga mojih prijatelja pa i moje lično iskustvo, gotovo svako je gledao bar jedan (po pravilu prvi) film iz serijala <i>Noć veštica</i> i <i>Strava u Ulici brestova</i>, dok sa druge strane gotovo niko sem posvećenih ljubitelja slešera nije gledao filmove iz serijala <i>Petak trinaesti</i>. Razlog bi se mogao tražiti u činjenici da su <i>Noć veštica</i> i <i>Strava u Ulici brestova</i> započete klasičnim filmovima žanra ali i sedme umetnosti, dok su prvi <i>Petak trinaesti</i> i svih njegovih devet nastavaka, kao i jedan spin-of, kritički bili sahranjeni kao čista eksploatacija, tj kao zbirke manje ili više očiglednih krađa iz drugih, boljih filmova kao što su pomenuta <i>Noć veštica</i>, <i>Ajkula </i>Stivena Spilberga (1975), <i>Keri </i>Brajana De Palme (1976) i <i>Lančana reakcija </i>Marija Bave<i> </i>(1971)<i>. </i>Zato je i publika koja je volela ovaj serijal bila usko profilisana. Ta publika je takođe bila vrlo verna, pa su nastavci usled dobre zarade nastajali praktično godinu za godinom sve do kraja osamdesetih, i <i>Petak trinaesti</i> je postao najunosnija filmska horor franšiza (i to je ostao sve do 2018, kada ga je prestigla <i>Noć veštica</i>), a Džejson je kao maskota serijala postao slavniji od njega samog. </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Kao neko ko se nikada nije okušao sa <i>Petkom</i>, zajednička tribina sa Milošem postala mi je idealna prilika da se upoznam sa propuštenim gradivom, i da uronim u tajne serijala koji ne sadrži nijedan umetnički vredan film. Iskustvo je bilo takvo da sam postao ljubitelj filmova iz kategorije toliko-loše-da-je-dobro, tj filmova čiji je nekvalitet obrnuto srazmeran zabavi koju pružaju. Ustanovio sam da nijedan od filmova iz serijala <i>Petak trinaesti</i> nije dosadan, i da se zabavni elementi umnožavaju kako serijal odmiče. Ovo pre svega važi za osam ostvarenja koja su nastala pod kapom studija Paramaunt (1980-1989). Posle smrtnoozbiljnih koljačkih horora sa početka serijala (prva četiri filma), autori počinju da se samosvesno sprdaju sa formulom, a formula uključuje obilje golotinje i predbračnog seksa među pohotnim tinejdžerima u kampu na Kristalnom jezeru, Džejsonovo ubijanje tih tinejdžera, likvidaciju Džejsona od strane ili ozbiljne, smerne i nevine devojke ili kakvog štrebera-kompjuteraša, i oživljavanje Džejsona na početku sledećeg filma uz poslovičnu nemarnost prema kontinuitetu sa prethodnim filmom. Od petog do osmog dela serijala, scenaristi smišljaju sve urnebesnija ubistva, sve umobolnije situacije i zaplete, kao i sve luđe načine da Džejsona ožive, pri čemu se on od klasičnog bauka u šestom filmu pretvara u zombija; broj Džejsonovih žrtava je sve veći, a sami filmovi se uklapaju u trendove (npr šesti film <i>Džejson živi!</i> iz 1986. je tinejdžerska komedija sa svit-metal soundtrackom - opšte mesto američke filmske produkcije iz sredine osamdesetih). Deveti i deseti film, koji su nastali posle osamdesetih pod kapom Nju lajna, imaju drugačiji stil, mada je deseti film <i>Džejson X</i> (2002) u mnogo čemu posveta onom što se pravilo pod okriljem Paramaunta, s tim što se radnja dešava u svemiru </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Za serijal je karakteristično da vremenom postaje tehnički sve umešniji. Dok je prvi film u režiji Šona Kaningema nerafiniran, nekreativan, sirovo usredsređen na ubijanje i izazivanje šoka, drugi i treći film koje je napravio Stiv Majner donose solidnu režiju i montažu, a vrhunac na tom planu je po mnogima četvrti film u režiji Džozef Zita. Šesti film je takođe solidno napravljen (režija Tom Meklaflin); čak je na granici je da ga nazovem dobrim, a isto važi za <i>Džejsona X </i>(režija Džim Ajzak) i krosover film <i>Fredi protiv Džejsona</i> (režija Roni Ju).</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Sve ovo, i mnogo više, Miloš i ja smo ispričali na tribini u Domu omladine, koja je bila izuzetno posećena i praćena kvizom sa 30 pitanja (nagrada je bila "džejsonovača iz pakla" - boca Rubinovog <i>rozea</i> na koju je, kao etiketa, nalepljen plakat iz četvrtog dela <i>Petka trinaestog</i>, a osvojio ju je mladi majstor za digitalne specijalne efekte i režiser kratkih filmova Marko Milović)<i>. </i>Nažalost, naše beleške sa tog predavanja davno su izgubljene, sem jednog, na sreću najzabavnijeg segmenta, koji se ticao obrade prvih osam filmova, koji, kako smo ocenili, predstavljaju i otelotvorenje ali i (nenamernu?) kritiku osamdesetih godina prošlog veka. Evo šta smo napisali: </div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhfXBZt4dXcZC2u2ITHOucRmA60YgC6_W5a-kfRWBZ_wO4V8WaoBS44lEWDhiRbFdqm4_02sBPBdqqFmlWO5aSpvRA2wwK-ZbC8_h9kCC3Lm-ppkE6hwRQ8jIEONII9MHf9YlOXcXWHodY_/s1600/friday-the-13th-4-5-soundtracks-40k37584rk.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="600" data-original-width="1200" height="160" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhfXBZt4dXcZC2u2ITHOucRmA60YgC6_W5a-kfRWBZ_wO4V8WaoBS44lEWDhiRbFdqm4_02sBPBdqqFmlWO5aSpvRA2wwK-ZbC8_h9kCC3Lm-ppkE6hwRQ8jIEONII9MHf9YlOXcXWHodY_/s320/friday-the-13th-4-5-soundtracks-40k37584rk.png" width="320" /></a></div>
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
"Koncept koji uključuje promiskuitetnu omladinu, progonjenu od manijakalnog i naizgled nezaustavljivog ubice koji na neki način kažnjava tinejdžere za njihove mladalačke grehe, zajedno sa politički nekorektnom a spontanom identifikacijom sa ubicom, nije ustanovljen u originalnom filmu, već u nastavcima. U prvom <i>Petku trinaestom</i> taj koncept je tek nagovešten. U njemu ubica nije Džejson već njegova majka koja se vrlo konkretno sveti za smrt svoga sina. Film je koncipiran kao whodunit (ko je ubica), i ne postoji momenat identifikacije sa ubicom, već je on prikazan kao pretnja koja vreba iz mraka. U nastavcima se taj koncept polako modifikuje, pa Džejson ne samo što je vidljiv i ubistvima kažnjava, već i ubistvima deluje preventivno da se gresi ne dese.</div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: center;">
KRATKE SADRŽINE PRVIH OSAM FILMOVA</div>
<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Legenda: <br />
MLGPT - mladi, lepi, glupi i pohotni tinejdžeri. <br />
PBS - predbračni seks.<br />
SNO devojka - smerna, nevina i ozbiljna devojka<br />
Varijanta SNO je dečak-kompjuteraš sa đozlucima </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZnfw3h73MKvsFvYTOndDaW1WbOTw5QaJUfPuhWapDBN7gU_ix92elil7CBAPkLXjWohX_obi6spKVmm0_KAbOVRwYtXlgi6r5UWBExtolRkTaxCqTuWjZ4B1Rf2KUK_mjSCeF0QpQfx8Y/s1600/part+1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1372" data-original-width="919" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZnfw3h73MKvsFvYTOndDaW1WbOTw5QaJUfPuhWapDBN7gU_ix92elil7CBAPkLXjWohX_obi6spKVmm0_KAbOVRwYtXlgi6r5UWBExtolRkTaxCqTuWjZ4B1Rf2KUK_mjSCeF0QpQfx8Y/s320/part+1.jpg" width="214" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Friday The 13th</b> <br />
(Sean Cunningham, 1980)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Godine 1958, na petak 13-ti, u letnjem kampu na Kristalnom jezeru, udavi se mali Džejson Vurhuis, jer su MLGPT-i zaduženi da čuvaju decu, upražnjavali ozloglašeni PBS, i to bez kondoma. Onda nepoznati ubica prikolje par MLGPT-a u toku PBS, i kamp biva zatvoren. 22 godine kasnije, na petak 13-ti, šestoro MLGPT-a priprema “Kamp krvi” za ponovno otvaranje. Pošto ne slušaju starije, i ne uče istoriju, okreću se duvci, žurci i PBS-u, pa nepoznati ubica opet mora da kažnjava. Ali, jedna SNO devojka ubici otfikari glavu, otkrivši da je to nastojnica, koja se sveti za smrt svoga sina, Džejsona. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgu8xQcMUjBRxURU3vuv-j6EK79ztaMvVsDYdDiCy99ECpb5CKpwvo-jy_t1YGS6ZCrsA1FSdU5dJ6eCoYRrV5C4JV89Tnt5Ft5di3HQStTMpztYSTirqbpsGMqMUAchxQt_weMcp6q41_t/s1600/part+2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="630" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgu8xQcMUjBRxURU3vuv-j6EK79ztaMvVsDYdDiCy99ECpb5CKpwvo-jy_t1YGS6ZCrsA1FSdU5dJ6eCoYRrV5C4JV89Tnt5Ft5di3HQStTMpztYSTirqbpsGMqMUAchxQt_weMcp6q41_t/s320/part+2.jpg" width="168" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Friday The 13th, part 2</b> <br />
(Steve Miner, 1981)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Pet godina kasnije, u susednom kampu na Kristalnom jezeru, MLGPT-i opet ne paze decu, i ne slušaju starije. Neki su toliko G da se bave PBS-om u zatvorenom “Kampu krvi”. Ali, iz šume izađe ubica sa kesom na glavi, i sve ih pobije, sa izuzetkom SNO devojke, koja mu skine kesu i provali da je to Džejson, koji se sveti za smrt svoje majke.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggtF32fRpAuDNCyh4QmlNnr5I0YJqGHVbPRVrx91_5wlzHfjHlwoVwB13infcseQ2ygoFhshqELxFi1GYINo6fE8YOYP8VthZvYYMFn_N0P-WRf-95_uJPsGOPsj0w81CoAasGVNdGoD68/s1600/part+3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1080" data-original-width="810" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggtF32fRpAuDNCyh4QmlNnr5I0YJqGHVbPRVrx91_5wlzHfjHlwoVwB13infcseQ2ygoFhshqELxFi1GYINo6fE8YOYP8VthZvYYMFn_N0P-WRf-95_uJPsGOPsj0w81CoAasGVNdGoD68/s320/part+3.jpg" width="240" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="text-align: justify;"><br /></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="text-align: justify;"><b>Friday The 13th, part 3</b> <br />(Steve Miner, 1982)</span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dan posle prethodnog filma, grupa MLGPT-a odlazi na obližnju farmu radi duvke, žurke i žešćeg PBS-a. Džejson, koji se i dalje sveti za majčinu smrt i izgubljenu kesu, sve to pokasapi, u 3D tehnici (to samo u bioskopu; dok na VHS-u ili DVD-u tako nešto nećete videti bez upotrebe psihoaktivnih supstanci). Džejson potom ubije debelog MLGPT-a, majstora za specijalne efekte, čiju hokejašku masku mazne, a ubije i grupu rednek-šminkera koji foliraju da su siledžije. Ali, i ovog puta je tu SNO devojka, koja će mu skinuti masku, klepiti ga mačetom od čega će on da umre.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhE2E_PBep8O-6YjmYmwsxNcKmx2fZ2ghsv4Z9XQfHqMcxARN9BJuyNuVAE42UkQ02xaQ6Mqxwvs9XKOBZSig4RJhjVTFwyvm8rzPXJAquZrrBCqy_zta_P5T-Q8s4Xy_TKJs90vM-Khm1o/s1600/part+4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1404" data-original-width="901" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhE2E_PBep8O-6YjmYmwsxNcKmx2fZ2ghsv4Z9XQfHqMcxARN9BJuyNuVAE42UkQ02xaQ6Mqxwvs9XKOBZSig4RJhjVTFwyvm8rzPXJAquZrrBCqy_zta_P5T-Q8s4Xy_TKJs90vM-Khm1o/s320/part+4.jpg" width="205" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Friday The 13th: The Final Chapter </b></div>
<div style="text-align: center;">
(Jospeh Zito, 1984)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Dan posle trećeg filma, navodno mrtvog Džejsona u mrtvačnici probudi PBS između bolničarke i obdukcioniste, koji je napaljen na TV prenose aerobika. Istovremeno, grupa MLGPT-a odlazi u kuću blizu Kristalnog jezera radi duvke, žurke, slušanja šminkerske muzike i najžešćeg PBS-a. Džejson ih sve pokasapi, ali glave mu dođe Tomi Džarvis, lokalni klinac sa đozlucima, koji je napaljen na ZX Spektrum 48k i horor filmove. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_yPkQLJ2TmHdl-vfXLQ6PFuERAeG3IKGouD6K262In08BLfMwZZmodIeldqe_6u76yAZLhLO85Zmwk7b6C5xkxx7VPFP01tvJ1GOEGghP8_7rjXtkwXrUtXQlMFzczP2CfljZjb1SmGGy/s1600/part+5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1500" data-original-width="1063" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_yPkQLJ2TmHdl-vfXLQ6PFuERAeG3IKGouD6K262In08BLfMwZZmodIeldqe_6u76yAZLhLO85Zmwk7b6C5xkxx7VPFP01tvJ1GOEGghP8_7rjXtkwXrUtXQlMFzczP2CfljZjb1SmGGy/s320/part+5.jpg" width="226" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Friday The 13th, part 5: A New Beginning</b> <br />
(Danny Steinmann, 1985)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Deset godina posle četvrtog filma, Tomi Džarvis je autistični tinejdžer kojem se priviđa Džejson. Šalju ga u slobodoumnu ludaru, prigodno nalik letnjem kampu, u kojoj MLGPT osoblje obožava duvku, žurku i agresivni PBS. Onda Džejson, za kojeg se tvrdi da je kremiran, sve to pokasapi, ali SNO otkrije da je to kopiket ubica koji se sveti zato što su mu u slobodoumnoj ludari ubili sina, a ubili su ga sa punim pravom, jer je bio iritantan i dosadan.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLloxq8X0j8hsiWCpw4mVp0EvrEBUVRQV-42DzloVuUKCHpju27_V56zavWTaApkx3dOvFtX9jwB6wpt5mdtumHykZ000W3M9rgxo8CB77pLiIyCMnuuMIgZ4R9HPbL-OVgDpgp1FnhOrf/s1600/part+6.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="913" data-original-width="640" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjLloxq8X0j8hsiWCpw4mVp0EvrEBUVRQV-42DzloVuUKCHpju27_V56zavWTaApkx3dOvFtX9jwB6wpt5mdtumHykZ000W3M9rgxo8CB77pLiIyCMnuuMIgZ4R9HPbL-OVgDpgp1FnhOrf/s320/part+6.jpg" width="224" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Jason Lives: Firday The 13th, part 6</b> <br />
(John McLoughlin, 1986) </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Tomi Džarvis je iskopao Džejsona iz groba kako bi bi se uverio da je ovaj mrtav. Zlu ne trebalo, zabio mu je šiljak u srce, ali je u šiljak udario grom i oživeo dobričinu. Zombi-Džejson se potom vraća u obnovljeni kamp na Kristalnom jezeru, da po starom dobrom običaju ubija MLGPT-e, koji sada vole Elisa Kupera iz svit metal faze. Tomi pokušava da upozori lokalnog šerifa, ali ga ovaj trpa iza brave. Tomija, međutim, oslobađa šerifova ćerka, vrlo željna PBS-a, i Tomi uspeva da pošalje Džejsona na dno jezera. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6z6TM6-t7YDVWBIV2i_5WTuTA6rKEBjeBKkt7j2Ds6Em92GCssMWHXVS9jnKEW9mWTxRClsSoCuEc1MexzhYzPt-nUD4D8um9MlP5rEBxahRIiM03bGIfpMqC-xVBAvLskMBErQt7k67Q/s1600/part+7.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="834" data-original-width="570" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi6z6TM6-t7YDVWBIV2i_5WTuTA6rKEBjeBKkt7j2Ds6Em92GCssMWHXVS9jnKEW9mWTxRClsSoCuEc1MexzhYzPt-nUD4D8um9MlP5rEBxahRIiM03bGIfpMqC-xVBAvLskMBErQt7k67Q/s320/part+7.jpg" width="218" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
<b>Friday The 13th, part 7: The New Blood</b> <br />
(John Carl Buechler, 1988)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Jedna zabrinuta mama, u pratnji psihijatra, dovodi SNO ćerku na Kristalno jezero, gde je SNO ćerka kao devojčica slučajno ubila oca, služeći se telekinetičkim moćima u stilu Keri Uajt. SNO ćerka je tu radi terapije, ali ona mrzi psihijatra, pa slučajno iz jezera podigne Džejsona, koji se ustremi na grupu bogatih MLGPT-a u obližnjoj kući. Onda SNO ćerka, nakon žestokog dvoboja – a na intervenciju producenata – podigne iz jezera svoga tatu, i ovaj odvuče Džejsona pod vodu, odakle je i došao.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgqUPgLWz8Uf_MYz5DGu1jJcobmJy80kOoa5IWEc5348TzlTIizGW3SdWwRmtuacq_FOE_jHQgGA_UlKzxf0QSrtn9CUEjQjlZMKyn6wv4MIY8PZ76kcAO2_lcsSLJKd7yqdI06UM_fwcfd/s1600/part+8.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="268" data-original-width="188" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgqUPgLWz8Uf_MYz5DGu1jJcobmJy80kOoa5IWEc5348TzlTIizGW3SdWwRmtuacq_FOE_jHQgGA_UlKzxf0QSrtn9CUEjQjlZMKyn6wv4MIY8PZ76kcAO2_lcsSLJKd7yqdI06UM_fwcfd/s1600/part+8.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
</div>
<div style="text-align: center;">
<b>Friday The 13th, part 8: Jason Takes Manhattan</b> <br />
(Rob Hedden, 1989)</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Par bogatih MLGPT-a upražnjava PBS na jahti, ali pogine zbog bacanja sidra na pogrešnom mestu, tj tamo gde leži Džejson. Sutradan, luksuzni brod sa MLGPT-ima kreće sa Kristalnog jezera na ekskurziju u Njujork. Tu je slepi putnik sa hokejaškom maskom koji može da se teleportuje, ali mu treba sat filmskog vremena da pobije MLGPT-grešnike i napravi brodolom. Šačica preživelih nekako stigne čamcem do Menhetna, kako bi se filmu opravdalo ime, a za njima dopliva Džejson, koji otkriva da je na Menhetnu - šljaštećem simbolu osamdesetih - samo još jedan ludak i ubica. SNO devojka ga ubije u kanalizaciji i za nagradu biva okupana svetlošću japi velegrada." </div>
godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-85118950430741458432020-05-01T22:20:00.003+02:002021-02-09T23:12:15.489+01:00Serijal Alien: Od Osmog putnika do Prometeja i nazad [kompletan esej]<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyiiVClJEIWUgCj5le036ujcPf9suCFVbGjYtnirygwbNzNUXRq3VYm_Lqzi0UfyCgTuDgirkyVp_LO4nIg5KsF2JZ0kifw8BIzJ9DWalHKuEwIwaLW-LWbnagQ8FzgtbyT7fK719r2kgK/s1600/ripley.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1127" data-original-width="1050" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhyiiVClJEIWUgCj5le036ujcPf9suCFVbGjYtnirygwbNzNUXRq3VYm_Lqzi0UfyCgTuDgirkyVp_LO4nIg5KsF2JZ0kifw8BIzJ9DWalHKuEwIwaLW-LWbnagQ8FzgtbyT7fK719r2kgK/s320/ripley.jpg" width="298" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%;">NAPOMENA: <i>Ovaj moj esej o serijalu Tuđin/Osmi putnik prvobitno je objavljen, u znatno kraćoj i svedenijoj verziji, u časopisu Kinoteka a potom i na ovom blogu, uoči premijere filma Tuđin: Kovenant (2017). U međuvremenu je dopunjen raznim podacima i dodatnim obrazloženjima, kao i prikazom Kovenanta bez kojeg nijedna priča o serijalu Tuđin ne može da bude zaokružena. Tekst je delom i rezultat niza predavanja koja sam, u vezi sa ovim serijalom, održao u Beogradu (BEOKON - Dom omladine, Jugoslovenska kinoteka), Novom Sadu (klub Crna ovca) i Starom selu. Video snimak jednog od tih predavanja (klub Crna ovca), zajedno sa pratećom diskusijom, možete videti takođe na ovom blogu. Fokus eseja su pitanja autorskog i umetničkog u kontekstu jednog duboko žanrovskog serijala koji nastaje u visokoj holivudskoj A produkciji, pri čemu svaki nastavak nastaje u drugačijim socijalnim, ekonomskim, političkim i kulturološkim okolnostima. Još jedna važna tema je korporativna eksploatacija, ključni motiv celog serijala, koji dobija nove nastavke i spin-ofove usled težnje studija i producenata da eksploatišu popularnost prva dva filma. Na kraju teksta obrazlažem zašto ovaj serijal predstavlja anomaliju među drugim, dugovečnim SF serijalima. Fusnote su obeležene crvenom bojom i nalaze se na kraju eseja.</i> </span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6RwDcgrPMKM4okVw2VeXtHfbsiJ0Mp8fid4zgg0dDMSDFsfjb1kbNzTBP1kijKUU2gQe-Zo8hV8nrqZLi9ZmM0vdPf1jiu2azf-HkhRaaPZPlRv7IuvCFCc0TQLNag8Oqq4cHpEhrKlzl/s1600/alien+landscape.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="900" data-original-width="1600" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj6RwDcgrPMKM4okVw2VeXtHfbsiJ0Mp8fid4zgg0dDMSDFsfjb1kbNzTBP1kijKUU2gQe-Zo8hV8nrqZLi9ZmM0vdPf1jiu2azf-HkhRaaPZPlRv7IuvCFCc0TQLNag8Oqq4cHpEhrKlzl/s320/alien+landscape.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Ogroman publicitet i
izuzetno visoka očekivanja pratili su stvaranje prednastavka filma <i>Tuđin/Osmi putnik</i>, petog u istoimenom
serijalu, pošto je 2009. godine objavljeno da će dotični prednastavak, kasnije
nazvan <i>Prometej</i>, snimati Ridli Skot,
jedan od najcenjenijih majstora režije, kojem je holivudski studio Tventi
senčeri foks dao odrešene ruke da kao autor originalnog filma iz 1979. godine
ubrizga svežu krv u posustalu franšizu. Skot je isprva planirao samo da
producira novog <i>Tuđina</i> a da režiju
poveri drugome, ali je Foks kao vlasnik prava to odbio, rekavši da će stati iza
projekta samo ako Skot bude režirao. Posle decenija uskogrudosti i
konzervativnosti čelnika studija, koja je, sa časnim izuzetkom <i>Tuđinaca/Osmog putnika 2</i> Džejmsa
Kamerona, proizvela umetnički uštrojene nastavke (zlosrećni <i>Tuđin</i></span><i><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">/Osmi putnik 3</span></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Dejvida Finčera i formularni <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin:
Uskrsnuće/Osmi putnik 4: Uskrsnuće</i> Žana Pjera Ženea), i omraženi krosover
serijal <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin protiv Predatora/Osmi
putnik protiv Predatora</i>, tretman Ridlija Skota bio je bez presedana. Sjaj
njegove zvezde, producentska moć i ugled tvorca slavnog originala </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i podjednako slavnog <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Blejd ranera/Istrebljivača</i> (1982) </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">bili su toliko snažni
da mu je, u doba apsolutne dominacije studija u holivudskoj A produkciji,
dozvoljeno da napravi film blokbasterskih razmera koji, sa svojim horor
elementima, ne samo što ne mora da bude „gledljiv za celu porodicu“, već nema
ni obavezu da sadrži dva ključna elementa na koje se serijal uvek oslanjao –
naslovno vanzemaljsko čudovište (dizajnersko remek-delo Hansa Rudija Gigera), i
lik pilota-oficira Elen Ripli (najslavnija uloga glumice Sigurni Viver). </span><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Foks je čak ohrabrivao Skota da izvede priču iz
sigurnih voda i umanji ulogu čudovišta. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Skotovo ime prodavalo
je sve, pa i vrlo riskantnu ideju da <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometej</i>
bude, koliko god je to moguće, film za sebe, sa radnjom smeštenom u univerzum
serijala, ali bez direktne veze sa njegov</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">m </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">likovima i dešavanjima</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">. Već na osnovu
spektakularnog prvog trejlera mnogi su se ponadali da će novi Skotov film biti
na tragu kvaliteta originala, kojeg je on snimio 33 godine ranije i koji ga je
lansirao među najveće svetske režisere.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2z4omi_38-Uld3dMmwdaUUZlQxIeYfxZHBPvXmsqeiJhhw0NMSYIjg2f4MFA_4YDrlTdNrKHFWqI6z1HDYeUNvFEySAkROFhKwyPuhDlZCJu6T5P2fgPe9uUkl1MT5Jfs9bz_lCHQXrmf/s1600/alien+1979.webp" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1252" data-original-width="835" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi2z4omi_38-Uld3dMmwdaUUZlQxIeYfxZHBPvXmsqeiJhhw0NMSYIjg2f4MFA_4YDrlTdNrKHFWqI6z1HDYeUNvFEySAkROFhKwyPuhDlZCJu6T5P2fgPe9uUkl1MT5Jfs9bz_lCHQXrmf/s320/alien+1979.webp" width="213" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="mso-tab-count: 1;"> </span></span><b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Rađanje kosmičke zveri<o:p></o:p></span></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Tuđin</span></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> – ili <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Osmi putnik</i>, kako se taj film zvao u
Francuskoj, Španiji, Jugoslaviji i još nekim zemljama</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> <b><span style="color: red;">[1]</span></b></span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> – bio je prvo ozbiljno
naučnofantastično ostvarenje nakon što su <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Zvezdani
ratovi/Ratovi zvezda</i> Džordža Lukasa (1977) otvorili vrata za masovniji
visokobudžetni tretman tog žanra i njegov prodor u mejnstrim. Prepoznatljiv po
grozomornom uljezu koji tamani ljude na klaustrofobičnom svemirskom teretnjaku
– pošto se spektakularno „rodio“ iz stomaka jednog od sedmoro članova posade
(znamenita scena sa pokojnim glumcem Džonom Hartom) – Skotov film ne samo što
je bio značajan holivudski hit, već je bio i ostao vrhunsko umetničko delo.
Njegovi ključni sastojci – vizuelnost, dramaturgija i atmosfera – majstorski su
osmišljeni i izbalansirani; počev od brižljivo skrojenog scenarija sa
skiciranim ali uverljivim likovima koji u miljeu jedne daleke budućnosti
razgovaraju o naizgled banalnim temama kao što su nadnice i radnička prava,
preko estetike „raubovane budućnosti“, oličene u hiperrealističnom prikazu
unutrašnjosti teretnjaka <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Nostromo</i> i
motivu „kamiondžija u svemiru“, do suptilne glume, odmerene</span><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, za detalje i prostor zainteresovane</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> režije i izuzetno
veštog postupka razvoja radnje i izgradnje napetosti usled kojeg se <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i>, iz nečeg što liči na <i style="mso-bidi-font-style: normal;">2001: Odiseju u svemiru</i> sa savršenom
lakoćom transformiše u horor, intenzivan poput <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Teksaškog masakra motornom testerom</i>. Posebna priča su duboko
uznemirujući dizajn, koncepcija i pojava biomehaničkog monstruma, koji je
zahvaljujući Gigeru postao kamen međaš u svetu filmskih čudovišta, zatim </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">gotski eksterijer <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Nostromoa</i>, </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">zlokobni izgled
planetoida na koji se <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Nostromo</i>
spustio, i nezemaljski izgled nasukane letelice koja je tamo pronađena, sa
tuđinskom vrstom života unutra. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i>
se pamti i po korporativnoj zaveri iz pakla, čije je oličenje oficir za nauku
Eš, za kojeg se ispostavlja da je „ubačeni element“, i da čak nije čovek; on je
android kojem je kompanija-poslodavac Vejland-Jutani dala tajni zadatak: da
pokupi primerak čudovišta sa planetoida i dopremi ga na Zemlju kao potencijalno
biološko oružje – po cenu žrtvovanja posade.<span style="mso-spacerun: yes;">
</span><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Ključne zasluge za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i>
obično se pripisuju Ridliju Skotu, što je razumljivo, jer je film napravljen
sedamdesetih godina prošlog veka, u </span><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">novoholivudskoj </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">eri</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> kad su
kinematografijom SAD dominirali režiseri-autori. Istina je, međutim, da je
izuzetan kvalitet ovog ostvarenja </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">dobrim delom </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">proizašao iz saradnje
grupe umetnika, koja nije bila samo pod Skotovom kontrolom</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i uticajem</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">. </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Skot po sopstvenom
priznanju nije bio poznavalac naučne fantastike i horora – on je u tim
žanrovima, koji su krajem sedamdesetih dobijali na značaju, prosto video izazov
za sebe, a smatrao je svojom prednošću što nije njihov vatreni ljubitelj. Bio
je, međutim, otvoren za savete i sugestije, i saradnicima je dopuštao izvesni
stepen autonomije. A m</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ultitalentovani scenarista i koautor priče Den 'O Benon bio je taj koji
je </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">duboko poznavao ove žanrove i koji je </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">potencirao žanrovsku
ozbiljnost </span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Tuđina</span></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> – njegovu
utemeljenost u kjubrikovsko-klarkovskom SF realizmu i poetici „kosmičke strave“
Hauarda Filipsa Lakrafta, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">a takođe je</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> bio kohezivni faktor među vrhunskim talentima iz sveta dizajna,
ilustracije i stripa koje je lično angažovao (Hans Rudi Giger, Ron Kob, Žan
Žiro Mebijus</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, Kris Fos</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">), i čiji je rad nadzirao i usmeravao tokom pretprodukcije, pa čak i
tokom snimanja</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, dok sa njega nije izbačen zbog neprilagođenog ponašanja </span></span><b style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 13.3333px;"><span style="color: red;">[2]</span></b><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">. O'Benonov scenario
bio je, pak, istaknut primer </span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">zdravog </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">kompromisa koji </span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">je</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, sa jedne strane za </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">O’Benona</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> bi</span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">o</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> bol</span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">a</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">n, ali </span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">je</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, sa druge strane, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">taj kompromis </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">proizve</span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">o</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> izbalansiran film, koji ne pati od žanrovskih i
drugih klišea. Naime, producenti Dejvid Gajler i Volter Hil</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, kao i Ridli Skot,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> nisu dolazili iz
miljea ljubitelja naučne fantastike i horora, a bili su svesni tadašnje
odbojnosti holivudskih studija prema tim žanrovima, pa su pribegli temeljnoj
prepravci O'Benonovog </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">stripovskog </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">teksta</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, o kojem nisu imali najbolje mišljenje</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">: izbacili su </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">iz njega </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">sve št</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">o</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> je ličilo na
žanrovsku egzotiku – od tehničkog žargona u dijalozima do danikenovskih
elemenata u zapletu – a ubacili realizam sa socijalnim elementom, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">suptilniju
karakterizaciju </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">i pomenuti motiv korporativne zavere (lik Eša</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> koji su izmislili</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">) <b><span style="color: red;">[3]</span></b></span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> </span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">Takođe su izmenili
sva imena likova, dva muška lika pretvorili su u ženske,</span><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">a u jednom trenutku su
čak odstranili sve vanzemaljske motive i sveli čudovište na tajno biološko
oružje koje je proizvela volšebna „Kompanija“, ali je O'Benon alarmirao Ridlija
Skota, koji je izdejstvovao vraćanje na prvobitni koncept, a pošto Gajler i Hil
nisu isporučili dodatne zatražene izmene, pozvan je O' Benon da sredi „njihov“
tekst. Posle svega, </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">Gajler i Hil su</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">p</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">okušali da prisvoje kompletno autorstvo nad scenarijem, pa je </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">ogorčeni </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">O'Benon pribegao
arbitraži, koja je njega priznala za jedinog pisca. </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">Sada je na Gajlera i
Hila bio red da budu ogorčeni, ali uzalud. D</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: georgia, "times new roman", serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">ve strane su se
razišle kao ljuti neprijatelji.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><br /></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjB8VnD2cT2HBoAySetCQGR2GEiLe6Y1VPuNsxzLSlDKHhH38xjbnnmL2-SvLlHMk9iIvW3ma6Q1o46D57p0iEfUcEybPiEAUA55E7LTT73Zh_gb3b-48-59CXRho-LpG1d3o49f2YjujmD/s1600/aliens+1986.png" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1126" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjB8VnD2cT2HBoAySetCQGR2GEiLe6Y1VPuNsxzLSlDKHhH38xjbnnmL2-SvLlHMk9iIvW3ma6Q1o46D57p0iEfUcEybPiEAUA55E7LTT73Zh_gb3b-48-59CXRho-LpG1d3o49f2YjujmD/s320/aliens+1986.png" width="225" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Južnjačka uteha u svemiru<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Gajler</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Hil </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i njihov partner Gordon Karol </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">napravili </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">su od <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i> </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">unosni serijal za </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">sebe i </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Foks. O'Benon nije
radio na nastavcima, a sinergija koja je stvorila originalni film nije se
ponovila. Izuzetak je, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">donekle</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, prvi produžetak, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđinci</i>
(1986), zato što je režiser/scenarista Džejms Kameron kao snažna autorska
ličnost i vrhunski poznavalac naučne fantastike i horora s lakoćom ušao u cipele
Dena O'Benona i Ridlija Skota, pri čemu je u odnosima sa studijem i </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">britanskom </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">tehničkom ekipom, koja
je </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Skota </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">oboža</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">v</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ala a njega </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">smatrala „kanadskim pankerom“</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, imao čeličnu podršku
svoje tadašnje žene, producentkinje Gejl En Hard. Kameron je uspeo da snimi
jedan od najboljih filmskih nastavaka svih vremena, jer ga je pravio uz duboko
poštovanje za original, ali </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">bez</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> zavis</span><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">nosti</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> od njega. Nije
pokušavao da ga imitira niti da sledi njegovu </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">žanrovsku </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">formulu, već je po
priči Gajlera i Hila, koja se oslanjala na motive iz Hilove <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Južnjačke utehe</i>, napravio akciono ratno
ostvarenje (Ripli, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">koja je pronađena zamrznuta u svemiru 57 godina posle uništenja <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Nostromoa</i>, </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">vraća se u pratnji
marinaca na planetoid svojih košmara, koji je sada kolonizovan i teraformiran,
i na kojem je armija čudovišta napala koloniste), uz pametnu nadogradnju
univerzuma ustanovljenog prvim filmom</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">(tuđinci, poput mrava,
imaju svoju maticu koja polaže jaja)</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">U radnju je takođe
ugradio autorski motiv: portretisanje žena kao snažnih vođa i majki. Rezultat
je bio ogroman hit, što studio nije očekivao od nastavka jednog umetničkog
horora snimljenog pre sedam godina. Ne samo što su <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđinci</i> postali jedan od najznačajnijih filmova decenije, već su
nadmašili Tuđina i medijski i komercijalno<i style="mso-bidi-font-style: normal;">.
</i>Skotov original je svakako bio vrlo uspešno i uticajno delo, pokrenuvši
lavinu kopija i epigona (do danas ih je snimljeno više od pedeset), ali su </span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Tuđinci</span></i><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, </span></i><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">kao produkt/refleksija
ratnih i antiratnih filmova iz osamdesetih godina prošlog veka,</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">postali fenomen za
sebe, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">inspirisavši serijal sopstvenih stripovanih nastavaka, novelizacije tih
nastavaka, video igre, reklame i zabavne parkove, pa je u Americi jedno vreme
izgledalo, kao u slučaju <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Drumskog ratnika/Pobesnelog
Maksa 2 </i>Džordža Milera (1981), da je drugi film originalan, a da je prvi
film nekakav kultni preludijum. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđinci</i>
su, više nego <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i>, bili prelomna
tačka u karijeri Sigurni Viver: doneli su joj </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">nominaciju za Oskara i
učini</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">li</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> je najplaćenijom glumicom u Holivudu, a majstor za specijalne efekte Sten
Vinston nagrađen je Oskarom</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">.</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Istu nagradu je</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Hans Rudi Giger </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">dobio </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">za prethodni film</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, ali ga</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Kameron nije zvao da radi sa njim, zato se plašio da će ga </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Gigerov</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> snažni autorski
potpis ograničavati, a želeo je</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, kao dizajner,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> da progura neke s</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">opstvene</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> koncepte poput
džinovske matice tuđinaca (kojoj je Vinston, Kameronov saradnik sa Terminatora,
čudesno udahnuo život). Odsustvo velikog švajcarskog umetnika dalo se primetiti
u jeftinijem izgledu „običnih“ čudovišta, a film je generalno patio od
neizbrušenih detalja i nedoslednosti u radnji. Ovi nedostaci su, međutim,
uspešno bili prikriveni adrenalinskom akcijom za koju je Kameron bio </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i ostao </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">majstor.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><br /></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZRayn5X6AAD1JNlQTDt2YM00iOiem-vW6C1QBLcxSk0SMYEOKHVeGchLDGAtAf-Fnr3isiPN-tvoGzp0pLk-dYaF917UTkiUcOWax5WSnXSe2UIli7WOcIf58Zdx65s3sjDxbY_DraLQe/s1600/alien+3+1992.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="512" data-original-width="341" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZRayn5X6AAD1JNlQTDt2YM00iOiem-vW6C1QBLcxSk0SMYEOKHVeGchLDGAtAf-Fnr3isiPN-tvoGzp0pLk-dYaF917UTkiUcOWax5WSnXSe2UIli7WOcIf58Zdx65s3sjDxbY_DraLQe/s320/alien+3+1992.jpg" width="213" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Finčerov košmar<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sledeća dva nastavka nisu imala dramaturge-vizionare poput O'Benona i
Kamerona, i nastala su u vreme kada je Holivudom zavladao
blokbastersko-nastavljački mentalitet, kao i tendencija da se režiseri drže na
uzdi, a nije pomogla ni ekonomska kriza sa početka devedesetih koja je studije
učinila veoma krutim po pitanju finansija i stvaralačkih sloboda. </span></span><i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; text-indent: 0.5in;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Tuđin</span></i><i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; text-indent: 0.5in;"><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> Dejvida Finčera
(1992) veoma je slavna žrtva ove promene klime, ali njegovi problemi nisu samo
proizvod želje novih rukovodilaca Foksa da</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, na krilima uspeha <i>Tuđinaca</i>,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> dobiju siguran hit u
razmerama prethodnih filmova. Hil i Gajler su kao producenti i tvorci priče
bili neodgovorni i neinspirisani, a novac studija</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, koji se nadao blokbasteru,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> nemilice </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">je </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">trošen pored ostalog
na ubeđivanje Sigurni Viver da ponovo igra Elen Ripli (dobila je basnoslovni
honorar, status koproducentkinje i pravo da utiče na scenario), na plaćanje
scenarista koji su se smenjivali kao na pokretnoj traci (Vilijam Gibson, Erik
Red, Dejvid Tui, Džon Fazano, Greg Prus, Lari Ferguson, Reks Piket, i na kraju
Gajler i Hil), na angažovanje režisera koji su razočarani napuštali projekat
(Finčerovi prethodnici Reni Harlin i Vinsent Vard), i na troškove gradnje i
razgradnje scenografije, u skladu sa haotičnim izmenama </span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">scenarija, priče, okolnosti priče i mesta odvijanja
radnje (laboratorijski kompleks u svemiru u raznim varijantama, drveni
kaluđerski satelit, planeta sa kažnjeničkom kolonijom)</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">. Petogodišnje
stvaranje <i>Tuđina</i></span><i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; text-indent: 0.5in;"><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> – koji nije imao
gotov scenario do samog kraja snimanja – može da posluži kao udžbenik na temu
„šta sve može poći po zlu kada snimate film u visokoj A produkciji, a posebno
kad ste režiser-debitant“ i „šta sve može da se desi kad producent nema jasnu
viziju filma koji pravi“. <i>Tuđin</i></span><i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; text-indent: 0.5in;"><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> nosi sve ožiljke svog
„razvojnog pakla“ i dan-danas izaziva </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">naj</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">oprečn</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">ije</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> komentare ali se ne
može poreći da je Finčer u nemogućim uslovima, opterećen </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">dubokim </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">nepoverenjem studija i
producenata, uspeo iz nekoherentnih sastojaka – uz pomoć montažera Terija
Roulingsa (radio na prvom <i>Tuđinu</i> i
Skotovom <i>Blejd Raneru/Istrebljivaču</i></span><i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; text-indent: 0.5in;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span></i><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">iz 1982.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">) – </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">da </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">skrpi ostvarenje koje ima ujednačen ton, jedinstven vizuelni pečat,
bolju priču od <i>Tuđinaca</i> (ukleta
brodolomnica Ripli donosi trostruko iskušenje koloniji zamonašenih osuđenika –
i kao žena i kao vesnik apokalipse i kao majka čudovišta), i veoma hrabar kraj
(Ripli se žrtvuje, odnoseći </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">sa sobom u</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"> smrt poslednji izdanak monstruozne rase). </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">Iako iza sebe nije
imao dugometražnih filmova, Dejvid Finčer je u čitavu priču ušao sa stavom da
je režiser-autor a ne unajmljena radna snaga koja radi šta joj kažu investitori,
pa im je pokazivao zube i borio se kao lav. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">Međutim, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">kada je </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">Foks </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">pre same premijere </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">skratio materijal za
oko pola sata, Finčer </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">se </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">distancirao od filma. Nastao je i skandal sa Hansom Rudijem Gigerom, za
kojeg je na špici pomenuto da je radio originalni dizajn čudovišta, ali ne i da
ga je redizajnirao za treći film, pri čemu je ta zasluga pripisana Aleku Gilisu
i Tomu Vudrufu, nekadašnjim pomoćnicima Stena Vinstona koji </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">nisu koristili
Gigerove nove nacrte, već su se tim nacrtima „inspirisali“ za sopstvene</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">. Nepravda sa špicom
ispravljena je na video izdanjima <i>Tuđina</i></span><i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif; text-indent: 0.5in;"><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;">, ali su Gigerovi
odnosi sa Foksom još dugo bili poremećeni, i on nije imao nikakve veze sa
franšizom sve dok se njegov prijatelj Ridli Skot nije vratio u nju kao
producent i režiser.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"><br /></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzwFpdHNqfTs7j5oGpUaNx3SWYATOtprv376siycUYpRe9ldz4QiNSnKWvW-r6lz1mJrtBUUx2JK_e8zDNASBNVRYbl0kDx-XiHv1N2bmQPSjEyGqeJjSYtSBYZ3H7N1-EVh6Sv0aT91f0/s1600/alien+resurrection+1997.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="630" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzwFpdHNqfTs7j5oGpUaNx3SWYATOtprv376siycUYpRe9ldz4QiNSnKWvW-r6lz1mJrtBUUx2JK_e8zDNASBNVRYbl0kDx-XiHv1N2bmQPSjEyGqeJjSYtSBYZ3H7N1-EVh6Sv0aT91f0/s320/alien+resurrection+1997.jpg" width="168" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: 10pt; line-height: 120%; text-indent: 0.5in;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kloniranje na francuski način<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">U međuvremenu, poslednja spona sa jezgrom stvaralačke ekipe Skotovog
originala se prekinula kada su Dejvid Gajler i Volter Hil pokušali da spreče
nastajanje narednog segmenta u serijalu, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin:
Uskrsnuće</i> (1997). Foks se nije osvrtao za njihovim tvrdnjama da će priča i
scenario Džo</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">s</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">a V</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">dona „ruinirati franšizu“ i upustio se u snimanje sâm, a Gajler i Hil su
zbog autorskih prava uredno potpisani kao producenti. Njihove prognoze su se,
svejedno, pokazale tačnim. Iako je za režiserski posao angažovan etablirani francuski majstor fantastike Žan-Pjer Žene (<i>Delikatesna radnja</i>, <i>Grad izgubljene dece</i>), uprkos vizuelnoj lepoti i </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">zanimljivo</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">j premisi (Ripli je kloniranjem vraćena iz mrtvih a sa njom i </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">matica </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">čudovišt</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">a</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, pri čemu oba
„proizvoda“</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ovog tajnog vojnog eksperimenta u dubokom svemiru</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> ne liče </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">baš </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">na sebe i</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> međusobno su</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> ukrstila osobine), <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Uskrsnuće</i> je mediokritetski proizvod,
zbog razočaravajuće derivativne radnje i stripovskih dijaloga koje izgovaraju
pogrešno odabrani glumci, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">pri čemu ga je</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> dodatno unazadila finansijska škrtost studija koja je sprečila snimanje
nekoliko bitnih scena, s kojima bi dešavanja makar bila logičnija a kraj
zanimljiviji. Prvi put je ozbiljno zakazao i dizajn, i to tamo gde je film
trebalo da </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">d</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">okaže </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">sopstvenu</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> originalnost</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">– na izgledu tzv Novorođenog, gigantskog mutanta čoveka i tuđina –</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> a</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ni režija </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">iskusnog </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Žana-Pjera Ženea</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, uz sav njegov
vizuelni pečat,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> nije bila adekvatna. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin:
Uskrsnuće</i> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">doduše </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">nije bi</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">l</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">o gubitnik na blagajnama kao ni <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i></span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, ali prihodi ovog
puta nisu bili dovoljni da Foks investira u nastavke, i serijal je dospeo u
ćorsokak na duže vreme.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJ8dvVLolLc98FtVXOb50ZO-gYP8CAL013A6Sao1R1hojMZiHQqXBGwpRSMg7Qd7FTi4D5IHVwQEn_JMLTqTCEPLOLdjXRbbO9tv9du3nk7Yo0xARzaSF7v6ZdWzqPj-fCGO4wClfBY5Oz/s1600/avp+2004.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="719" data-original-width="485" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiJ8dvVLolLc98FtVXOb50ZO-gYP8CAL013A6Sao1R1hojMZiHQqXBGwpRSMg7Qd7FTi4D5IHVwQEn_JMLTqTCEPLOLdjXRbbO9tv9du3nk7Yo0xARzaSF7v6ZdWzqPj-fCGO4wClfBY5Oz/s320/avp+2004.jpg" width="215" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: justify; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><o:p><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><o:p><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Predatorske igre<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgnjFlaUcsCSO_Qen_VqwKiXT-tdq_s2vSHGoFLdqm3TnnbktZGEd4p0kizNXLiZXLTurn6t-_88YEZlcR1croa6_W3vZR3kNhI9SPhjvbl-e3_1PdEW86K-gDaIzot_JZanZsDcSUrRdxI/s1600/avp+requiem.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="707" data-original-width="500" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgnjFlaUcsCSO_Qen_VqwKiXT-tdq_s2vSHGoFLdqm3TnnbktZGEd4p0kizNXLiZXLTurn6t-_88YEZlcR1croa6_W3vZR3kNhI9SPhjvbl-e3_1PdEW86K-gDaIzot_JZanZsDcSUrRdxI/s320/avp+requiem.jpg" width="226" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">U novom milenijumu, Foks se ponašao kao što se kompanija Vejland-Jutani
ponaša u serijalu: uporno je nastojao da eksploatiše čudesno Gigerovo
stvorenje, ali ga je pri tom sve više trivijalizovao. Ovaj trend se uočavao još
u filmu <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin: Uskrsnuće</i>, u kojem su
nekad zastrašujući bauci iz mraka paradirali na svetlu praktično od prvog
kadra, glomazni kao dinosaurusi i </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">povremeno</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> izvr</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">nuti</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> ruglu. Ali, dok se to
još nekako moglo podvesti pod autorsku viziju Žana-Pjera Ženea, koji se, nevičan
hororu, okrenuo mračnoj komediji i groteski, dvodelni serijal <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin protiv Predatora</i> bio je sasvim
ogoljen u svrsi svoga postojanja. Sučeljavanje slavnih čudovišta iz dve filmske
franšize, inspirisano istoimenom video-igrom, napravljno je samo zato da bi
bezidejni, alavi studio zgrnuo novac, i niko od stvaralaca serijala <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i> nije hteo da ima veze sa tim
projektom – osim majstora za specijalne efekte Aleksa Gilisa i Toma Vudrufa
Džuniora. Nepretenciozni</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, sasvim gledljivi</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> akcioni uradak <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin protiv
Predatora/Osmi putnik protiv Predatora</i> Pola Andersona (2004) bio je
osmišljen kao prednastavak Skotovog originala, sa radnjom smeštenom na Zemlji</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, tj na Antarktiku</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">oslanjao se na par
neiskorišćenih ideja iz O'Benonovog scenarija za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i>, </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">čak je </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">odlično zaradio uprkos vrlo nepovoljnim kritikama. Međutim, direktni
nastavak <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđinci protiv Predatora:
Rekvijem/Osmi putnik protiv Predatora 2</i> braće Štrose (2007) bio je
katastrofa na gotovo svim planovima, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">pokazavši pored
ostalog</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> tehnički amaterizam k</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">akav</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> ne bi trebalo da postoji u filmovima velikih
studija</span><a href="https://www.blogger.com/u/1/null" name="_Hlk39252784"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span></a><span style="mso-bookmark: _Hlk39252784;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">– loše osvetljenje i
smušenu montažu.</span></span><span style="mso-bookmark: _Hlk39252784;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span></span><span style="mso-bookmark: _Hlk39252784;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Ovaj krvavi slešer sa tinejdžerima u američkom gradiću</span></span><span style="mso-bookmark: _Hlk39252784;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> je</span></span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> sasvim zasluženo </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">prošao loše</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> u bioskopima</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, jedva pokrivši troškove svoje proizvodnje na domaćem tržištu</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Time je na spin-of serijal </span><i><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Tuđin protiv Predatora</span></i><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">stavljena
tačka,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> a u međuvremenu se Ridli Skot pojavio kao spasilac matične franšize i
odbacio bilo kakav kontinuitet sa dešavanjima iz filmova Pola Andersona i braće
Štrose. Odlučio je da napravi sopstvene prikvele, vodeći se </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">svojom </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">davnašnjom željom da
objasni </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">poreklo</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> slavn</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ih</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> čudovišta.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpZ4uY6byzvwde4lvC4KeFPmq-J9lg7LQIcNjM9mJ5OZPSmL3Wy37npPDgWldqS6Dq1RneKN_twwkBVj0uoI78L6shg4ektvFQsFK48iW7HEQlzRsu49m1hZjb1A2nJAZIgw9NFtKD9B5P/s1600/prometheus+2012.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1061" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpZ4uY6byzvwde4lvC4KeFPmq-J9lg7LQIcNjM9mJ5OZPSmL3Wy37npPDgWldqS6Dq1RneKN_twwkBVj0uoI78L6shg4ektvFQsFK48iW7HEQlzRsu49m1hZjb1A2nJAZIgw9NFtKD9B5P/s320/prometheus+2012.jpg" width="212" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Poseta gnevnim bogovima<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Naizgled je paradoksalno što ni Skotov povratak</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">u <i>Prometeju</i>
(2012)</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> nije doneo značajnije kreativno poboljšanje, barem iznad nivoa
izmučenog <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i></span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><sup><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">3</span></sup></i><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, uprkos intenzitetu umetničke ambicije kakva u
serijalu nije viđena još od 1979.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Uhvativši se za pozadinske detalje iz originalnog
filma – za nasukani vanzemaljski brod i njegovog fosilizovanog pilota – kao i
za danikenovske elemente iz O'Benonovog scenarija koje su Gajler i Hil
odbacili, Skot je napravio intrigantnu priču o ljudima kao „deci bogova“ koja
odlaze kod svojih humanoidnih tvoraca, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">tzv Inžinjera, </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">samo da bi otkrila da
je tvorac stradao od sopstvenog biološkog oružja kojim je, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">iz nedokučivih razloga</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, želeo da uništi </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">svoju tvorevinu – </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ljudsku</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">rasu</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">. Korporativno-naučna
ekspedicija sa svemirskog broda <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometej</i>
nastradaće od iste te ubilačke tehnologije, u čemu će ključnu ulogu odigrati ljudska
tvorevina, čovekoliki android po imenu Dejvid (Majkl Fasbender), a ispostaviće
se da je jedna varijanta stvorenja, poznatog iz ostatka serijala, nusproizvod
delovanja inžinjerskog oružja. Bez obzira na đavolju rabotu zvanu objašnjavanje
motiva kojima objašnjenja nisu potrebna, film</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Prometej</span></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> je, što se očekuje od Skota, pravi raj za oči</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i poseduje onu tako
posebnu vizuelnu teksturu i atmosferu kakva se viđa u njegovim najboljim
ostvarenjima; idejno je potentan i provokativan, posebno u domenu pitanja
religioznosti i stvaranja; </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">glumačka ekipa je odlična, a </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">nekoliko</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> scena i
karakterizacija </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">zloćudnog androida Dejvida vredni</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> su dužeg pamćenja.
Pripovedanje je, međutim, frustrirajuće konfuzno </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">prevashodno </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">zbog scenarija Džona
Sp</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ej</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">tsa i Dejmona Lindelofa u kojem se likovi ponašaju neuverljivo i
kliširano</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ili čak nemaju dramaturšku svrhu</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, podzapleti ne
funkcionišu a diskontinuiteti u radnji zjape</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, čak i kad se uzme u
obzir izričita Skotova namera da neke bitne informacije uskrati i da ne crta
poente.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Pisci <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja</i></span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, </span></i><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">naročito Lindelof,</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">koji je nesrećno prepravio Spejtsov originalni scenario (pisan za standardni
prikvel, sa Inžinjerima i čudovištima iz prethodnih filmova), </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">možda nisu bili
dorasli zadatku, i suviše su se</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, istina po Skotovom nalogu,</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> oslanjali na ideju da
će odgovore na </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ključna</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> pitanja doneti nastavci, ali se čini da ni slavni režiser nije najbolje
razumeo šta je njegovog</span><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> (i O’Benonovog)</span><span style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> <i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS">Tuđina</span></i><span lang="SR-CYRL-RS"> učinilo
tako velikim</span></span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">, i da je jedna od komponenti te veličine bila <i style="mso-bidi-font-style: normal;">jasnoća pričanja priče</i> – uz svo poštovanje za nameravanu
kjubrikovsku mističnost i misterioznost <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja</i></span><i style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">.</span></i><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> Što je još važnije, oko Skota </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">kao da </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">nije bilo ljudi koji
bi ga </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">ozbiljnije </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">naterali da promisli neke nedokuvane ideje i na silu uglavljene scene, a
autoriteti koje je Skot </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">konsultovao</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> na snimanju originalnog filma, poput O'Benona i njegovog partnera
Ronalda Šaseta, producentsko-spisateljskog dvojca Gajler-Hil, producenta
Gordona Kerola, pomoćnika produkcije Ajvora Pauela, ilustratora Rona Koba i
montažera Terija Roulingsa, više nisu bili pored njega. Hans Rudi Giger</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">– uz O'Benona i Skota
treći ključni čovek kojem <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i>
duguje svoje postojanje –</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> posetio</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> je </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">snimanje <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja</i>, </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i čak je bio angažovan
za izradu tridesetak skica, ali one nisu upotrebljene zbog kratkih
produkcijskih rokova. Svejedno, film je napravljen pod velikim uticajem
Gigerovog stila, a</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> vanzemaljsk</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> mural</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">i</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"> </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">su osmišljeni na osnovu njegovih neiskorišćenih </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">skic</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">a za <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i></span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">. </span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Uz svo insistiranje na
originalnosti <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja</i> i tvrdnje da
se ne radi o tipičnom prikvelu već više o spin-ofu, on se „vozi“, bez bitnijih
unapređenja, na estetici koju je umetnik iz švajcarskog grada Šura ustanovio
još krajem sedamdesetih godina prošlog veka, preteča njegovog monstruma
pojavljuje se u poslednjoj sceni, a Foksova reklamna kampanja je bezmalo
kopirala čuvenu kampanju za Skotovo remek-delo, uz oslanjanje na dobro poznate vizuelne
motive, opet iz Gigerove kuhinje: na „svemirskog džokeja“ i njegovu pilotsku
stolicu, na enterijer i eksterijer vanzemaljskog broda. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQE4rzQUajveMEY1oBVpVGmlhe8p7pkpbzv7vAIoSEQiClDgwJZZMNgHuFBxORXfkZdhgrre51T68l5K22VXY9TZCGfMevX5UGADCOW5PAJBtDAxXo8vRHfEBu0YsETGyPYgWN5_XMmGIH/s1600/alien+covenant+2017.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1094" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQE4rzQUajveMEY1oBVpVGmlhe8p7pkpbzv7vAIoSEQiClDgwJZZMNgHuFBxORXfkZdhgrre51T68l5K22VXY9TZCGfMevX5UGADCOW5PAJBtDAxXo8vRHfEBu0YsETGyPYgWN5_XMmGIH/s320/alien+covenant+2017.jpg" width="218" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Deca sintetičkog Lucifera<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ista marketinška strategija primenjena je, još ogoljenije, pet godina
kasnije, za konzervativni nastavak <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja</i>
pod nazivom <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin: Kovenant/Osmi putnik:
Kovenant</i> (2017), koji je uprkos više nego solidnom uspehu svog prethodnika
napravljen sa 20 odsto manjim budžetom, i u kojem je, što i naslov sugeriše,
svaki suštinski pokušaj originalnosti gurnut u stranu u korist rabljenja izgleda
ali i formule <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i>, sa sve
čudovištem – ako se izuzme vrlo istaknuti romantičarski element kakav nije
postojao u ranijim filmovima. Kostur priče je vrlo prepoznatljiv: brod <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenant</i> prevozi dve hiljade uspavanih
kolonista i bazu ljudskih embriona do udaljenog sveta Origaj-6, ali doživljava
nesreću na pola puta. Tokom popravki, posada „natrčava“ na signal ljudskog
porekla koji se emituje iz obližnjeg zvezdanog sistema, sa zemaljske planete
koja ima bolje uslove za kolonizovanje od Origaj-6. Spustivši se na ovaj rajski
svet, čudnovato lišen faune, ljudi sa <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenanta</i>
otkrivaju da je on masovna grobnica njima nepoznate humanoidne civilizacije, a prethodno
se zaraze mutagenom koji pretvara njihova tela u inkubatore za jedan
monstruozni oblik života. Povrh svega, tu su dokazi o prisustvu posade <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja, </i>istraživačkog broda koji je
nestao pre deset godina... Dizajneri plakata za novi film dali su sve od sebe
da slede Gigera, koji je u međuvremenu preminuo, i dotični plakati, koji bi švajcarskog
majstora mogli učiniti ponosnim, više odražavaju lavkraftovski duh <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i> nego sadržina novog prikvela,
ponovo u režiji Ridlija Skota. Posle <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometeja,
</i>Skot je jedno vreme tvrdio da je čudovište „prežvakano“ i da ono više nikog
ne može da uplaši, implicirajući da nema nameru da mu se vraća uprkos
negodovanju dobrog dela fandoma. A onda je promenio mišljenje, ugradio čudovište
u nastavak, i u fokus stavio razotkivanje njegovog porekla. Iako je <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenant</i> koherentniji, tematski fokusiraniji
i bolje ispričan film od svog neporsrednog prethodnika (Spejtsa i Lindelofa su
zamenili Džon Logan i Dante Harper), jasno je da su Foksovi PR stručnjaci, pa i
sam Skot, prodavali priču za koju im se činilo da publika želi da je čuje posle
razočaranja sa <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometejem</i>: da <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenan</i>t predstavlja povratak na stravu
i magiju <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđina</i>. A ta priča nije
imala veze sa istinom, niti je privukla dovoljno gledalaca da <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenant</i> postane hit. Najbolji pasaži u <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenantu, </i>sa narcisoiodno-luciferovskim
androidom Dejvidom, vuku inspiraciju iz <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Blejd
ranera, Prometeja,</i> Hamerovih horor filmova, romantičarske književnosti i
gotskih romana, dok su scene sa čudovištima zbrzane i uglavnom otaljane, bez
poštovanja za ključne elemente O'Benonovog scenarija koji se tiču njihovog
razvojnog ciklusa. Kao da tuđinci za Skota nisu predstavljali ništa više od
marketinškog oruđa i nekakve nametnute obaveze koju je otaljao gotovo sa
prezirom. Suština se vidi iz loše postavljene tročinske strukture, koja ne samo
što sputava izgradnju napetosti kakva je postojala u originalu već jasno pokazuje
šta je u filmu bio marketing i eksploatacija nostalgije (prvi i treći čin) a
šta su bile autorske preokupacije (drugi čin). Pravi tuđin i izvor strave u <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenantu – </i>šizofrenom, neuravnoteženom
proizvodu Skotovog kompromisa sa Foksom i najtvrdokornijim ljubiteljima
serijala – nije famozno stvorenje koje je dizajnirao Giger, već otuđena,
odmetnuta, poluluda ljudska tvorevina koja se na opusteloj planeti Inžinjera
igra tvorca čudovišta i genocidnog uništitelja, u briljantnoj izvedbi Majkla
Fasbendera. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Bez obzira na ovaj frankenštajnovsko-blejdranerovski iskorak, koji je srce
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenanta </i>i daje mu pečat Skotovog
autorskog filma (što je još izraženije bio <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Prometej</i>,
sa svim dobrim i lošim stranama dotičnog autorstva), centar koordinatnog
sistema serijala i nedostižni ideal svega što je u njemu stvarano od
osamdesetih godina bio je i ostao prvi <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i>
iz 1979. godine, jedan u suštini žanrovski B film presvučen holivudskom A
produkcijom sa vrhunskom egzekucijom, a koji su zajedno pravili Skot, Den
O’Benon, Ronald Šaset, Hans Rudi Giger, Ron Kob, Dejvid Gajler, Volter Hil, Gordon
Kerol, Ajvor Pauel, Teri Roulings, Žan-Žiro Mebijus, Kris Fos, majstori
specijalnih efekata Karlo Rambaldi i Brajan Džonson, direktor fotografije Derek
Vanlint i drugi. U <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Kovenantu</i> se čak
pojavljuju duhovite, pa i dirljive posvete nekim od umetnika sa ovog spiska
(Hil, Gajler, preminuli Giger i Mebijus), delujući, na dublje razmišljanje, kao
žal za njihovim odsustvom. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgX7EoIz805zwIrEb1JAD8kHESf5o3aa3WK4Jkotmlrsx4eX-k123KLflS4pAe-lROXiUCsr0HI3UMwXAcOIB9FJuGhiPbK9-Wr1NoaoNJ0Mcbe0j8Rou9tHi3TPoqg6ir1BQDLo_FfOvRO/s1600/collection.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="348" data-original-width="297" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgX7EoIz805zwIrEb1JAD8kHESf5o3aa3WK4Jkotmlrsx4eX-k123KLflS4pAe-lROXiUCsr0HI3UMwXAcOIB9FJuGhiPbK9-Wr1NoaoNJ0Mcbe0j8Rou9tHi3TPoqg6ir1BQDLo_FfOvRO/s320/collection.jpg" width="273" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin: 0in 14.15pt 0.0001pt 0in; text-align: center; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><o:p><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><o:p><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Holivudska anomalija<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Okupljanje ovakvog umetničkog „trasta mozgova“ na jednom mestu omogućila
je podsticajna kulturna klima sedamdesetih, ali i veliki priliv novca u
naučnofantastične projekte usled naglog interesovanja Tventi senčeri Foksa za žanr
posle uspeha <i>Zvezdanih ratova</i>. Neminovno osipanje tih talenata kao i
izlizavanje matrice iz filma u film svakako se negativno odrazilo na kvalitet
tri oficijelna nastavka, snimljena u jednom konzervativnijem Holivudu, kao i na
dva prednastavka, koja je trebalo umetnički da profitiraju od ogromnog
poverenja Foksa u Ridlija Skota kao autora i biznismena. Ali i kada se to
ostavi po strani, ne može se poreći snažna umetnička vrednost ili makar snažne
umetničke pretenzije svakog od šest snimljenih filmova u matičnom serijalu. U
tom smislu, ali i gledano sa još nekoliko aspekata, <span style="mso-bidi-font-style: italic;">serijal </span><i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin</i>
predstavlja svojevrsnu anomaliju u konkurenciji drugih dugovečnih SF serijala
koji nastaju u Holivudu kao što su <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Zvezdani
ratovi</i>, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Zvezdane staze</i>, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Planeta majmuna</i>, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks </i>i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Terminator. </i><span style="mso-bidi-font-style: italic;">Anomalija je:</span> <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(1) zato što njegovi matični segmenti i spin-ofovi nastaju u relativno pravilnim
razmacima (1979, 1986, 1992, 1997, 2004, 2007, 2012, 2017), i to uvek u <i style="mso-bidi-font-style: normal;">vrlo</i> visokoj A produkciji premda, zbog
svoje horor suštine, nisu baš podesni za blokbastere; <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(2) zato što sa izuzetkom drugog spin-of filma (<i>Tuđin protiv predatora:
Rekvijem</i>), svaki film u serijalu za glavnog junaka ima ženu;<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(3) zato što je svaki film u serijalu formalno ukorenjen u tzv tvrdu naučnu
fantastiku;<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(4) zato što je centralna tema serijala <i>korporativna </i><i style="mso-bidi-font-style: normal;">eksploatacija zarad profita </i><span style="mso-bidi-font-style: italic;">(izuzetak je </span><i style="mso-bidi-font-style: normal;">Tuđin: Uskrsnuće</i><span style="mso-bidi-font-style: italic;"> u kojem
je eksploatator „Vojska ujedinjenih sistema“)</span>, koja je, ironično, ključni
pokretač produžavanja serijala ali, ruku na srce, i pogonsko gorivo njegove
neposustale popularnosti. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(5) zato što matični deo serijala čine naučnofantastični/horor filmovi za
odrasle koji su napravljeni sa visokim umetničkim ambicijama, i to u
konzervativnom Holivudu, i <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(6) zato što su filmski radnici koji su učestvovali u stvaranju svakog od
filmova duboko bili uvereni da <i>svaki</i> delo serijala treba da sledi visoke
umetničke ambicije originalnog filma iz 1979.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(7) <i style="mso-bidi-font-style: normal;">zato što su</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">sve filmove iz matičnog dela serijala napravila
velika imena savremene svetske kinematografije – Ridli Skot, Džejms Kameron,
Dejvid Finčer i Žan-Pjer Žene –</i> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">režiseri
sa snažnim autorskim ličnostima i snažnim autorskim poetikama</i>.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="line-height: 120%; margin-bottom: 0in; margin-left: 0in; margin-right: 14.15pt; margin-top: 0in; margin: 0in 14.15pt 0in 0in; mso-layout-grid-align: none; mso-pagination: none; text-align: justify; text-autospace: none; text-indent: 0.5in;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">Kada se sagledaju ostvarenja Skota, Kamerona, Finčera i Ženea koja su
nastala u okviru <i>Tuđina</i>, legitimno se mogu postaviti pitanja autorstva i
primenjivosti autorske teorije (i prevaziđene, ali i dalje prisutne <i style="mso-bidi-font-style: normal;">kvalitativne</i> podele na autorske i
žanrovske filmove <b><span style="color: red;">[4]</span></b></span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 10pt; line-height: 120%;">) na tumačenje jednog
žanrovski zasnovanog ali očito visokoumetnički nastrojenog serijala, u kojem
režiseri pojedinačnih segmenata ponekad jesu a ponekad nisu jedini <i style="mso-bidi-font-style: normal;">suštinski</i> autori finalnih proizvoda.
Takođe se može postaviti pitanje da li autorsko delo obavezno podrazumeva
umetnički vredno delo, ali i obrnuto – da li umetnički vredno filmsko delo obavezno
podrazumeva da ga je napravio režiser-autor. Na posletku, bogata istorija
serijala <i>Tuđin</i>, sa promenama socijalnih, ekonomskih, političkih okolnosti
i kulturološke klime u vreme nastajanja gotovo svakog filma, dramatičnim promenama
kroz koje je prolazio studio Tventi senčeri foks kao vlasnik franšize – promenama
koje su se neminovno odrazile na finansijske i stvaralačke procese i dovele do
brojnih varničenja i sukoba između studijskih zvaničnika, producenatske kuće
Brendivajn (Gajler, Hil, Kerol) i filmskih umetnika – kao stvorena je za izučavanje
večitog sukoba surove tržišne logike koja vlada u skupom biznisu pravljenja
filmova i neminovno iziskuje kompromise, sa potrebom svakog umetnika od
integriteta da beskompromisno sledi svoje kreativne impulse.<span style="color: red;"> <o:p></o:p></span></span></span></div>
<div style="mso-element: footnote-list;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj14RoJam98XOHpw-TR14CLviPzO44EbRKXZ2k83FNi7N-dnM6gvUZpKB3prHXaiF8Mss5PThtXflDJXJpDcrUiJrlDFTBMIitqnjsasR4N3JRi2BQPgJPgtNfDkFl9TZNjA4vKZQ7JXhZ8/s1600/alien+monster.webp" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="843" data-original-width="1600" height="168" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj14RoJam98XOHpw-TR14CLviPzO44EbRKXZ2k83FNi7N-dnM6gvUZpKB3prHXaiF8Mss5PThtXflDJXJpDcrUiJrlDFTBMIitqnjsasR4N3JRi2BQPgJPgtNfDkFl9TZNjA4vKZQ7JXhZ8/s320/alien+monster.webp" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="mso-element: footnote-list;">
<!--[if !supportFootnotes]--><span style="color: red;"><b>Fusnote</b></span><br />
<span style="color: red;"><b><br /></b></span>
<br /><div style="text-align: justify;"><b>[1]</b> Iako ne sporim da je naziv <i>Osmi putnik</i> izvrstan, ali samo za prvi film, u daljem tekstu ću koristiti naziv <i>Tuđin</i> kao podesniji i verniji originalnom nazivu Skotovog filma (<i>Аlien</i>). Ne samo što je <i>Tuđin</i> i zvanično prihvaćen kao alternativa prvobitnom distributerskom nazivu, pa je korišćen za televizijska prikazivanja u SR Jugoslaviji i Srbiji, nego se i nameće kao prikladnije rešenje za obeležavanja nastavaka i njihove suštine, o čemu su tvorci serijala itekako vodili računa, pa ćemo to raditi i mi, kao istraživači. Domaći bioskopski distributeri insistirali su, i još insistiraju na nazivu <i>Osmi putnik</i>, uz puko dodavanje numeracije i/ili drugih elemenata iz originalnih naslova nastavaka (<i>Alien: Covenant</i> je u Srbiji <i>Osmi putnik: Kovenant</i>), radi lakšeg prepoznatljivosti proizvoda na tržištu, ali je notorna činjenica da je čudovište „osmi putnik” samo u prvom filmu, gde predstavlja uljeza na svemirskom brodu sa sedmoro članova ljudske posade. Kameronov nastavak zove se <i>Aliens</i>, to jest <i>Tuđinci</i>, a ingeniozna upotreba množine – koja istovremeno implicira žanr (ratni film), umnogostručenu opasnost i činjenicu da ovo nije puki nastavak već film za sebe – potpuno se gubi kad se koristi bioskopski distributerski naziv <i>Osmi putnik 2</i>. Radi očuvanja tog trostrukog kvaliteta, sasvim sigurno neću izmišljati osme putnike, ali neću se ni držati naziva <i>Tuđin 2</i>, koji je korišćen za TV prikazivanje u Srbiji (upravo to rešenje, <i>Alien 2</i> tvorci su svesno i namerno odbacili u korist <i>Aliens</i>), već ću upotrebljavati direktan prevod naslova: <i>Tuđinci</i>. Po istom sistemu, treći film neće biti označavan kao <i>Osmi putnik 3</i> ni kao <i>Tuđin 3</i>, što mu je bio naziv na srpskoj televiziji, već u skladu sa originalom: <i>Tuđin3</i> (Tuđin na kub). Četvrti film neće biti ni <i>Osmi putnik 4: Uskrsnuće</i> (bioskopski distributerski naziv), ni <i>Tuđin 4</i> (naziv za televizijska prikazivanja) već – <i>Tuđin: Uskrsnuće</i>, kako su autori i zamislili. Prvi krosover film sa Predatorom neće biti <i>Osmi putnik protiv Predatora</i> već <i>Tuđin protiv predatora</i>. Drugi krosover film neće biti <i>Osmi putnik protiv Predatora 2</i>, već <i>Tuđinci protiv Predatora: Rekvijem</i>, u skladu sa originalnim nazivom. Na posletku, <i>Osmi putnik: Kovenant</i> biće <i>Tuđin: Kovenant</i>.</div>
<div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;"><b>[2]</b> Džejson Cinoman (Jason Zinnoman), <i>Shock Value/Vrednost šoka</i> (Penguin Press, New York, 2011). "O'Benon je predlagao, kritikovao, i ništa od toga mu nije donelo simpatije ali mu ni donelo izbacivanje sa snimanja - i tako je bilo sve dok nije došao na pomisao da mu je pisaća mašina ukradena. O'Benon je sve svoje ideje diktirao sekretarici koja ih je iskucavala, ali kad je ušao u svoju kancelriju i otkrio da mašine nema, uleteo je na sastanak kojem su prisustvovali Skot i producenti i mašinu zatekao tamo. Eksplodirao je. Skot mu je rekao da se smiri; samo su mašinu bili pozajmili; ali O'Benon, koji je imao poteškoća da se smiri jednom kad bi ga uhvatio bes, nastavio je s izlivom gneva. Izbačen je sa snimanja (u Londonu) u roku od par dana, pa se vratio u Sjedinjene Države." </div> <div style="text-align: justify;"><br /></div> <div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;"><b>[3]</b> U uvodu svoje izvrsne knjige <i>Shock Value/Vrednost šoka</i> (Penguin Press, New York, 2011), američki filmski kritičar i teoretičar Džejson Cinoman piše sledeće: „Popularni narativ o usponu mejnstrim studijskih režisera Novog Holivuda glasi da su se oni snagom svojih ideja opirali odlučujućim faktorima kako bi napravili nešto lično. Uspeh Novog horora takođe se zasniva na ličnim vizurama nekolicine umetnika, ali najbolji filmovi nisu bili tek pobede umetnosti u njenoj beskrajnoj borbi sa komercijalom. Najbolji horor filmovi bili su proizvod kompromisa i sukoba, krpljenja rezervnim delovima i čupkanja elemenata iz starih, olinjalih konvencija. Stvaranje ovih filmova obično se sagledava kroz usku prizmu jednog režisera. Time se prenebregava u suštini kolaborativan način njihovog nastanka. Nakon stotina razgovora koje sam obavio sa ključnim režiserima, scenaristima, producentima, studijskim zvaničnicima, kao i kritičarima i članovima MPAA odbora za dodeljivanje rejtinga, jasno mi je da je ove filmove prvo potrebno sagledavati u kontekstu žanra a onda kao proizvode sukoba međusobno suprotstavljenih senzibiliteta.“ </div> <div style="text-align: justify;"><br /></div><div style="text-align: justify;"><b>[4]</b> Prema zastupnicima ove podele, autorski filmovi su obavezno umetnički vredna dela (nezavisno od kvaliteta, cene proizvodnje i uspeha na tržištu) dok se žanrovski filmovi smatraju „komercijalnim proizvodima“ sa štanc-trake, a kao takvima im se odriče status umetnosti i smatraju se niskovrednim ili bezvrednim.</div><hr align="left" size="1" width="33%" />
<!--[endif]-->
<br />
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>
<br />godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-63882241357645966252020-05-01T03:08:00.020+02:002021-02-15T22:07:26.795+01:00Lista 10 meni omiljenih naučnofantastičnih filmova<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrpbo7C4P_zwSg2z3VsIwqtQnoKJN6KxMNaQ49ItP8qk-3yC8oGz2ptmGOVDkzyu4L67rfJ6180bS0ZRmHNu9lQ0zdByMXpxOx8d4oWNBbXV9GS3d5xPJxce-aaUzairzCwin-c9VN7LHd/s1600/blade+runner+original+poster.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="658" data-original-width="1170" height="179" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrpbo7C4P_zwSg2z3VsIwqtQnoKJN6KxMNaQ49ItP8qk-3yC8oGz2ptmGOVDkzyu4L67rfJ6180bS0ZRmHNu9lQ0zdByMXpxOx8d4oWNBbXV9GS3d5xPJxce-aaUzairzCwin-c9VN7LHd/s320/blade+runner+original+poster.jpg" width="320" /></a></div>
Imam zanimljivu odeljensku ekipu iz srednje škole. Bili smo uvek veoma složni. Sastajemo se i dan danas, najmanje jednom mesečno. U doba pandemije, prešli smo na virtuelna viđenja. Pričamo o svemu i svačemu. Povremeno pravimo liste svojih omiljenih bendova, ploča, filmova. Nedavno je svako od nas dobio zadatak da napravi listu svojih 10 omiljenih naučnofantastičnih filmova. Dok sam pravio svoju, pisao sam teze, i shvatio sam da sam oduvek želeo da napišem tekst o SF filmovima koji su najviše uticali na mene, Rezultat je pred vama, od desetog ka prvom mestu. Inače, ovo je prvi tekst koji sam uspeo da napišem za vreme korone. Ako me koncentracija opet posluži, napraviću listu omiljenih 10 horora. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgNxUQwxLwz3sDxYwCM25A3jm5MUrugxVfAno10TW-4kgsxXQyv936ZAyLsAcMcu-wPght-cclyA2ydNi4oYQA864Edmwp1NQEbCl38tF82VeE5-ZlMbJVAY3jkBB05Hr-6bgSZuq2KH0IW/s1600/invasion+of+the+body+snatchers+1978.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1243" data-original-width="800" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgNxUQwxLwz3sDxYwCM25A3jm5MUrugxVfAno10TW-4kgsxXQyv936ZAyLsAcMcu-wPght-cclyA2ydNi4oYQA864Edmwp1NQEbCl38tF82VeE5-ZlMbJVAY3jkBB05Hr-6bgSZuq2KH0IW/s320/invasion+of+the+body+snatchers+1978.jpg" width="205" /></a><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdTo0zy296_dnO3kGF8Dg_oY4Q_E7e-A1xZ31xFAXZ7EmPNdHI-4G5ul6Q8C2jnM2QjJ2okdudDPF14T0ctEeE69PZWG3RIqCFEsSwsmlKLQDE53xHweB3ljgQsAHN29Q6NhK_0L_maDW2/s1600/invasion+of+the+body+snatchers+1978+no2.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="512" data-original-width="341" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdTo0zy296_dnO3kGF8Dg_oY4Q_E7e-A1xZ31xFAXZ7EmPNdHI-4G5ul6Q8C2jnM2QjJ2okdudDPF14T0ctEeE69PZWG3RIqCFEsSwsmlKLQDE53xHweB3ljgQsAHN29Q6NhK_0L_maDW2/s320/invasion+of+the+body+snatchers+1978+no2.jpg" width="213" /></a></div>
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
10. <br />
<b>INVASION OF THE BODY SNATCHERS/Invazija telokradica/Invazija trećih bića<br />[Philip Kaufman, 1978]</b></div>
</div>
<span style="text-align: justify;"><br /></span></div>
<div style="text-align: justify;">
U ovom superiornom, beskompromisnom rimejku <i>Invazije telokradica</i> Dona Zigela (1956), i istovremeno novom iščitavanju romana <i>Kradljivci tela</i> Džeka Finija (1955), radnja se ne dešava, kao u originalnom filmu i romanu, u pedesetim godinama u malom gradu kao simbolu poratne Amerike, već se dešava u San Francisku sedamdesetih godina. Nekadašnji epicentar flower-powera šezdesetih je u vreme nastanka rimejka (1978) samo još jedan američki velegrad pun otuđenih ljudi. U ovom ostvarenju Filipa Kaufmana (koje je u SFRJ prikazivano pod nazivom <i>Invazija trećih bića</i>), žitelji San Franciska, nekadašnji borci za mir i bolje sutra prodali su se za novac, privilegije i udobnost; u centru njihovog interesovanja više nisu zajedničko dobro i bolje sutra za svakoga, već sebični, lični prohtevi. Njihovi gurui su bestseler majstori pop-psihologije, takođe bivši šezdesetosmaši, koji nude instant rešenja i lake odgovore u svetu sve površnijih kontakata. U takvom društvu, među ljude se, posejan iz svemira, neopaženo uvlači vanzemaljski oblik života, maskiran u crveno cveće. Cveće, simbol mira među hipicima šezdesdestih, pretvara se u čaure, a čaure kopiraju ljude dok su usnuli, praveći njihove nove, bezlične verzije, sa očuvanim intelektom ali bez emocija. Iza nečeg što liči na masovnu psihozu („moja žena nije moja žena, sve je isto ali to nije ona“) krije se fašisoidna osvajačka zavera koju gotovo niko ne može da prepozna i raskrinka, jer su ljudi zaokupljeni sobom, otupeli su na nepravdu i izvojevane slobode uzimaju zdravo za gotovo, pa se dehumanizovani ljudi-čaure i ne razlikuju previše od njih. Iako se mnogi današnji teoretičari zavere pozivaju na <i>Matriks</i> (1999) kao na film koji je oblikovao njihov duboko sumnjičav pogled na svet, Kaufmanova <i>Invazija telokradica</i> je zapravo ultimativni film zavere protiv ljudskog roda, jer njegova poruka nije da su nam „oni drugi“ oteli svet i nametnuli nam iluziju, već da smo mi sami izgubili sebe i da smo ljudima-čaurama sami dopustili da nam tiho i bez ispaljenog metka otmu svet jer smo u svojoj udobnosti – zaspali. Majstorski osmišljeni zvučni efekti u službi su uverljivog prikaza lagane transformacije sveta kojeg poznajemo u tuđinski svet <i>bez</i> <i>nas kakvi smo bili</i>. Kaufmanova režija je suptilna, sračunata na izazivanje paranoje kod gledalaca kroz usputno serviranje naoko nevažnih ali čudnih detalja a oni se, kako radnja odmiče, sklapaju u mozaik strave. I ta strava se gledaocu uvlači pod kožu jer se film oslanja na likove za koje gledalac može mariti jer su arhetip svega što čoveka zaista čini čovekom. Kasting je velika snaga ovog filma. Donald Saterlend, koji se još u <i>Ne gledaj sad</i> Nikolasa Rega (1973) pokazao kao velemajstor naturalističkog tumačenja običnih ljudi u nenormalnim okolnostima, prosto briljira u <i>Invaziji telokradica,</i> ostvarujući u njoj jednu od svojih najboljih uloga. Leonard Nimoj, večito prepoznatljiv kao ledenorazumni Spok iz <i>Zvezdanih staza</i>, savršeno je odabran da odglumi gurua pop-psihologije Dr Kibnera. Poslednja scena ima razornu snagu. Više o <i>Invaziji telokradica</i> pisao sam na blogu, u ovom tekstu:<br />
<a href="https://godineumagli.blogspot.com/2014/03/rimejci-za-ugled-1-invazija-telokradica.html">https://godineumagli.blogspot.com/2014/03/rimejci-za-ugled-1-invazija-telokradica.html</a><br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgIWkzRkZimL45YHcrfEdCffqf2nQlOfFOuqMKloyIMClt2c5oQ6TIerDsAGnvUOykC7ZN5hPjZTPJmBdT6gCbNKniv5nwwBz0RwJkD0RUV9A2z24maWZXVnEkP_YQPfGMRk9JQ3xZFKl2t/s1600/rollerball+1975.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1200" data-original-width="630" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgIWkzRkZimL45YHcrfEdCffqf2nQlOfFOuqMKloyIMClt2c5oQ6TIerDsAGnvUOykC7ZN5hPjZTPJmBdT6gCbNKniv5nwwBz0RwJkD0RUV9A2z24maWZXVnEkP_YQPfGMRk9JQ3xZFKl2t/s320/rollerball+1975.jpg" width="168" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
9. <br />
<b>ROLLERBALL/Rolerbol <br />[Norman Jewison, 1975]</b></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Rolerbol, sport jedne ne tako bliske ali opipljive budućnosti, gotovo je gladijatorska igra u kojoj publika dobija krvavu zabavu. Film prikazuje totalitarni korporativni svet u kojem se mase kontrolišu i prate, uz serviranje hleba i igara. U naizgled srećnom društvu, kod stanovništva se podstiču potrošački impulsi, žeđ za uzbuđenjem utoljuje se ekstremnim sportovima, ali sportisti nikako ne smeju da postanu suviše popularni. Upravo to je ono što se dešava sa Džonatanom (Džejms Kan), majstorom rolerbola - miksa američkog fudbala, motociklizma i hokeja na koturaljkama. Uspeh ovog čoveka počinje da ugrožava sistem, zasnovan na suzbijanju individualnosti, pa uznemireni vlastodršci traže od njega da ode u penziju. Pošto heroj narodnih masa nema nameru da se povinuje, pravila igre bivaju promenjena i učinjena još surovijim, kako bi Džonatan shvatio da je zaista vreme za penziju. U igri je i njegova smrt. Dok mu kolege iz tima stradaju a on se sprema za finalnu utakmicu, lišenu svih ograničenja i sračunatu na njegovu pogibiju, Džonatan otkriva istine o svetu laži u kojem živi. Scene borbi su spektakularno snimljene, i toliko su uverljive da je režiseru <i>Rolerbola</i> Normanu Džuisonu nuđeno da proda prava na ovu fiktivnu igru, kako bi ona zaživela u stvarnosti. Džuison je, međutim, bio zgađen takvim ponudama jer su one bile u suprotnosti sa porukom filma. <i>Rolerbol</i> je bio jedan od komercijalno najuspešnijih distopijskih filmova sedamdesetih godina prošlog veka koje su obilovale takvim filmovima (<i>Paklena pomorandža, Loganov beg, Zeleni sojlent, Svet Divljeg zapada, Zardoz, Aleja prokletstva, Čovek i njegov pas</i>, nastavci <i>Planete majmuna, </i><i>Pobesneli Maks)</i> zbog ekonomske krize u zapadnom svetu. Nova verzija <i>Rolerbola</i> iz 2002. godine u režiji Džona Mektirnena, lišena je praktično svega što je original činilo velikim filmskim delom. Radi se o jednom od najgorih rimejka svih vremena, što je dostignuće svoje vrste s obzirom da ga je snimio majstor akcionog žanra (<i>Umri muški</i>). </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCYjllDIfJihe5UODUCXx4mGsdxxrtuF7a0cz2juD4t8fadDxJ0Mm7LCCxJ25_BRNn9F_Q_vKAgSvpoFGdhJkzQRcocJxZ_Lc0fmAuJ26X9EPU0NViGeZ8q1sEUZefputKceBqzdiIJOA4/s1600/mad+max+1979.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1322" data-original-width="936" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCYjllDIfJihe5UODUCXx4mGsdxxrtuF7a0cz2juD4t8fadDxJ0Mm7LCCxJ25_BRNn9F_Q_vKAgSvpoFGdhJkzQRcocJxZ_Lc0fmAuJ26X9EPU0NViGeZ8q1sEUZefputKceBqzdiIJOA4/s320/mad+max+1979.jpg" width="226" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div style="text-align: center;">
8. <br />
<b>MAD MAX/Pobesneli Maks <br />[George Miller, 1979]</b></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<br />
<div style="text-align: justify;">
<i>Pobesneli Maks</i>, niskobudžetno, minimalističko remek-delo Džordža Milera na temu raspada civilizacije i gubljenja ljudskosti, prikazuje Australiju bliske budućnosti koja veoma neprijatno liči na sadašnjicu. Iz razloga koji se ne ekspliciraju već se kroz suptilne naznake doziraju (nespecifikovani globalni problemi sa isporukama nafte), svet je u ozbiljnoj krizi, puca po šavovima, a katastrofa visi u vazduhu. Bezbednost je gotovo zapuštena kategorija, ona se na ogromnim prostranstvima Australije više i ne garantuje, i prepuštena je sve malobrojnijim i sve otuđenijim policajcima, koje ponekad samo značka razlikuje od pomahnitalih kriminalaca. Policajci se razuzdano jure sa bandama drumskih razbojnika, i sami ugrožavaju građane, a razbojnici kradu gorivo, maltretiraju ljude, pljačkaju, siluju i ubijaju, podsećajući na horde varvara u sumrak Zapadnog Rimskog carstva. Policajac Maks (Mel Gibson), najbolji vozač u svojoj patrolnoj jedinici, pokušava da sačuva ljudskost i odvoji se od haosa na putevima, ali kada mu varvarizovani motoristi iz osvete ubiju ženu i dete, on se i sam pretvara u krvožednog osvetnika koji ne ume da prašta. Kada pobije ubice, on nije pobednik već poraženi, dehumanizovani usamljenik koji više nema kuću kojoj će se vratiti. Džordž Miler je snimio još tri filma o Maksu, od kojih će drugi (<i>Drumski ratnik </i>iz 1981.) i četvrti (<i>Autoput besa/Divlji drum</i> iz 2015.) takođe postati klasici, ali žanrovski najubedljiviji ostaje prvi film, sa svojom zlokobno opipljivom atmosferom raspadanja civilizacije koju poznajemo. Film je postavio standarde prikaza vratolomnih drumskih jurnjava, koje su uverljivošću nadmašili samo njegovi nastavci. Više o <i>Pobesnelom Maksu</i> pisao sam na ovom blogu, u tekstu:<br />
<a href="https://godineumagli.blogspot.com/2019/05/pobesneli-maks-1979-kako-je-heroj.html">https://godineumagli.blogspot.com/2019/05/pobesneli-maks-1979-kako-je-heroj.html</a><br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipb7PRuHekDTgcw-TP1Puo-CWz0q4xkwGVOeWfp67oikaIR9hqaovYVX3Q1mbxar4gy9dz7m0ro3bkHbxXoF2nTO1-9B1lSz53EwATVNKp6IjMV5xKYxYF8-qw8EKktnRRaIOoAID01muW/s1600/threads+1984.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1500" data-original-width="1000" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipb7PRuHekDTgcw-TP1Puo-CWz0q4xkwGVOeWfp67oikaIR9hqaovYVX3Q1mbxar4gy9dz7m0ro3bkHbxXoF2nTO1-9B1lSz53EwATVNKp6IjMV5xKYxYF8-qw8EKktnRRaIOoAID01muW/s320/threads+1984.jpg" width="213" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<span style="text-align: justify;"></span><br />
<div style="text-align: center;">
<span style="text-align: justify;">7. </span><br />
<span style="text-align: justify;"><b>THREADS/Niti <br />[Mick Jackson, 1984]</b></span></div>
<span style="text-align: justify;">
</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Ova BBC-jeva dokudrama je naučno
najuverljiviji prikaz nuklearnog armagedona ikada snimljen, sa porukom
da bi u slučaju globalnog atomskog rata živi zavideli mrtvima. Podloga filma je
tzv TTAPS studija o nuklearnoj zimi čiji je jedan od koautora naučnik Karl
Sagan. Radnja je smeštena u Šefild,
jedan od industrijskih centara Engleske, i pokazuje svakovrsno rastakanje
tkiva ljudskog društva nakon što se Amerikanci i Sovjeti, usled krize na Bliskom istoku (ruska okupacija Irana), pobiju nuklearnim oružjem a Britanija kao članica NATO bude
uvučena u sukob - zbog brojnih nuklearnih raketa srednjeg dometa na svojoj
teritoriji. Posledice rata uključuju: jednogodišnju nuklearnu zimu, masovno
umiranje usled radijacijske bolesti, gladi, boleština i nedostatka medicinske
nege; kolaps zdravstva, komunalnih i socijalnih službi i sistema civilne
zaštite, prekid saobraćajnih i drugih komunikacija, zatiranje privrede,
anarhiju, totalitarne metode upravljanja preživelim stanovništvom, beskućništvo, opštu depresiju,
emocionalonu otupelost i ludilo, civilizacijsko nazadovanje i gubljenje tehnoloških
znanja, pa čak i siromašenje i izvitoperavanje engleskog jezika. Film se završava 13 godina u
postapokaliptičnoj budućnosti, u kojoj se broj stanovnika Velike Britanije
vratio na srednjevekovni nivo, u kojoj struju proizvode parne mašine, a žene
rađaju deformisanu decu. <i>Niti</i> možda
nisu zamišljene kao horor film, ali to praktično jesu, jer se prikazi ljudskih
patnji samo nižu, i svaki je užasniji od prethodnog. Posebno zastrašujuć je
prikaz preplavljenih bolnica, u kojima lekari nemaju sredstva da pomognu armiji
iskasapljenih, traumatizovanih pacijenata. Intenzitet scena pojačan je klinički
hladnim serviranjem naučnih činjenica iz TTAPS studije i umetanjem fotografija
genocida iz nacističkih konclogora kako bi se stvorio utisak dokumentarnosti. Američki televizijski film <i>Dan
posle </i>Nikolasa Mejera (ABC, 1983) možda je bio popularniji od Niti, ali je njegova vizija nuklearnog rata morala da bude
ublažena. Zato su britanske <i>Niti, </i>snimljene godinu dana kasnije,<i> </i>otišle do kraja, u čemu je pomogao i pokajnički stav BBC-ja, koji je 1965. godine preplašen zakočio prikazivanje svog srednjemetražnog filma na istu temu, <i>Ratna igra</i> (r: Pitera Votkins), na čiju su se dokumentarističku estetiku <i>Niti</i> nadovezale. <i>Dan posle</i> i <i>Niti</i> mobilisali su javno mnjenje na Zapadu i doprineli usporavanju
trke u atomskom naoružavanju između SAD i SSSR. Strah od nuklearnog rata je u narednim decenijama opao, ali su <i>Niti</i> poslednjih godina ponovo postale relevantne ne samo zbog opasnog zaoštravanja međunarodnih odnosa i povlačenja SAD i Rusije iz nekoliko sporazuma o ograničavanju širenja atomskog oružja, već i zbog nuklearnih programa Severne Koreje i Irana, ali i zbog klimatskih promena čije su kataklizmične posledice po ljudski rod možda najbolniji aspekat <i>Niti</i>. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgg8pO3wJYckE1EhOBblC5F2395Mj3Furj487piaNv3rgVIRjTaEvUAivQjcZNwvAHMIdYKalDXzkTqfSD8juMSnDYmUCKVWA9y_6Z2whMo38ux4XzY2ONkKKU8yHi8mgtOhtPF6I0IMcd5/s1600/solaris+1972.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="591" data-original-width="420" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgg8pO3wJYckE1EhOBblC5F2395Mj3Furj487piaNv3rgVIRjTaEvUAivQjcZNwvAHMIdYKalDXzkTqfSD8juMSnDYmUCKVWA9y_6Z2whMo38ux4XzY2ONkKKU8yHi8mgtOhtPF6I0IMcd5/s320/solaris+1972.jpg" width="227" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
6. <br />
<b>SOLARIS <br />[Andrej Tarkovski,
1972]</b> </div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Sovjetski film <i>Solaris</i>, u režiji
Andreja Tarkovskog, možda je najbolje SF ostvarenje sa motivom prvog kontakta, uz <i>2001: Odiseju u svemiru</i>. Ljudi pokušavaju da komuniciraju sa okeanskom planetom Solaris koja
predstavlja živi entitet, i pošto im to nikako ne polazi za rukom, na korak su da dignu ruke od svega. Glavni junak je
zemaljski astronaut, kojem se supruga ubila, i koji je poslat na istraživačku stanicu u orbiti Solarisa. Kada stigne, on otkriva zapuštenost
stanice i samih istraživača, a onda se i lično suočava sa fenomenom koji sve njih
pohodi: sa halucinacijama vrlo lične vrste. Svaka halucinacija nosi pečat
traumatičnih dešavanja iz njihovih prošlosti, pa se tako glavni junak susreće
sa svojom preminulom suprugom, i uskoro shvata da okean zapravo sve vreme
komunicira sa istraživačima, ali im šalje poruku: počistite prvo svoje dvorište
od mentalnog đubreta, suočite se sa svojom prljavštinom, pa dođite da stvarno
razgovaramo o nečemu. Uz <i>Stalkera</i>,
kojeg je takođe režirao Tarkovski, <i>Solaris</i> je najbolji sovjetski film u
žanru načune fantastike, i produbljuje viziju istoimenog romana Stanislava Lema
po kojem je snimljen. Američki rimejk u režiji Stivena Soderberga iz 2002. godine,
sa Džordžom Klunijem u glavnoj ulozi, tehnički je bolji i <i>brži</i>, ali nije ni prineti kompleksnom originalu i njegovoj dubokoj humanosti. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhDHQvmOa3XRBbnN52avh6Uk393eCQZ3tJAn_BtqtqDuAAlmMKZ7wJ6gP8PzMWN4BOhywAshVtwisxofpfEoqSjTx0iF-mXfzb8PBSsvvHAgDSkOzS4pp1JdLubHVuTu1Z7QNf0D6woJtV6/s1600/alien+1979.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1240" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhDHQvmOa3XRBbnN52avh6Uk393eCQZ3tJAn_BtqtqDuAAlmMKZ7wJ6gP8PzMWN4BOhywAshVtwisxofpfEoqSjTx0iF-mXfzb8PBSsvvHAgDSkOzS4pp1JdLubHVuTu1Z7QNf0D6woJtV6/s320/alien+1979.jpg" width="248" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
5. <br />
<b>ALIEN/Osmi putnik/Tuđin <br />[Ridley Scott,
1979]</b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Svemirske kamiondžije budućnosti,
vođene sumnjivim SOS signalom, pokupe sa jednog planetoida vrlo agresivnog
tuđinskog stvora, koji kreće da ih tamani jednog po jednog po dubinama mračnog
svemirskog tegljača. Do polovine radnje, <i>Osmi
putnik/Tuđin</i> je gotovo proceduralni, realistični SF po ugledu na <i>2001: Odiseju u svemiru</i>, a onda se, sa
epohalnom scenom večere u kojoj čudovište iskoči iz grudi jednog člana posade (Džon Hart),
transformiše u nemilosrdni horor. Film obiluje suptilnim socijalnim elementima,
članovi posade se svađaju oko nadnica, bonusa, radnih ugovora i radničkih
prava, nevoljno se podvrgavaju korporativnim zahtevima da bi na posletku
shvatili da su samo potrošna roba – hrana za čudovište – u zaveri koju je
skovala njihova kompanija da bi se dokopala čudovišta. Njega će likvidirati
jedina preživela članica posade Elen Ripli (Sigurni Viver), koja će se upisati
u istoriju kao prva prava heroina naučnofantastičnih filmova. Falusoidnog monstruma
sa dve vilice koji krvari kiselinu a koristi ljudsko telo za razvitak dizajnirao
je HR Giger, rukovodeći se koncepcijom kosmičkog užasa HF Lavkrafta, a direktna
preteča filma je <i>Tamna zvezda</i>,
apsurdistička naučnofantastična satira Džona Karpentera na temu međuzvezdanih
putovanja koju su praktično zajedno napravili Karpenter i budući scenarista <i>Osmog putnika</i>, Den O’Benon dok su bili studenti
filma u Los Anđelesu. Iz <i>Tamne zvezde</i>
je preuzeta ne samo estetika prljavštine broda, izgled astronauta kao svemirskih
kamiondžija i njihove razmirice zbog dugog boravka zajedno u zatvorenom
prostoru, već i motiv vanzemaljskog gosta koji na brodu pravi dar-mar. <i>Osmi putnik</i> je izuzetno umetnički SF/horor
na kojem su radili vrhunski dizajneri i žanrovski majstori, a svoj uspeh duguje
skoku popularnosti SF žanra i naglom interesovanju filmskih studija za njega
neposredno posle trijumfa <i>Zvezdanih
ratova </i>(1977). Naime, scenario za <i>Osmog putnika</i> bio je prvi koji se našao na stolu glavešina Tventi senčeri foksa nakon uspeha Lukasove spejs opere. Ridli Skot će se upravo zahvaljujući <i>Osmom putniku</i> vinuti među najveće režiserske zvezde svetskog filma,
a Sigurni Viver će postati jedna od najtraženijih američkih glumica i igraće u
još tri nastavka <i>Osmog putnika</i>. Drugi
film u serijalu, <i>Osmi putnik 2</i> (1986)
u režiji Džejmsa Kamerona, takođe će postati klasik, primenivši, doduše, drugačiji žanrovski pristup (adrenalinska ratna akcija). Potom će uslediti zlosrećni ali vizuelno impresivni <i>Osmi putnik 3</i> Dejvida Finčera (1992) i znatno slabiji, ka groteski orijentisani <i>Osmi putnik: Uskrsnuće</i> Žana Pjera Ženea (1997), kao i dva prednastavka: <i>Prometej </i>(2012) i <i>Osmi putnik: Kovenant</i> (2017), oba u režiji Ridlija Skota i oba bez izbrušenosti detalja i dramaturške čvrstine prvog filma. Više o svakom filmu iz serijala <i>Osmi putnik</i> pisao sam na ovom blogu, u eseju:<br />
<a href="https://godineumagli.blogspot.com/2020/05/serijal-alien-od-osmog-putnika-do.html">https://godineumagli.blogspot.com/2020/05/serijal-alien-od-osmog-putnika-do.html</a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpqBwIt3u7tU3CL6FNv-0wtqagv7c7KZDG_hHFxUmgYvtrk9vafrjrHn23qxndyXw4-fVdZnEX-4NjyX9UW5IWwQVwh3BEyRGkGhlN_tBvMqDKlh1U1G1zUVKxLoightWNm45SZTfgZSid/s1600/a+clockwork+orange+1971.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1070" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpqBwIt3u7tU3CL6FNv-0wtqagv7c7KZDG_hHFxUmgYvtrk9vafrjrHn23qxndyXw4-fVdZnEX-4NjyX9UW5IWwQVwh3BEyRGkGhlN_tBvMqDKlh1U1G1zUVKxLoightWNm45SZTfgZSid/s320/a+clockwork+orange+1971.jpg" width="214" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
4. <br />
<b>A CLOCKWORK ORANGE/Paklena pomorandža <br />[Stanley
Kubrick, 1971] </b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
U ovoj distopiji, snimljenoj po
romanu Entonija Bardžiza, nasilna britanska omladina govori mešavinom engleskog
i ruskog, a glavni junak je mladi lepuškasti kriminalac i silovatelj Aleks,
koji zbog surovog ubistva, uz malu pomoć izdaje članova svoje bande, završava u
zatvoru. Da bi izašao što pre, Aleks se pokaje i dobrovoljno se prijavljuje za
eksperimentalni metod prevaspitavanja: tzv Ludovikov metod koji kriminalca
prinuđuje da bude dobar. Suština je da pripitomljeni prestupnik više ne može
da se brani, pa Aleks po izlasku iz zatvora postaje bespomoćna žrtva njegove okoline koje odbija i samu pomisao da se on pokajao i prestao da bude nasilan. Resocijalizacija na takav način "izlečenog" i "rehabilitovanog" kriminalca u društvu koje je generalno nasilno pokazuje se kao potpun promašaj i izvrće se u svoju suprotnost: žrtva je sada Aleks; njega nekažnjeno maltretiraju svi, pa i bivši drugovi koji su sada policajci, i gledalac ne
može a da ne stane na njegovu stranu uprkos zločinima koje je počinio. Katarzičan je trenutak kada se depresivnom Aleksu, nakon neuspelog pokušaja samoubistva, vrati njegova nasilnička priroda usled prestanka dejstva Ludovikove tehnike, a državni sistem, nesvesan ovog preokreta, licemerno pokušava da PR pozerajem i potkupljivanjem uvuče Aleksa u sistem kako bi izbegla političke posledice primene svog eksperimenta. <i>Paklena
pomorandža</i> je vrlo provokativna priča o ljudskom pravu na izbor, uključujući
pravo da se slobodno izabere između dobra i zla, a scene nasilja, uz pratnju
klasične muzike (naročito Devete Betovenove simfonije, koju Aleks obožava da sluša), ni dan danas nisu izgubile moć da duboko uznemire. Uz <i>2001: Odiseju u svemiru</i>, ovo je
najsnažniji film Stenlija Kjubrika, čoveka kojem je – kao i Ridliju Skotu –
naučna fantastika bila tek usputna stanica u njegovim žanrovskim
interesovanjima. Međutim, ceo žanr, dotle prepoznavan kao nešto što konzumiraju
deca i adolescenti, nepojmljivo je profitirao od umetničke zrelosti Kjubrikove <i>Paklene pomorandže</i> a pre toga <i>2001</i>. koji se danas ubrajaju među najvažnije filmove ikada snimljene.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiAgCbGu0dKNn66FsH59qvNNxiW1lLl4kJuTy8c306Ad6bJIVgCQgGLdx1R3XSYrEdP7f-q7Apg6Fw523hYC_iwpKJGpjqW5jyOVR4KGiJ-k2qSzrBi0cATC_6V5e58d39FrbaPHoKslwdf/s1600/planet+of+the+apes+1968.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="730" data-original-width="1296" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiAgCbGu0dKNn66FsH59qvNNxiW1lLl4kJuTy8c306Ad6bJIVgCQgGLdx1R3XSYrEdP7f-q7Apg6Fw523hYC_iwpKJGpjqW5jyOVR4KGiJ-k2qSzrBi0cATC_6V5e58d39FrbaPHoKslwdf/s320/planet+of+the+apes+1968.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
3. <br />
<b>PLANET OF THE APES / Planeta majmuna <br />[Frankin J.
Schaffner, 1968]</b> </div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Snimljena prema romanu francuskog književnika Pjera Bula, a u kompetentnoj režiji Frenklina Šefnera (<i>Paton</i>), <i>Planeta majmuna </i>govori o nasilnoj prirodi čoveka kao njegovom usudu. Čarlston Heston igra ljudskog astronauta
Tejlora koji posle 2.000 godina u hibernaciji na međuzvezdanom putovanju pada na
nepoznatu planetu kojom vladaju inteligentni čovekoliki majmuni – na
tehnološkom nivou iz 19. veka. U ovom svetu iz zone sumraka, ljudi postoje ali su zamenili mesto sa majmunom na evolutivnoj lestvici: majmuni su razvijeni i govore a ljudi su primitivni i nemaju moć govora. Štaviše, ljudi su robovi i pokusni
kunići majmuna. U njihovom društvu, oni su životinje i mesto im je u džungli, kavezu ili u prirodnjčkom muzeju kao preparirani eksponati. Majmunska civilizacija je teokratija sa svetom inkvizicijom a
centralna ličnost majmunske biblije, Zakonodavac, pominje ljude kao opasne
štetočine koje pustoše sve oko sebe, čak ubijaju pripadnike svoje vrste, te im ne treba
dopuštati da se namnože. U svetu majmuna, koji se sastoji od tri kaste (orangutani-vladaoci, šimpanze-intelekutalci i gorile-vojnici) jeretička je pomisao da je čovek išta više od bezumne životinje. Tejlora, koji je živi dokaz istinitosti te jeresi, štiti liberalni bračni par šimpanza-veterinara koji pokušava da dokaže još jeretičkiju teoriju: <i>da je majmun nastao od čoveka</i>, a o glavi mu sve vreme radi orangutan Zajus, ministar nauke koji je istovremeno čuvar vere. Tejlor uspeva da dokaže da je na toj planeti čovek nekada bio na većem nivou razvoja i da je umeo da govori, a i sam Zajus biva prinuđen da prizna da zna za tu davnu prošlost. Međutin, kada na samotnoj plaži naiđe na ruševine Kipa
Slobode, Tejlor shvata da se zapravo vratio kući, na Zemlju, ali u dalekoj budućnosti u kojoj
su majmuni nasledili čoveka koji je sam sebe uništio i evolutivno unazadio. <i>Planeta
majmuna</i> nosi pečat šezdesetosmaških tema: bavi se rasizmom, pravima potlačenih, odnosima između klasa i generacija, bavi se
preispitivanjem ratoborne prirode čoveka i mogućim, ultimativnim posledicama korišćenja
nuklearnog oružja u nekom novom globalnom sukobu. Iako se radnja mahom dešava na otvorenom, Šefnerovi režiserski postupci, kao što su snimci iz neobičnih uglova i nagli prelasci iz panoramskih u krupne kadrove, potenciraju stalnu ugroženost i <i>skučenost</i>. Maske majmuna dobile su
Oskara u žestokoj konkurenciji sa majmunskim maskama iz Kjubrikove <i>2001: Odiseje u svemiru</i>. <i>Planeta
majmuna</i> je tokom sedamdesetih godina bila veoma lukrativna za studio Tventi
senčeri foks: dobila je još četiri (zanimljiva) bioskopska nastavka, dve televizijske serije i
dugovečni Marvelov strip serijal. U novom milenijumu dobila je (promašeni)
rimejk u režiji Tima Bartona. Od 2011. do 2017. snimljena su tri nova nastavka originala
koja su praktično rimejci nastavaka iz sedamdesetih godina. Ova trilogija je vrlo umetnički kvalitetna i promišljena, a njen poslednji segment, <i>Rat za planetu majmuna </i>(2017), izuzetno je delo, koji je gotovo dostiglo kvalitet znamenitog originala, ali nema njegovu potpunu
tematsku zaokruženost. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkw7b5T0bIBN6SgO9YdaiuTsaDBe658TUI4kbuPrrjL79deR6mTrrbW0IsWCIswjO7odlyEkPlQWkCmwAOIYewmKaC33o0f4nmTniAiDFw7thnSbXvoiiSCrLkKSqobgeqPx1bH8N2iF7i/s1600/2001+a+space+odyssey+1968.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1466" data-original-width="1009" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkw7b5T0bIBN6SgO9YdaiuTsaDBe658TUI4kbuPrrjL79deR6mTrrbW0IsWCIswjO7odlyEkPlQWkCmwAOIYewmKaC33o0f4nmTniAiDFw7thnSbXvoiiSCrLkKSqobgeqPx1bH8N2iF7i/s320/2001+a+space+odyssey+1968.jpg" width="220" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
2. <br />
<b>2001: A SPACE ODYSSEY / 2001: Odiseja u svemiru <br />[Stanley
Kubrick, 1968] </b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Čovekova inteligencija posledica
je upliva misterioznog vanzemaljskog entiteta – crnog monolita – u vreme kada
se čovek jedva razlikovao od majmuna. Milionima godina kasnije, kada kao
visokorazvijena vrsta bude kročio u svemir, on će se na Mesecu ponovo suočiti sa tim
entitetom. Potom će svemirskim brodom <i>Otkriće</i>
krenuti ka Jupiteru, tragom signala koji je monolit poslao sa Meseca.
Astronautima, međutim, nije predočen ovaj važan detalj poslanstva o kojem zna
samo superinteligentni brodski kompjuter HAL 9000, a stvari krenu po zlu kada
HAL stekne utisak da astronauti ugrožavaju misiju. Jedini preživeli član
posade, Dejvid Boumen (Kir Dulea), na posletku spoznaje da <i>Otkriće</i>
ide na sastanak sa inteligentnim vanzemaljskim životom. U orbiti Jupitera
je gigantski monolit, i u susretu sa njim, Boumen upada u vrtlog koji ga vodi
preko nepojmljivih kosmičkih prostora. Boumen putovanje završava u nekakvoj
sobi, gde vidi sebe ostarelog u krevetu, i još jednom se susreće sa monolitom.
Potom je transformisan u fetus, koji okružen autom svetlosti, lebdi iznad
Zemlje. Spora, meditativna, misteriozna poput samog monolita, Kjubrikova <i>2001: Odiseja u svemiru</i> dotiče se raznih tema kao što su ljudska
evolucija, ljudska egzistencija, veštačka inteligencija, svakodnevni život na
svemirskim putovanjima. Mnogi njeni aspekti zasnovani su na nauci i kredibilnim
naučnim spekulacijama, jer je Kjubrik ovaj film napravio praktično u tandemu sa
naučnikom i SF piscem Arturom Klarkom. Klarkov istoimeni roman i Kjubrikov film
nastajali su paralelno, međusobno se inspirišući i dopunjujući. Samo godinu
dana pošto je <i>2001</i> prikazana u
bioskopima, čovek se zaista spustio na Mesec, a do dana današnjeg opstaje
sumanuta, više puta demantovana teorija zavere, da je Kjubrik režirao misiju
Apolo 11, tj da je ona lažirana i osmišljena u televizijskom studiju. <i>2001: Odiseja u svemiru</i> nije samo beočug i klasik žanra, već je i
jedan od najuticajnijih filmova svih vremena; sadrži verovatno najčuveniji rez u istoriji filma (koska koju majmunoliki čovekov predak trijumfalno baca u vazduh "pretvara" u svemirski brod u Orbiti zemlje, simbolišući čovekov evolutivni skok) a sekvenca sa vrtlogom (tzv Kapija zvezda) bila je hipi
generaciji omiljena podloga za tripovanje. Na posletku, u domenu uverljivosti
specijalnih efekata, <i>2001</i> je
postavila standard za sve filmove čija se radnja dešava u svemiru. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7JLE80C8nufal-Y83RwVLjyhacMTR6NoGm3Of6RR4q4JBXseiGQqvtJl1v8r4QzWThkkIa__EMvrybWbvNMfPBjb6v8GaLfJCeFf5PX8iC0VZFoGt8xvoUK8WDcdGo1sdd0BpAr3lRtSX/s1600/blade+runner+1982.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1440" data-original-width="960" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj7JLE80C8nufal-Y83RwVLjyhacMTR6NoGm3Of6RR4q4JBXseiGQqvtJl1v8r4QzWThkkIa__EMvrybWbvNMfPBjb6v8GaLfJCeFf5PX8iC0VZFoGt8xvoUK8WDcdGo1sdd0BpAr3lRtSX/s320/blade+runner+1982.jpg" width="213" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
1. <br />
<b>BLADE RUNNER / Istrebljivač <br />[Ridley Scott,
1982] </b></div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
U Los Anđelesu, zagađenom
futurističkom megalopolisu u kojem stalno pada kiša, policajac po imenu Rik
Dekard (Harison Ford) bavi se <i>penzionisanjem</i> replikanata – kopija ljudi
napravljenih da budu robovska snaga u svemirskim kolonijama. Penzionisanje je
eufemizam za ubistvo, pošto replikanti <i>zvanično</i> nisu ljudi, ali su napravljeni da u svemu budu
kao ljudi, pa su čak i jači i izdržljiviji od njih. Imaju i ugrađena sećanja, zbog
kojih razvijaju sopstvene emocije. Zato im je vrli tvorac - pohlepna Tajrelova korporacija - ugradila rok trajanja: umiru posle
četiri godine. Kada grupa replikanata na čelu sa Rojem Betijem (Rudžer Hauer)
pobegne iz kolonija u Los Anđeles da pronađe tvorca kako bi
im ovaj produžio živote, Rik Dekard će se naći na višestrukom iskušenju. Ne
samo što on nije pozitivac i ne oseća se kao pozitivac, već se, sticajem okolnosti, i zaljubio u jednu replikantkinju (Šon Jang), i dok surovo penzioniše replikante, on počinje da preispituje
sopstvenu ljudskost, koja u završnici tzv režiserske verzije filma biva i formalno dovedena pod znak pitanja. Odgovor je prepušten gledaocu. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Istrebljivač</i>, naučnofantastični
neo-noar snimljen prema motivima romana Filipa Dika <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Sanjaju li androidi električne ovce </i><span style="mso-bidi-font-style: normal;">(1968)</span>, bavi se pitanjem šta znači biti
čovek, a usput se uznemirujuće uverljivo zanima za budućnost življenja na
zagađenoj, urbanizovanoj Zemlji, na kojoj se ljudi veštački proizvode, što važi i za životinje, koje su implicitno na rubu istrebljenja. U maestralnoj režiji
Ridlija Skota a po scenariju Hemptona Fančera i Dejvida Piplsa, vizija iz filma
se unekoliko razlikuje od one iz romana, ali je podjednako vredna, ako ne i
vrednija. Kada se pojavio u bioskopima, film je bio neuspešan na blagajnama, ali je vremenom prepoznat kao jedan od najboljih SF filmova svih vremena, i dobio je nove verzije, s obzirom da Ridli Skot nije bio zadovoljan nekim rešenjima koja su iznudili producenti, poput Dekardovog <i>voice-overa</i>. Kulturološki i žanrovski važan isto koliko i Kjubrikova <i style="mso-bidi-font-style: normal;">2001: Odiseja u
svemiru</i>, <i>Istrebljivač</i> je ostavio nebrojene uticaje na današnjicu, od pop-kulture do dizajna i arhitekture. Izgled Los Anđelesa iz ovog filma preselio u stvarnost najvećih svetskih velegrada, od
Tokija, preko Njujorka do futurističkog Dubaija. Prikaz multikulturne košnice postao je svakodnevica današnjih velegrada u Americi i Aziji, a klimatske promene koje su zahvatile svet prete da <i>Istrebljivača</i> svrstaju među proročka ostvarenja u nekoj doglednoj budućnosti. Karijera Ridlija Skota, iako veoma
plodna, sa vizuelno uvek savršenim filmovima, zauvek će ostati u senci <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Istrebljivača</i> kojeg on po kvalitetu nikada
neće uspeti da nadmaši. <i>Istrebljivač</i> je 2017. godine dobio veoma kvalitetan
nastavak u režiji Denisa Vilneva a u produkciji Ridlija Skota i po scenariju
Hemptona Fančera koji se dešava dve decenije nakon radnje iz originalnog filma.<br />
<br />
Od 11. do 20. mesta:<br />
<br />
11. STALKER [Andrej Tarkovski, 1979]<br />
12. VIDEODROME [David Cronenberg, 1983]<br />
13. MATRIX [Watchovski Sisters, 1999]<br />
14. BRAZIL [Terry Gilliam, 1985]<br />
15. THE FLY [David Cronenberg, 1986]<br />
16. TOTAL RECALL [Paul Verhoeven, 1990]<br />
17. THE THING [John Carpenter, 1982]<br />
18. DONNIE DARKO [Richard Kelly, 2001]<br />
19. GRAVITY [Alfonso Kuaron, 2013]<br />
20. BLADE RUNNER 2049 [Denis Villneuve, 2017]<br />
<br />
<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-57749198855045109022020-03-30T04:59:00.006+02:002022-01-12T21:08:32.741+01:00PREVEDENI STIHOVI (1): Echo & The Bunnymen, Thin White Rope, Blue Oyster Cult, The Dream Syndicate, Tears For Fears, Joy Division, Pink Floyd<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhG-LbFA9IH1HnmX-geOJR_yc0tMEsO3tsof-B_7TCMHPRfdk7bkPZEhUe0A6kcyq-ioJvs3CEL362r4jFfeOaUsLSlKhSks2w8U2LjPKaBBXkiO7WohtXXjo0kN9ASUZFoBKhi57lpy13l/s1600/The-Killing-Moon.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="318" data-original-width="312" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhG-LbFA9IH1HnmX-geOJR_yc0tMEsO3tsof-B_7TCMHPRfdk7bkPZEhUe0A6kcyq-ioJvs3CEL362r4jFfeOaUsLSlKhSks2w8U2LjPKaBBXkiO7WohtXXjo0kN9ASUZFoBKhi57lpy13l/s1600/The-Killing-Moon.jpg" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Stiže nova tura prevedenih stihova. Ovog puta, na meniju je sedam pesama sedam različitih rok bendova. Tu su: (1) Echo & The Bunnymen sa <i>The Killing Moon</i> (o prevlasti sudbine nad voljom odlučivanja), (2) Thin White Rope sa <i>The Triangle Song</i> (opekotinama i gledanjen u zvezde - protiv bedaka), (3) Blue Oyster Cult sa <i>I Love The Night</i> (ljubav koja nije za smrtnike), (4) The Dream Syndicate sa <i>Loving The Sinner, Hating The Sin</i> (slast preljube sa grižom savesti), (5) Tears For Fears sa <i>Mad World</i> (duboka otuđenost), (6) Joy Division sa <i>Love Will Tear Us Apart</i> (potresan prikaz veze koja umire) i na kraju (7) Pink Floyd sa <i>Brain Damage</i> (vesela pesmica o ludilu i narkomaniji).</span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<br />
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Echo & The
Bunnymen<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<b style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">MESEC SUDBINE</b><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(The Killing Moon)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Ian McCulloch (1984)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pod mesecom plavim ugledah te</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I
znam da uskoro odvešćeš me.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Da molim
dok grliš me – kasno je.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Povratka
nema – ovo mora se.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sudbonosno
vreme<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Neželjeno
breme<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sudbina<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>protiv
volje tvoje.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Okrenuo
kako god,<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>čekaće
na svoje,<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>dok
ne predaš se <o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Njoj<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>U
zvezdanoj noći ugledah te<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I
okrutno ti si poljubila me<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Na
usnama ti reč magična<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pod
nebom od dragog kamenja</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Mesec sudbine</i></span></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Prebrzo
stig'o je</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sudbina<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>protiv
volje tvoje<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Okrenuo
kako god,<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>čekaće
na svoje,<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>dok
ne predaš se <o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Njoj </i></span></span><br />
<b style="font-family: georgia, "times new roman", serif;"><br /></b>
<b style="font-family: georgia, "times new roman", serif;"><br /></b>
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><o:p></o:p></i></span></span><b style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">Thin White Rope</b><br />
<b style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">PESMA O TROUGLOVIMA</b><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(The Triangle Song)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Guy Kyser (1990)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>U bedaku sam malo, eto samo malo.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ništa što u podesne razloge ne bi stalo.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Al' odagnat' to mogu ako se potrudim,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I od svake tri zvezde trougao napravim.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ponekad na rukama opekotine pravim.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Teram taj osećaj u ruke, da ga umanjim.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sad vozim dalje, i to me drži budnim.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Tolike još trouglove imam da napravim.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>A sad kad sam posejao ovo seme,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>možda se ti trouglovi naprave bez mene</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Da ceo svet okruže patnjom od kristala</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Da zamrznu heroje u mozaike stakala</i></span><br />
<br /></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span style="background: white;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial;"><i><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial;"><span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial;">
<span style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial;"></span></span></span></i></span></span></span>
<br />
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Blue Oyster Cult<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b><span lang="sr-Latn-RS">VOLIM NOĆ</span></b><span lang="sr-Latn-RS"><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(I
Love The Night)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Donald Roeser (1977)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Te večeri,
njen poljubac reče – gotovo je<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pa se
uputih u gluvu tamu.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Izmaglica
noćna kao da mi je<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>upijala tugu.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I kako
sam išao dalje <o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>smirenost
me osvajala.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Najednom
mi oči okupa <o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>svetlost
sjajna.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kraj
mene stvori se dama,<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>u belom,
vrlo bajna.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Reče
mi: „I ti se, vidim, noću šetaš sam.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Bilo
bi lepo kad bi sa mnom hodao.“<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I
ja pogled skloniti nisam mogao.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I
reče: „Ja volim noć.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Dan
je u redu, i sunce je fino, al' ja živim<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>za
tren kad ti zraci zgasnu.“<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>„Ja
volim noć.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Tolike
stvari imam za tebe,<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>pa što
me večeras <o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ne bi
primio kod sebe?“<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Samo
da si bila ovde, moja mila<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sva
ta čudesa zajednička bi bila<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sve
te stvari za smrtnika nisu.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Jedan
pogled u ogledalo reče mi to<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kad
dođe tama, opet videću je<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sebe
ću da dam<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>jer
sada znam<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ja
volim noć.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Dan
je u redu, i sunce je fino, al' ja živim<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>za
tren kad ti zraci zgasnu.<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">The Dream Syndicate<o:p></o:p></span></span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b><span lang="sr-Latn-RS">GREŠNICU VOLIM, PREZIREM GREH</span></b><span lang="sr-Latn-RS"><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Loving
The Sinner, Hating The Sin)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Steve Wynn (1988)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">Pričam glasno u motelskoj sobi,</i></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>al’ ne sluša niko.</i></span><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Zavese kriju razmešten krevet</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">dok zviždi vihor.</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">U čaršavima ljubav me čeka</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">A ja se odvratit’ ne mogu</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Grešnicu volim,</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I prezirem greh.</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></i>
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I znam, tamo negde čeka je njen čovek,</span></i></div>
<div style="text-align: center;">
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I sav je očajan.</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I mogao bih u sebi da</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pronađem volju,</span></i><br />
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">al’ sažaljenja nema. Nema!</span></i><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">U čaršavima ljubav mi plače</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">A ja ne mogu osporiti</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">da grešnicu volim,</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">i prezirem greh,</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Grešnicu volim, prezirem greh</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Obuzdati se moram da ne napravim peh</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Al’ grešnicu volim, i prezirem greh</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">I znam, tamo negde je čeka njen čovek,</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">I pita se gde je.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">I ja uradih sve da</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">pronađem volju</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Al’ sažaljenja nema. Nema!</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">U čaršavima ljubav se smeje.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Drži me za ono gde želi me sada.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Grešnicu volim i prezirem greh.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Grešnicu volim i prezirem greh.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Zadržati se moram da ne napravim peh.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Stvarno pokušah, al’ ne želim kraj.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Stvarno pokušah, al’ ne mogu sad.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Ne želim kraj.</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-style: italic;">Ne mogu sad.</span></div>
<i><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"></span></i><br />
<div style="text-align: center;">
<b style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br /></b>
<b style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br /></b>
<b style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">Tears For Fears</b><br />
<b style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">LUDI SVET</b><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Mad World)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Roland Orzabal (1983)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
<i>Svud oko mene su poznata lica</i></span><br />
<i style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">Umorna mesta</i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Umorna lica</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Za svoje dnevne trke spremni u zoru</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>na stazi za nigde</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>na stazi za nigde</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pune im čaše od suza što rone,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>a ničeg na licu</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ničeg na licu.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Zagnjuri glavu da utopiš tugu</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>jer nema sutra,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>jer nema sutra.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pomalo jeste smešno</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pomalo tužno je</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kad sanjam ja o smrti</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>taj san najbolji je-</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Nije lako da se kaže,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i u srcu prihvati.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Gde se ljudi u krug vrte,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>to je vrlo, vrlo...</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ludi svet.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Žele deca dan kad sve je dobro.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Rođendan srećan.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Rođendan srećan.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I svaki dan da bude takav.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sedi i slušaj.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sedi i slušaj</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>U školi stalno imah žmarce,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Niko znao me nije.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Niko znao me nije.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>"Učitelju, zdravo! Šta ja to učim?”</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Gledaš kroz mene.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Gledaš kroz mene.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pomalo jeste smešno</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Pomalo tužno je.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kad sanjam ja o smrti,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>taj san najbolji je.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Nije lako da se kaže,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i u srcu prihvati.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Gde se ljudi u krug vrte,</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>to je vrlo, vrlo…</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ludi svet.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<i><br /></i></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Uvećaj svoj svet...</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ludi svet.</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Joy Division</span></b><br />
<b style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">LJUBAV ĆE NAS
RAZDVOJITI</b><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Love Will Tear Us Apart)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Ian Curtis (1980)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kad rutina zagrize gadno i ambicije su slabe</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kad netrpeljivost je jaka, a osećanja se hlade</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kad menjamo se</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Različitim putevima krećemo se</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Tad ljubav, ljubav će nas opet razdvojiti</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Zašto je krevet tako hladan? Tvoje telo se od mene
okrenulo.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Zar mi je tajming tako jadan? Poštovanje nam je usahnulo.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Al’ još je tu dopadanje,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>što ga očuvasmo</i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ali ljubav, ljubav će nas opet razdvojiti</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Spavaš i plačeš, i svaki moj neuspeh se vidi</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>U grlu imam osećaj, dok mi srce u očaju bridi,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Da nešto tako dobro</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>eto više neće da radi</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-size: 11pt; line-height: 115%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Tad ljubav, ljubav će nas opet razdvojiti</i></span></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-size: 11pt; line-height: 115%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-size: 11pt; line-height: 115%;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Pink Floyd</span></b><br />
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">OŠTEĆENJE MOZGA</span></b><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Brain Damage, 1973)</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Roger Waters</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Eno ludaka, po travi gazi.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Eno ludaka, po travi gazi.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Priseća se igara, venčića i šala.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ludaci moraju ostati na stazi.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Evo ludaka, tu je u predvorju.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Evo ludaka, kod mene u predvorju.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Papir im zgužvana lica privlači uz pod,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>a raznosač svakodnevno donosi još</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ako ti se ustave na brani
prerano provale,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ako tamo na brdu praznih soba ne bude,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ako ti se od mračnih misli rasprsne glava,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>čeka nas obojicu mesečeva tamna strana</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Evo ludaka u mojoj glavi.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Evo ludaka u mojoj glavi.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Uzimaš skalpel, ideš da me menjaš.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Do zdrave me pameti prepravljaš.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I onda baciš ključ,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>vrata zaključavši ta.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>U glavi imam nekog,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>al’ to nisam ja.</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ako ti oblak na uvo pošalje urlik groma,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i tad kao da niko ne čuje vriske tvoga loma,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>ako tvoj bend zasvira tamo neke čudne stvari,</i></span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>vidimo se ti i ja na mesečevoj tamnoj strani.</i></span></div>
godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-23629605487857212142020-03-25T18:55:00.000+01:002020-03-25T23:31:17.095+01:00Prikaz remiks-verzije albuma A MOMENTARY LAPSE OF REASON Pink Floyda (i priča o njegovom omotu)<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtPxRS3x_JtLxeSj7uvy88KwVyxIJyR4_xE6uG3SESD8MYOphsu58B1cBwwNk087tVXduw39pM9W23J8YLWGtOZPgoVHN2XQQ-ci-G5V3rB4Dx0VW5zNSTK11VA5EtwwGtIrJMVLsHoTEb/s1600/a+momentary+lapse+of+reason+remix.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="600" data-original-width="600" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhtPxRS3x_JtLxeSj7uvy88KwVyxIJyR4_xE6uG3SESD8MYOphsu58B1cBwwNk087tVXduw39pM9W23J8YLWGtOZPgoVHN2XQQ-ci-G5V3rB4Dx0VW5zNSTK11VA5EtwwGtIrJMVLsHoTEb/s320/a+momentary+lapse+of+reason+remix.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">NAPOMENA: Ovaj prikaz nove, remiksovane verzije albuma Pink Floyda </span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„</span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">A Momentary Lapse Of Reason</span></span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">“</span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"> prvobitno sam objavio na svom Fejsbuk profilu pre tri meseca, kada se ta verzija pojavila. Nisam ni sanjao da će intrigantni omot „A Momentary Lapse Of Reason“, koji je prvobitno objavljen 1987. godine, sada postati aktuelan zbog motiva bezbrojnih bolničkih kreveta koji slučajno evocira dešavanja </span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">povodom pandemije koronavirusa </span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">u Beogradu (postavljanje oko 3.000 kreveta na Sajmu za prijem pacijenata sa blažim simptomima bolesti) i u svetu. To je bio razlog da prikaz stavim na blog. Možda neko posluša novu verziju albuma u danima tzv socijalnog (a zapravo fizičkog) distanciranja koje će ko zna koliko potrajati. Inače, omot, kojeg je dizajnirao stari saradnik Floyda, pokojni ilustrator Storm Torgerson (1944-2013), zaista je fotografija, jer u osamdesetim godinama prošlog veka nije bilo ni CGI-ja ni fotošopa: na plaži u severnom Devonu bilo je postavljeno više od 700 kreveta, a Torgersonu je kao inspiracija poslužio stih Dejvida Gilmora iz pesme <i>Yet Another Movie</i>: </span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„</span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">A vision of an empty bed</span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">“</span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">. </span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /><br /><b><br />PINK FLOYD<br />A Momentary Lapse Of Reason</b><br />(originalna verzija: EMI/Columbia, 1987)<br />(nova verzija, u sklopu box seta <i>The</i> <i>Later Years</i>: Parlophone/Rhino/Legacy, 2019)<br />Producenti: Pink Floyd/Bob Ezrin</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Album Pink Floyda „A Momentary Lapse Of Reason“
(1987), prvi bez Rodžera Votersa, uvek je bio na udaru kritika zbog kilavih
tekstova i preproduciranosti, a neki su ga proglašavali solo albumom Dejvida
Gilmora u onoj meri u kojoj je „The Final Cut“ (1983) smatran Votersovim solo
albumom. Pa, dugo najavljivana nova verzija „A Momentary Lapse of Reason“ konačno
se pojavila u decembru prošle godine, i ona zaista predstavlja pošten pokušaj -
i ne samo pokušaj - da se isprave dve od tri navedene zamerke. Bubnjar Nik
Mejson, koji je u vreme snimanja originala patio od manjka samopouzdanja pa je
tu i tamo bio zamenjen sešn muzičarima, za novo izdanje albuma je odsvirao sve
deonice. Zvuk njegovih bubnjeva zvuči mnogo prirodnije od prvobitno snimljenih,
nabudženih i filovanih ehom, tipično za produkciju iz druge polovine
osamdesetih godina prošlog veka. Pokojni klavijaturista Rik Rajt, koji je 1987.
kao povratnik u bend učestvovao u snimanju albuma samo kao sešn muzičar i čiji
doprinos nije iskorišćen u celosti, sada se čuje mnogo češće i mnogo jasnije.
Neke njegove deonice na novoj verziji „A Momentary Lapse Of Reason“ pokupljene
su sa živih snimaka, zabeleženih na potonjoj svetskoj turneji. Gitara Dejvida
Gilmora je ostala kakva je bila, ali su njegovi vokali promenjeni na pesmi <i>On The Turning Away</i>. Nadam se da niko ne
očekuje da su i tekstovi promenjeni, ili da se Rodžer Voters slučajno ponudio
da ih naknadno napiše, bez obzira što je sa starim bendom zakopao ratnu sekiru
još u vreme zajedničkog nastupa na Live 8 (2004).<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kako novi-stari
album izgleda sa umetničke strane? Moram priznati da je remiksovani i dopunjeni
„A Momentary Lapse Of Reason“ uglavnom poboljašnje u odnosu na original iz
1987, jer prosto zvuči organskije i prirodnije sa vaspostavljenim kreativnim
doprinosom svih članova, mada sam ja i original rado slušao uprkos svim
kritikama. Najviše je, po meni, profitirala <i>On
The Turning Away</i>, kako zbog osećajnijeg (ponovo snimljenog) vokala, tako i
zbog Rajtovih pridodatih klavijatura koje prate završni gitarski solo.
Ultrapompezna <i>The Dogs Of War</i> sada je
manje pompezna, i slušljivija je za one koji ne obraćaju pažnju na tekst. <i>Sorrow</i>, koja mi je, sa izuzetkom razaračkog
gitarskog soloa u uvodu (a koji je snimljen na praznom stadionu!), uvek zvučala
ravno i dosadnjikavo (nije bilo Votersa da svojim pridikovanjem unese <i>dramu</i>), sada zvuči malkice življe, što
se posebno u oseća u završnici. <i>Yet
Another Movie</i> ostaje najbolja stvar na albumu (a ima i najbolji tekst),
mada utisak kvari promenjeni aranžman bubnja na jednom prelazu u sredini
kompozicije. Brza <i>One Slip</i>, koja mi
je uz <i>Yet Another Movie</i> najdraža,
sada mi se nekako vuče sa ovim prirodnim zvukom bubnja, jer su ti stari,
napumpani ipak bili moćniji i nosili su pesmu; mada ne mogu ni da kažem da je
stvar bogznakako upropašćena. Možda se radi i o mojoj naviknutosti na original.
Hit <i>Learning To Fly</i> uglavnom liči na
sebe, sa nekim manjim izmenama u aranžmanu. Instrumentali <i>Signs of Life</i> i <i>Terminal
Frost</i> su zadržali stari šarm. Dva intermeca <i>A New Machine 1</i> i <i>A New
Machine 2</i> ostali su nepromenjeni, i dalje su savršeno nepotrebni.</span></span><br />
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></span>
<span lang="sr-Latn-RS"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span style="text-align: start;">Sve u svemu, ko nije voleo „A Momentary Lapse Of Reason“ neće ga nešto naprasno zavoleti posle ovog lakiranja i preuređivanja, ali će mu možda neki delovi delovati flojdovskije nego ranije, zbog upadljivijeg prisustva Rajta. Onaj koji ga je, poput mene, voleo uprkos svemu, neće, čini mi se, biti razočaran i imaće samo još razloga da ga voli i dalje. A oni koji žele da počnu da slušaju Pink Floyd ipak treba da krenu od nekih drugih, mnogo boljih albuma kao što su „Wish You Were Here“ (1975), „The Dark Side Of The Moon“ (1973), „The Wall“ (1979), „Meddle“ (1971), „Animals“ (1977), i naravno „The Piper At The Gates Of Dawn“ (1967). A ni „The Final Cut“ nije za bacanje.</span> </span></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;">
<span style="background-color: white; color: #1d2129;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-MqbSf4QSZav8T_sZvkwZwHX7nHtYg-_yvhofT40DFvfdk5H4VBrgaUDpC5p2mPioD1O62b_06ZUqFgCZx-awvW4q3xGd3uHigD3YKDMefbvfqqkL-qFv2HCud-aZuO8RorhBD9iUo05d/s1600/pink+floyd.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="640" data-original-width="960" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-MqbSf4QSZav8T_sZvkwZwHX7nHtYg-_yvhofT40DFvfdk5H4VBrgaUDpC5p2mPioD1O62b_06ZUqFgCZx-awvW4q3xGd3uHigD3YKDMefbvfqqkL-qFv2HCud-aZuO8RorhBD9iUo05d/s320/pink+floyd.jpg" width="320" /></a></div>
godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-74937674673591684152020-03-24T04:31:00.003+01:002022-01-12T16:13:29.117+01:00THE CURE - Prevodi i prepevi 10 odabranih pesama<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjcKr0GgTpAqCgLJrG7p7J97ONirxEBXQc3nJuBSVOLnSZpHrK1-et_9T_f6vJnTiAj0iAt6zyDB69-3ZW0AQk3VsACYNaWE1zaW9aSevpyZgR8nOzLiZJPzTYhirhuaIWs3Y-VYEQfBbcZ/s1600/Robert+smith.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="350" data-original-width="234" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjcKr0GgTpAqCgLJrG7p7J97ONirxEBXQc3nJuBSVOLnSZpHrK1-et_9T_f6vJnTiAj0iAt6zyDB69-3ZW0AQk3VsACYNaWE1zaW9aSevpyZgR8nOzLiZJPzTYhirhuaIWs3Y-VYEQfBbcZ/s320/Robert+smith.jpg" width="213" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">U još jednoj sesiji borbe sa samim sobom za vreme trajanja epidemije, okušao sam se sa stihovima Roberta Smita i, naravno, našao lek. Za ovu priliku izabrao sam deset pesama The Cure za koje smatram da dobro predstavljaju Smita i kao kantautora i kao ličnost. Iz prve tri izbijaju duboka opsednutost, anksioznost i paranoja (<i>Lullaby</i>,<i> Close To Me</i>,<i> A Forest</i>), u četvrtoj (<i>Just Like Heaven</i>) na scenu stupaju fantazmagorično i natprirodno. Čupavi, romantični depresivac zatim priznaje da je veseo samo petkom u <i>Friday I'm In Love</i> (na ovaj prepev sam ponosan), potom pada u sevdah uz kišu (<i>Plainsong</i>), na šta se, kao i na albumu Disintegration, nadovezuje veličanstvena tugovanka za izgubljenom ljubavlju (<i>Pictures of You</i>), a potom i opsesivna potrega za njom (<i>A Night Like This</i>). Ovaj moj izbor završavaju jeziva, orvelovska <i>One Hundred Years</i> - jedina uslovno gledano politička stvar The Cure sa čuvenim uvodnim stihom "Nema veze ako svi pomremo" - i za Smita karakterističan izliv straha od starenja (<i>Sinking</i>). Veoma sam želeo i da se okušam sa antologijskom <i>Cold </i>sa albuma<i> Pornography</i> ali Dragoslav Andrić ju je u svojoj antologiji "Stereo stihovi" tako dobro prepevao da nisam imao šta da dodam. Uživajte, komentarišite, kritikujte ovo što sam uradio, okušajte se i sami u prevođenju. Dobro je za glavu. </span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<br />
<div class="MsoNormal">
</div>
<div style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">USPAVANKA </span></b></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Lullaby, 1989)</span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Spazih nešto što počinje na “p”…</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Na nogama na štraftice, čovek-pauk stiže,</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Lagano kroz senku zalazećeg sunca</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Prikrada se uz prozore blaženo počivših</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Tražeći žrtvu što u krevetu drhti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Po gustoj tami on njuška za strahom, </span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i najednom u ćošku nešto se mrdne!</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I ne mogu ništa kad prestravljen shvatim</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Da čovek-pauk za večeru me ima.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Prigušeno smeje se, klateći glavom</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Prikrada se sve bliže uznožju moga kreveta</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I tiše od senke i brže od muva</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Njegove su ruke svud po meni a jezik u mojim očima</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„Ne mrdaj se i da nisi pisn’o, krasni moj dečače. </span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ne otimaj se tako, jer ću te samo voleti još više,</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">a prekasno je sad da bežiš il’ da pališ svetlo.</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Čovek-pauk za večeru te ima.”</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I osećam se kao da me izjedaju</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Milijarde dlakavih, ustreptalih rupa</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I znam da ću se ujutro probuditi, drhteći od hladnoće </span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I da je čovek-pauk uvek gladan</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„Dođi mi u goste”, reče pauk muvi,</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Imam nešto…</span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">BLIZU MENE</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Close To Me, 1985)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Satima sam na ovo čekao.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sebe bolesnim baš učinio.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Voleo bih da se danas</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nisam ni probudio.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ni pomišljao nisam da će ovom danu doći kraj</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ni pomišljao nisam da će mi se ovo veče</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">toliko približiti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Hajde, pokušaj da vidiš u mraku</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Hajde, potrudi se da uspeš,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da osetiš strah pre no što stigneš ovde.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Obličja mu puštam da priđu mi pred nos,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Oči sebi kopam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i zadržavam dah,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I čekam - dok ne zadrhtim.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Al’ da tvoju veru imam,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">učinio bih to kao od šale.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Još samo kad bih siguran bio</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da je moja glava, prislonjena uz vrata, bila samo san.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Satima sam na ovo čekao.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sebe bolesnim baš učinio.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Voleo bih da se danas</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nisam ni probudio.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ni pomišljao nisam da će ovom danu doći kraj</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ni pomišljao nisam da će mi se ovo veče</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">toliko približiti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Al’ da tvoje lice nosim,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">učinio bih to kao od šale.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Još samo kad bih siguran bio</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da je moja glava, prislonjena uz vrata, bila samo san.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">ŠUMA </span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(A Forest, 1980)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Priđi bliže, baci pogled,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">među drveće.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Pronađi tu devojku </span></div><div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">dok možeš.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Priđi bliže, baci pogled,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pogledaj u mrak.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Prati šta ti oči kažu<br />Prati šta ti oči kažu</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Čujem njen glas</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Moje ime doziva</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Taj zvuk je dubok</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">u mraku.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Čujem njen glas</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I dajem se u trk</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Među drveće<br />Među drveće</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Iznenada stajem,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Al’ prekasno je, znam.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Izgubljem sam u šumi,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I sasvim sam.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Devojke tamo nema</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Uvek bude tako.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Trčim ka ništavilu</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Opet, i opet, i opet, i opet.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">BAŠ KAO RAJ</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Just Like Heaven, 1987)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„Pokaži mi, pokaži, kako izvodiš taj trik,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">onaj od koga uvek vrisnem“, ona reče.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„Onaj što me uvek nasmeje“, ona reče,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i baci mi se oko vrata.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„Pokaži mi kako ga izvodiš,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i obećavam da ću</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pobeći sa tobom.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Pobeći ću sa tobom.“</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Dok vrtesmo se na toj vrtoglavoj litici,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">ljubio sam joj lice i ljubio glavu</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i sanjario na koje sve načine mogu</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">naterati je da zablista.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">„Zašto si tako dalek?“ rekla je</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"> „Kada ćeš već jednom shvatiti da sam zaljubljena u
tebe.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Da sam zaljubljena u tebe.“</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nežna i jedina.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">sama i izgubljena</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">čudna poput anđela,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">što po najdubljim morima plešeš</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i u vodi se </span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">vrtložiš, </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">ti si baš kao san.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Dnevna me je svetlost povratila. </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Mora da sam spavao danima.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I mrdajući usne da udahnem joj ime,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">otvorio sam oči.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I nađoh sebe samcitog samog</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">visoko nad uzburkanim morem</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">što ukrade mi jedinu devojku koju voleh</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I utopi je duboko u meni.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nežna i jedina</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">sama i izgubljena</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti si</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">baš kao raj</span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b>PETAK JE, ZALJUBLJEN SAM</b> </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Friday I'm In Love, 1992)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Briga me da l’ su ponedeljci tužni</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Utorak i sreda užasno su ružni</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Za četvrtak me uvo iskreno boli</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kad je petak, zaljubljen sam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ponedeljku pukni, jer pravi si gad</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Utorak i sreda su čemer i jad</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Šta tek o četvrtku da zborim sad?</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kad je petak, zaljubljen sam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Suboto, ti prebrzo prođeš</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nedeljo, prekasno mi dođeš</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">A ti se, petku, nikada ne stidiš</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Briga me da l’ je ponedeljak strog</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Od utorka i srede strefi me šlog</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">A četvrtak, ko nam beše to?</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kad je petak, zaljubljen sam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Hej ponedeljku, idi malo se opruži</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Utorku, sredo – čemu krevet služi?</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ti se, četvrtku, sa zidovima druži</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kad je petak, zaljubljen sam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Suboto, ti prebrzo prođeš</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nedeljo, prekasno mi dođeš</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">A ti se, petku, nikada ne stidiš</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Obučen si za viđanje</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Predivno je iznenađenje</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kad ti cipele i duh zahvati uzbuđenje</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Svako mrštenje odbacuješ,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">zvuku se osmehnuto raduješ,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I uz vrisak čistog ushićenja</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Vrtiš se i poskakuješ.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Uvek zagizi jako i slasno</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">jer izgleda stvarno prekrasno</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">videti te u noći ovako kasno.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ne može ovoga dovoljno biti</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da se čovek ikada zasiti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Petak je, zaljubljen sam!</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Briga me da l’ su ponedeljci tužni</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Utorak i sreda užasno su ružni</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Za četvrtak me uvo iskreno boli</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kad je petak, zaljubljen sam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ponedeljku pukni, jer pravi si gad</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Utorak i sreda su čemer i jad</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Šta tek o četvrtku da zborim sad?</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Kad je petak, zaljubljen sam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b>JEDNOSTAVNA PESMA</b> </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Plainsong, 1989)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"Mislim da je mrak, i mislim da pada kiša",
rekla si.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"I vetar duva kao da je kraj sveta", rekla si.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"I tako je hladno, da hladno je kao da si
mrtav."</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I onda si se nasmejala, na tren.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"Mislim da sam stara, i boli me", rekla si.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"I sve ističe kao da je kraj sveta", rekla si.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"I tako je hladno, da hladno je kao da si
mrtav."</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I onda si se nasmejala, na tren.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ponekad se zbog tebe osećam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kao da živim na kraju sveta.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kao da živim na kraju sveta.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">"To je prosto način na koji se osmehujem",
rekla si.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing">
</div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span></div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b>SLIKE NA KOJIMA SI TI</b> </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Pictures Of You, 1989)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Gledam već tako dugo u ove slike na kojima si ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da skoro verujem da one su stvarne.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Živim već tako dugo sa mojim slikama na kojima si ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da skoro verujem da te slike su</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">sve što sam u stanju da osetim.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sećam te se kako tiho stojiš na kiši,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">dok sklanjam se kod srca tvoga, da budem uz njega.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I ljubimo se dok nebo se ruši,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">a ja grlim te čvrsto,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kako sam te uvek grlio kada bi se uplašila.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sećam te se kako kroz noć trčiš lakonogo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Bila si jača od snega, svetlija i belja,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I vrisnula si na svo to pretvaranje,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">vrisnula ka nebu,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I konačno si smogla snage da sve to pustiš niz reku.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sećam te se kako padaš mi u naručje</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i oplakuješ svoje srce.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Bila si bela kao kreč, tako nežna i izgubljena na
hladnoći.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Uvek si bila tako izgubljena u mraku.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sećam te se kakva nekad si bila</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Lagano utapajući se, bila si anđeo više no išta drugo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Grlim te poslednji put, a onda tiho mi isklizneš.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Otvorim oči, al' nikad ništa ne ugledam.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Samo da sam se setio pravih reči</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Mogao sam tvoje srce zadržati</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Samo da sam se setio pravih reči</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ne bih sad cepao sve moje slike na kojima si ti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Gledam već tako dugo u ove slike na kojima si ti,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Al' tvoje srce ne mogu povratiti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Tragam već tako dugo za rečima koje su istinite,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Al' uvek završim cepajući moje slike na kojima si ti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nema ničega na svetu što sam želeo više</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nego da te osetim duboko u srcu.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nema ničega na svetu što sam želeo više</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nego da nikada ne osetim kako je to cepati</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">sve moje slike na kojima si ti.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<b><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">U NOĆI KAO ŠTO JE OVA</span></b></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(A Night Like This, 1985)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Reci zbogom u noći poput ove</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ako nam je to ono poslednje.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nikad nisi izgledala ovako izgubljeno,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ponekad to i ne liči na tebe</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nema više reči</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I dalje ih nema,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ne idi, molim te.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Al’ posmatram te, skroz skamenjen,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kako odlaziš.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Dolazim da te nađem, makar te tražio celu noć</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Lov na veštice za sledećom devojkom</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Lov je zauvek, i uvek je za tobom</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Poverenje tvoje</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Najblistavije glupa stvar</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">koju sam ikada skrojio</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Reci zdravo na dan kao što je ovaj.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Reci to kad god se mrdneš.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Od načina na koji me sada gledaš,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">poželim da budem ti .</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Prožima me duboko,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i prožima još dublje,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">ovaj dodir.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I taj osmeh, i to klimanje tvoje glave</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I taj osmeh, i to klimanje tvoje glave</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Dolazim da te nađem, makar te tražio celu noć</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ne mogu više ovako da stojim ovde</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Lov je zauvek, i uvek je za tobom</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Želim da bude savršeno</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kao što je bilo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Želim da promenim sve</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Želim da se promenim.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b>STO GODINA</b> </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(One Hundred Years, 1982)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nema veze ako svi pomremo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ambicija na zadnjem sedištu crnog auta.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">U visokoj zgradi od posla se skapava.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Posle toga odlazak kući,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pa priče na radiju</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nešto maleno ti ispada iz usta,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pa se smejemo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Molimo se za nešto bolje.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Molimo se za nešto bolje.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Hajde, voli me,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">upoznaj moju majku.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ali strah uzima pod svoje,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">prikrada se stepeništem u tami,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i čeka da smrtni udarac padne.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Frizuru gladiš dok patriote streljaju.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Borba za slobodu na TV ekranu.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Deliš svet sa poklanim svinjama.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Jesmo li osvojili sve?</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ona se bori da pobegne.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Taj bol.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Taj gmižući osećaj.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Mala crnokosa devojčica</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">subotu čeka, i smrt njenog oca je gura,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">nabijajući njeno bledo lice u ogledalo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Patnja me tera da okrenem glavu,</span></div><div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;"><span style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">ka dobrim starim vremenima.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Milovanje starca,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pa šminkanje beživotnog lica.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Ona je komad novog mesa u čistoj sobi</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Pod žutom mesečinom pristižu vojnici.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Senke donose oslobođenje</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pod crnom zastavom.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Stotine godina u grimiznoj krvi.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Omča mi se zateže oko grla.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Otvaram usta,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">i glava mi se rasprskava</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">uz zvuk tigra koji se koprca u vodi.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Koprca se u vodi.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Iznova i opet</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">jedan za drugim umiremo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Iznova i opet</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">jedan za drugim umiremo.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Jedan za drugim.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Jedan za drugim.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">I to kao da traje stotinu godina.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Stotinu godina.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Sto godina.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b>TONEM</b> </span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">(Sinking, 1985)</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Usporavam</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">kako godine prolaze.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Tonem,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">pa zavaravam sebe</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">poput svih drugih.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Tajne što ih krijem</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">izopačuju me iznutra,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">čine me slabijim</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Zato zavaravam sebe,</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">poput svih drugih</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Šćućuren u strahu čekam.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nikad više osećati neću.</span></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNoSpacing" style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Samo kad bih mogao</span><br />
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">da se ičeg setim…</span></div>
</div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<br />
<div class="MsoNormal">
</div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-2502769841528433432020-03-22T22:58:00.000+01:002020-07-28T17:47:35.828+02:00(DON'T FEAR) THE REAPER - prepev klasika Blue Oyster Culta<br />
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5NtSzy7wkmNJJcZVkv1qrKDTrY8gBqh4e2f7s-n7yRaOz2L0ImMClY44yyO-qg99VxIL3cqKBQjD1ElJ2Zq0ZHMnePNsygJ6S8ouBc7OS8cCowVD27WulpN1fCd66XNNki5ap5eYFOaAw/s1600/Dont+Fear+The+Reaper.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="320" data-original-width="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5NtSzy7wkmNJJcZVkv1qrKDTrY8gBqh4e2f7s-n7yRaOz2L0ImMClY44yyO-qg99VxIL3cqKBQjD1ElJ2Zq0ZHMnePNsygJ6S8ouBc7OS8cCowVD27WulpN1fCd66XNNki5ap5eYFOaAw/s1600/Dont+Fear+The+Reaper.jpg" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Bitka protiv koronavirusa me je, kao i sve vas, zatvorila u kuću, pa sam se, da očuvam zdrav duh, posvetio prevođenju rok stihova za koje smatram da su vredni proučavanja mimo njihove muzičke pratnje. Za početak, evo bisera natprirodne romantike <i>(Don't Fear) The Reaper</i> u izvođenju Blue Oyster Culta, kojeg je gitarista benda Donald "Buck Dharma" Roeser napisao da bi se oslobodio straha od umiranja. Iako je Roeser insistirao na tome da se stihovi bave večitom ljubavlju, koja ne priznaje fizički kraj čovekovog postojanja, smrt je ovde predstavljena kao zavodnik, pa su Blue Oyster Cult optuživani da "zastupaju samoubistvo". Ove besmislene tvrdnje su vremenom nestale, <i>(Don't Fear) The Reaper</i> je postala rok evergrin, i slovi za najbolju pesmu koju The Byrds nisu snimili. Pojavljuje se u filmskim horor klasicima <i>Noć veštica</i> (Džon Karpenter, 1978), <i>Vrisak</i> (Ves Krejven, 1996) i u TV seriji Uporište (Mik Geris, 1994) po istoimenom romanu Stivena Kinga, a bila je i predmet čuvenog skeča "More Cowbell" (2000) u emisiji Saturday Night Live!<br /></span><br />
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><b>NE BOJ SE KOSAČA</b></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
</span>
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Izvode: Blue Oyster Cult</span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
</span>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Napisao: Donald Roeser</span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
<div style="text-align: center;">
Album: Agents of Fortune (1976)</div>
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<i><div style="text-align: center;">
<i>Svima nam je vreme došlo,</i></div>
</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i svima nam je sada prošlo.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Godišnja se doba Kosača ne plaše,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>a ni vetar, ni sunce, ni kiša.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Možemo biti kao svi oni.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Dođi mila,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kosača ti se ne boj.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Hvataj me za ruku,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i Kosača se ne boj.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Moći ćemo da letimo,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kosača ti se ne boj.</i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">Ja sam čovek tvoj.</i></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"></span><br />
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: georgia, "times new roman", serif;"><i>Valentin nam je svima došao,</i></i></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>
</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>al' vreme nam je svima prošlo.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Romeo i Julija su</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>zajedno u večnosti.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>(Romeo i Julija)</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>40.000 muškaraca i žena svakoga dana</i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">...kao Romeo i Julija.</i><br />
<i style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">40.000 muškaraca i žena svakoga dana</i></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>...redefinišu šta je sreća.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I još 40.000 svakog novog dana...</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Možemo biti kao svi oni.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Dođi mila,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kosača ti se ne boj.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Hvataj me za ruku,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i Kosača se ne boj.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Moći ćemo da letimo,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Kosača ti se ne boj.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ja sam čovek tvoj.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><br /></i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Ljubav je jedna, od dvoje je potekla.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>A njihova su vremena zauvek protekla</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Poslednja je noć tugovanju došla,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>izdržati više ona jasno nije mogla,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Tad snažan vetar</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>vratima tresnu</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Sveća zatreperi,</i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">i plamen zgasnu.</i><br />
<i style="font-family: georgia, "times new roman", serif;">Zavesa odlete,</i></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i on se pojavi,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i reče joj: "Ne boj se.</i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">Dođi, mila."</i></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"></span><br />
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>I ona nemaše straha,</i></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
</span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>potrča ka njemu, i zajedno poleteše.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Osvrnuše se za sobom, pa zbogom rekoše,</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>i ona postade kao svi oni.</i></span></div>
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>Uzevši ga za ruku,</i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">ona postade kao svi oni.</i></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"></span><br />
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><span style="font-style: italic;"><br /></span></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
<i></i></span>
<br />
<div style="text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i><i>Dođi mila,</i></i></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><i>
</i></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;">Kosača ti se ne boj.</i></div>
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br /></i></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<iframe allowfullscreen="" class="YOUTUBE-iframe-video" data-thumbnail-src="https://i.ytimg.com/vi/Dy4HA3vUv2c/0.jpg" frameborder="0" height="266" src="https://www.youtube.com/embed/Dy4HA3vUv2c?feature=player_embedded" width="320"></iframe></div>
<div style="text-align: center;">
<i style="font-family: Georgia, "Times New Roman", serif;"><br /></i></div>
<b style="background-color: white; color: #1c1e21; text-align: center; white-space: pre-wrap;"><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">
</span></b></div>
godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-67587012370343499262020-03-21T02:37:00.008+01:002021-03-10T22:55:01.371+01:00ZVEZDANI RATOVI (1977) - Novi pogled na Novu nadu<div align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitDlG85IqIE2Nf8EmBZVcDDqm4Xn-wzf6KrqaZdbKGpsQesRW9GvJkO7eu74IMnQi2hYl6sHudZYc27a6uiibWCqHJVJLfvYmIArPVlEnwV_1vUv7tJkZKkd2kjKJUYS-cKRixWZxTWGsx/s1600/star+wars+poster.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1030" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitDlG85IqIE2Nf8EmBZVcDDqm4Xn-wzf6KrqaZdbKGpsQesRW9GvJkO7eu74IMnQi2hYl6sHudZYc27a6uiibWCqHJVJLfvYmIArPVlEnwV_1vUv7tJkZKkd2kjKJUYS-cKRixWZxTWGsx/s320/star+wars+poster.jpg" width="206" /></a><b>ZVEZDANI RATOVI /
EPIZODA 4: NOVA NADA<br />
(STAR WARS: EPISODE IV – A NEW HOPE)</b><br />
Godina proizvodnje: 1977<br />
Režija: Džordž Lukas<br />
Scenario: Džordž Lukas<br />
Producent: Gari Kurc<br />
Muzika: Džon Vilijams<br />
Uloge: Mark Hamil, Keri Fišer, Harison Ford, Entoni Danijels, Keni Bejker, Alek
Ginis, Piter Kašing, Dejvid Praus/Džejms Erl Džons, Piter Mejhju, Fil Braun,
Šela Frejzer, Denis Loson, Garik Hagon.<br />
Trajanje: 121 minut</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Zamislite zapadnu popularnu kulturu
pre 1977. godine, pre <i>Zvezdanih ratova</i>
(ili <i>Rata zvezda</i> odnosno <i>Ratova zvezda</i>, kako ih je u bivšoj SFRJ „bistro“
preveo distributer), za istoriju filma prekretničkog ostvarenja koje će
naknadno, prilikom serijalizacije, dobiti naziv: <i>Epizoda 4: Nova nada</i>. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br /></span>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Nekada moćni holivudski studiji,
koji su krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih izgubili dizgine moći,
podredili su se novom konceptu u američkoj kinematografiji – vladavini režisera
kao <i>autora</i>, sa velikim režiserskim
zvezdama kao što su Frensis Ford Kopola (<i>Kum
1</i>, <i>Prisluškivanje, Kum 2</i>), Vilijam Fridkin (<i>Francuska veza</i>, <i>Isterivač đavola</i>), Martin Skorseze (<i>Taksista</i>, <i>Alisa više ne živi
ovde, Ulice zla</i>), Piter Bogdanovič (<i>Poslednja
bioskopska predstava</i>, <i>Što te mama
pušta samu,</i> <i>Mesec od papira</i>),
Roman Polanski (<i>Rozmarina beba</i>, <i>Kineska četvrt</i>), Bob Rafelson (<i>Pet lakih
komada</i>), Majkl Ćimino (<i>Lovac na jelene</i>), Robert Altman (<i>M.A.S.H</i>,
<i>Nešvil</i>) i Denis Hoper (<i>Goli u sedlu</i>). Na ceni su bili lični
autorski iskazi, priče o problemima ljudskog društva koje su namenjene zrelim
ljudima, čemu je pogodovala sumorna atmosfera preispitivanja usled američkog
vojno-političkog debakla u Vijetnamu i afere Votergejt. Hitovi tog vremena su u
bioskopima pravili pristojan biznis ali ne mnogo više od toga. Dešavalo se i da filmovi režiserskih zvezda propadnu na blagajnama, neretko zbog ekscentričnosti njihovih tvoraca (npr <i>Poslednji film</i> Denisa Hopera). Nije bilo
top lista najgledanijih filmova, a najgledaniji filmovi epohe bili su <i>Ajkula</i> Stivena Spilberga (1975) i
Fridkinov <i>Isterivač đavola </i>(1973),
koji su igrali na kartu kolektivnih strahova odnosno religioznosti - kroz žanr
horora. Taj žanr je krajem šezdesetih i sedamdesetih bio u velikom umetničkom
uzletu, ali podjednako kao naučna fantastika nije uživao poštovanje kritičara
niti veću finansijsku podršku studija. Ova dva žanra, tipično vezivana za
zanesenjake i pubertetlije, jednostavno nisu bili viđeni kao moguće zlatne koke
holivudske A produkcije čak ni kad su pojedini njihovi predstavnici dolazili do
kritičarskog respekta (<i>2001: Odiseja u
svemiru</i> Stenlija Kjubrika, <i>Rozmarina
beba </i>Polanskog<i>, Planeta majmuna </i>Frenklina
Šefnera – sva tri iz 1968.) i ostvarivali ozbiljniji komercijalni uspeh (<i>Keri</i> Brajana de Palme, Spilbergova <i>Ajkula</i> i Fridkinov <i>Isterivač đavola</i>). </span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEif-sUzBGhijX-y0fYWt8pUZJRNy850BRPKUcqsZdtcypYVh7cldKcyBmA7YXlO8HPJN3RY7-ve6b7O3wbOWDx2St4QXZN77nbTwf67nGIZe7yWcUyBdOJAYzdL62kblVGBUN-OqIScj9wO/s1600/2001.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="765" data-original-width="1600" height="152" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEif-sUzBGhijX-y0fYWt8pUZJRNy850BRPKUcqsZdtcypYVh7cldKcyBmA7YXlO8HPJN3RY7-ve6b7O3wbOWDx2St4QXZN77nbTwf67nGIZe7yWcUyBdOJAYzdL62kblVGBUN-OqIScj9wO/s320/2001.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjecRd66CDtV0FgCZUArQtvXdgoC2kkmH_dVikp1L9VGj1Dapb5n1wYvHPcb07hMVYco_dqThEuNsL6QDqMXRb79eyBwCGRSMortslcpzYO8G6Hs7ups8QmbJ-2PmXCEEPUsZ4ikgQmZQOg/s1600/george+lucas.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1026" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjecRd66CDtV0FgCZUArQtvXdgoC2kkmH_dVikp1L9VGj1Dapb5n1wYvHPcb07hMVYco_dqThEuNsL6QDqMXRb79eyBwCGRSMortslcpzYO8G6Hs7ups8QmbJ-2PmXCEEPUsZ4ikgQmZQOg/s320/george+lucas.jpg" width="205" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Sve se to temeljno promenilo
posle <i>Zvezdanih ratova</i> – filma kakav
do tada, u vizuelnom smislu, nije postojao, ako se izuzme smrtnoozbiljna 2001: <i>Odiseja u svemiru</i>. A <i>Zvezdani ratovi</i> su bili duhovita svemirska
bajka sa elementima vesterna, čiji tvorac Džordž Lukas – nekada heroj američkih
studenata filma sa svojim kratkometražnim ostvarenjem <i>Električni lavirint: THX1138</i> (1967) – nije imao naročitu ambiciju
da se autorski dokazuje na ozbiljnim ljudskim temama namenjenim zrelim ljudima,
iako je, kao i mnoge njegove kolege, obožavao Kjubrikovu <i>Odiseju</i> a u filmografiji je imao i mračni, distopijski THX1138 (i u
kratkometražnoj i u dugometražnoj verziji) sa kojim je uvek mogao da pretenduje
na „autorsku ozbiljnost“. <br /><br />Lukas je u svojoj biti ostao tinejdžer; opsesivno je
želeo da snimi sopstvenu verziju filmova kakve je kao klinac i omladinac voleo
da gleda, a to su bila naučnofantastična ostvarenja B produkcije poput <i>Flaša Gordona</i> i <i>Baka Rodžersa, </i>špageti vesterna i samurajskih filmova kao što je <i>Skrivena tvrđava</i> Akire Kurosave. Želeo
je to da napravi sa vizuelnim pečatom opipljive budućnosti kakav je imala
Kjubrikova majstorija, uz primenu lekcija koje je naučio iz svoje omiljene
knjige na temu komparativne mitologije, <i>Heroja
sa hiljadu lica</i> Džozefa Kembela. A želeo je i da zaradi od svega toga.
Pošto se kao mladi režiser žestoko opekao sa kompanijom Vorner bros, koja je
mimo njegovih želja skratila celovečernju verziju <i>THX1138 </i>(1971), Lukas je postao autor u najortodoksnijem značenju
te reči: odlučio je da preuzme apsolutnu kontrolu nad svojim budućim filmovima.
Osnovao je sopstvenu kompaniju Lukasfilm i 1975. godine snimio jedan od
ultimativnih tinejdžerskih filmova <i>Američki
grafiti</i>. Iako se mučio da nađe finansijera i distributera, sa <i>Američkim grafitima</i> je dobio
komercijalni hit, a s obzirom na mali budžet i jedan od najprofitabilnih
filmova svih vremena. Bez obzira na taj uspeh, nijedan studio nije hteo da se
bakće njegovim <i>Zvezdanim ratovima</i>,
izuzev Tventi senčeri foksa, na čijem je čelu bio veliki vizionar sa izuzetnim
smislom za biznis – Alan Led Džunior. Iako nije mogao ni da pretpostavi šta će
se iz toga izroditi, Led je u Lukasu video <i>nešto,
</i>pa je Foks pristao da sufinansira film, a Lukas se lako izborio za nešto
što danas niko ne bi dobio ni od jednog holivudskog studija: prava na nastavke,
prava na korišćenje likova i prava na <i>merchandise</i>
(igračke, majice i sl). Potom su Lukas i njegov producent Geri Kurc prionuli na
mukotrpan posao, o kojem su snimani dokumentarci i pisane knjige, pa se time
neću baviti. Sada kad je devetodelna saga o Skajvokerima završena, baviću se
onim zbog čega su originalni <i>Zvezdani
ratovi</i> ušli u istoriju; onim zbog čega su pokorili domaće i svetske
bioskope, onim zbog čega je boks-ofis najednom postao važan u filmskom biznisu,
i zbog čega se pokrenuo proces temeljne izmene profila američke kinematografije
– kroz promenu načina poslovanja velikih holivdskih studija, a u smislu
njihovih žanrovskih, tematskih i demografskih preferenci i gubljenja njihove zainteresovanosti
za ne-obavezno-profitabilne autore-režisere.
</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMh3GuQOJJVO9aiRnlQQ7sb3swnxpDQ7MbgHouwO4PX9_3n_aBEBwcfsQZwtyBqZZRsbqMmYLBa5j6_3NCAoihTYyXfTYYFjU7biCB6ZjInmuk5pABd5OuxPovbJRbjzDGtoIcO8-0LP0k/s1600/alan+ladd+jr.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="523" data-original-width="928" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMh3GuQOJJVO9aiRnlQQ7sb3swnxpDQ7MbgHouwO4PX9_3n_aBEBwcfsQZwtyBqZZRsbqMmYLBa5j6_3NCAoihTYyXfTYYFjU7biCB6ZjInmuk5pABd5OuxPovbJRbjzDGtoIcO8-0LP0k/s320/alan+ladd+jr.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Do 1977. godine i <i>Zvezdanih ratova</i>, pojam blokbastera bila
je <i>Ajkula</i>. <i>Zvezdani ratovi</i> su <i>Ajkulu</i>
komercijalno pojeli za doručak, postali su najgledaniji film svih vremena do
pojave Spilbergovog <i>Vanzemaljca</i>
(1982), pa su se sa Specijalnom edicijom iz 1997. godine vratili na vrh i potom
su decenijama ostali blizu vrha. Trenutno su četvrti po ukupnoj zaradi, sa
uračunatom inflacijom. Kada su se pojavili, praktično svi u zapadnom svetu išli
su da gledaju <i>Zvezdane ratove</i> (mnogi
po nekoliko puta!), tu za oko lepljivu Lukasovu maštariju o Luku Skajvokeru
(Mark Hamil), mladom seljačetu sa pustinjske planete Tatuin koje postaje
džedaj-vitez i spasilac slobodoljubivog dela Galaksije, tako što uz podršku
svog mentora Obi Vana Kenobija (veteran Alek Ginis), svadljivo-sentimentalno
čovekolikog robota Tripija (Entoni Danijels), njegovog zdepastog,
ne-čovekolikog, tvrdoglavog drugara Artua-Ditua (takođe robota, u tumačenju
Kenija Bejkera), kauboja-krijumčara Hana Soloa (prva velika uloga Harisona
Forda) i njegovog mumlajućeg, majmunolikog pratioca Čubake (Piter Mejhju)
odlazi u svemir pun opasnosti, oslobađa princezu Leju (Keri Fišer) iz kandži
zle Galaktičke imperije i zlog čarobnjaka Darta Vejdera, a potom, pridruživši
se pobunjeničkoj alijansi u njenoj skrivenoj tvrđavi, uspeva da raznese Zvezdu
smrti, ultimativno imperijalno oružje za masovno uništavanje. <i>Zvezdani ratovi</i> su pokupili šest Oskara,
uglavnom u tehničkim kategorijama (izuzetak: </span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4pYGNSo1xryX2itxjX_yT1xSGFflSeuCgYKx8_tYn0nDi9z-BTbOK86AFZfM5F3yCzsRAVX8Bz9R4KMNBF-OnwSwKmJDLkaQbrquqqYFoFrIK4uUCo1dUbK_9Gen6WUbJlP5KRdHduANn/s1600/r2d2+i+c3po.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="500" data-original-width="750" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4pYGNSo1xryX2itxjX_yT1xSGFflSeuCgYKx8_tYn0nDi9z-BTbOK86AFZfM5F3yCzsRAVX8Bz9R4KMNBF-OnwSwKmJDLkaQbrquqqYFoFrIK4uUCo1dUbK_9Gen6WUbJlP5KRdHduANn/s320/r2d2+i+c3po.jpg" width="320" /></a></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">muzika) i što je još važnije
postali su kulturni fenomen. Sa njima su se u kolektivnu svest zapadnog čoveka
duboko urezali: maskirani zlikovac Dart Vejder kao jedan od najvećih filmskih
negativaca svih vremena (Dejvid Praus stasom a Džejms Erl Džons glasom), Sila,
džedaj-vitezovi, njihove svetlosne sablje, dvoboji tim sabljama,
zujavo-mrmoreći <i>zvuci</i> tih sablji, <i>zvuci</i> svemirskih brodova u preletu,
blasteri, imperijalni jurišnici, imperijalne krstarice, Zvezda smrti, <i>Milenijumski soko</i>, iks-lovci, TAI-lovci
i svi ostali čudesni dizajni Ralfa Mekvarija, frizura princeze Leje u obliku
točkova, estetika prljavosti (preuzeta iz <i>Tamne
zvezde</i> Džona Karpentera pa dignuta na neslućeni nivo), izgled
hipersvemirskog skoka, izraz „tamna strana Sile“, rečenice poput „Neka Sila
bude s tobom“ i „Imam loš predosećaj“, neoklasična muzička pratnja Džona
Vilijamsa. Svi su pričali o ovim stvarima, naročito klinci koji su se dodatno
navadili na igračke iz filma, učinivši Lukasa prebogatim, i kao da ništa pre <i>Zvezdanih ratova</i> nije postojalo. Vilijam
Fridkin često pominje sa rezignacijom da je Lukasov blokbaster sahranio na blagajnama njegovo
remek-delo <i>Volšebnik</i> (rimejk <i>Nadnice za strah</i>), jer su
se dva filma pojavila u bioskopima praktično istovremeno. Fridkinu, i ne samo Fridkinu se
činilo da je sve ono što je autorima-režiserima pošlo za rukom u deset godina
tzv novoholivudske ere palo u duboku senku opšte pomame za Lukasovim
mega-hitom, koji je bio namenjen svim generacijama, ponajviše onim mlađim (kao
i <i>Američki grafiti</i>). Nisu retki
glasovi koji tvrde da je Lukasova bajka svojom instant prijemčljivošću i igranjem
na „očni živac“ sahranila autorski, umetnički film kao vladajuću struju u
američkoj kinematografiji i vratila studijima moć koju su oni izgubili krajem
šezdesetih.</span></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5bUEtH-Zg97dQFqjY0UsiLk3xtqFZw8ZlFmOdneR5Gd0ClL6T_MGJHcqylGabfK-BUyST11PZgS3o5Q27GasyxCmHvJ0Y_nUh3ZN3pWXV0AMc_NYTT0XuDFRxOyo8JT5PiN0hlTz7fDaF/s1600/Millennium+Falcon.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="187" data-original-width="295" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj5bUEtH-Zg97dQFqjY0UsiLk3xtqFZw8ZlFmOdneR5Gd0ClL6T_MGJHcqylGabfK-BUyST11PZgS3o5Q27GasyxCmHvJ0Y_nUh3ZN3pWXV0AMc_NYTT0XuDFRxOyo8JT5PiN0hlTz7fDaF/s1600/Millennium+Falcon.jpg" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Ove tvrdnje se mogu braniti samo
donekle, pošto za kraj zlatne ere autorskog filma u SAD definitivno nisu
odgovorni <i>Zvezdani ratovi</i> (koji su <i>par excellence</i> autorski film) već
finansijski zahtevna produkcija filma <i>Vrata
raja</i> Majkla Ćimina (1980), koja je studio Junajted artists oterala u
bankrot a ostalim studijima dala izgovor da pojačaju kontrolu nad produkcijama
i skinu režisere sa trona. A u trogodišnjem periodu između <i>Zvezdanih ratova</i> i zlosrećnih <i>Vrata
raja</i>, holivudski studiji su odrešili kese i na talasu Lukasovog hita počeli
da finansiraju naučnofantastična ostvarenja, dajući im tretman A produkcije.
Doslovno prvi koji je profitirao od te nove pozitivne klime a da uopšte nije
bio namenjen publici „od 7 do 77 godina“, bio je vrlo umetnički SF-horor <i>Osmi putnik/Tuđin</i> (1979). Da nije bilo Lukasovog
uspeha, da Alen Led Džunior i dalje nije bio na čelu Tventi senčeri foksa, ne
bi bilo ni ovog remek dela u režiji Ridlija Skota koje je ostvarilo zavidan
komercijalni rezultat. A pod Ledovom kapom, na tragu onog što su postigli <i>Zvezdani ratovi</i>, ubrzo su nastala još
dva izuzetno bitna naučnofantastična filma – <i>Imperija uzvraća udarac</i> Irvina Keršnera (1980) i visokoumetnički <i>Blejd raner/Istrebljivač</i> Ridlija Skota
(1982). Možemo li da kažemo da je Lukas sahranio umetničke filmove, ili im je
ipak dao krila – u dotle prezrenim žanrovima?</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCIoADcdmk1Xa3_xZmH9OJp3URYj5cxerF4PLt9iCgf_szLV2ELTtlarK32ANL1ZClsStaEqxifXvP736zOd54ffphGbA2bGp_5ehrhWd2-iX-okJ024BIeGapGKXDPz-BuRRWnC8emXLw/s1600/x-wing.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="480" data-original-width="854" height="179" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCIoADcdmk1Xa3_xZmH9OJp3URYj5cxerF4PLt9iCgf_szLV2ELTtlarK32ANL1ZClsStaEqxifXvP736zOd54ffphGbA2bGp_5ehrhWd2-iX-okJ024BIeGapGKXDPz-BuRRWnC8emXLw/s320/x-wing.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />A kako se <i>Zvezdani ratovi</i> danas drže kao film? Iznenađujuće dobro, s obzirom
da su tehnički najmanje uspeli u čitavom serijalu. Svemirski brodovi ne izvode
piruete kao u nastavcima – standard za specijalne efekte u tom smislu zapravo
će postaviti nastavak, <i>Imperija uzvraća
udarac</i> – a neki zaostali aspekti toliko su smetali Lukasu da je više puta
naknadno dorađivao film, <i>uglavnom</i> u
korist njegovog kvaliteta – ako se izuzmu dramaturški suvišno i ne naročito
uspešno dodavanje scene sa gangsterom Džabom Hatom, i, naravno, zloglasna
„naknadna pamet“, iskazana prepravljanjem scene u kojoj Han Solo potuljeno puca ispod stola
i na prevaru ubija lovca na ucene po imenu Grido. Lukas je tu scenu 1997.
godine najpre prearanžirao tako da Grido puca prvi, dajući Hanu alibi da ga
ubije, a potom je, suočen sa kanonadom optužbi fanova i kritičara, ponovo intervenisao
2004. i 2011. godine, pa se sada ne zna ko je od njih dvojice pucao prvi. Na
stranu ovo brljanje koje smrdi na političku korektnost, na stranu sva
retuširanja neba i svetlosnih sablji, dodavanja jurišnika i podmlađivanja
specijalnih efekata – <i>Zvezdani ratovi</i>
su i dalje odlični, sa svojim živopisno osmišljenim i vrlo <i>životnim</i> univerzumom, sa vrhunskim kastingom, kvalitetnom glumom i
zanimljivom podelom uloga, naročito kad se uzme u obzir bajkolikost postavke.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhg8aui_fBxezLiXfWFlnLWQXbYgMQsoJn2CinQRG4xVcB9Jy1cy-F8lggLaeGHwmJy_qG0TAnaYljCgEtDg02NnXAP-WIcHImI4shjDHwAmDqZYtn1EWFkqkyI1q4BF-srN3pYy3JBpyNQ/s1600/cantina.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="408" data-original-width="960" height="136" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhg8aui_fBxezLiXfWFlnLWQXbYgMQsoJn2CinQRG4xVcB9Jy1cy-F8lggLaeGHwmJy_qG0TAnaYljCgEtDg02NnXAP-WIcHImI4shjDHwAmDqZYtn1EWFkqkyI1q4BF-srN3pYy3JBpyNQ/s320/cantina.jpg" width="320" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Pođimo od pozornice, koja je
možda smeštena u „daleku, daleku galaksiju“, ali je bliska ovozemaljskom
iskustvu. Za razliku od gotovo svega što se moglo videti prethodnih decenija u
žanru naučne fantastike, a što se dešavalo u svemiru ili na tuđinskim
planetama, svet <i>Zvezdanih ratova</i> bio
je uvaljan u pesak, prašinu i mazivo, ali je takođe bio bogato dizajniran, i
nije izgledao jeftino. Njegovi žitelji, ne obavezno ljudski, imali su
prepoznatljivu ikonografiju, običaje i jezike. Tuđinski jezici su delovali
osmišljeno kao da su pravi, pa su rečenice izgovarane na njima imale i engleski titl. Ovaj
univerzum, dat više kroz vizuru nego kroz verbalnu eksplikaciju, imao je dubinu
i prošlost. Šumoviti mesec Javin 4, na kojem se nalazi pobunjenička baza, krije
ostatke nekakve prastare civilizacije. U neodređenoj skorijoj prošlosti, u
jedno „civilizovanije doba“, kako kaže Lukov mentor Ben (Obi Van) Kenobi,
postojala je Galaktička Republika u kojoj su red i mir čuvali džedaj-vitezovi
uz pomoć mača i magije, pardon svetlosnih sablji i <i>Sile</i>. Onda je došlo mračno doba Imperije a na čelu progona i
istrebljenja vitezova-čarobnjaka bio je Dart Vejder, bivši učenik preživelog
džedaja Kenobija. Poslednji ostatak starog poretka – Senat – ukinut je tokom
radnje filma, prigodno izvan kamera, pa ovozemaljski, politički podtekst
Lukasove priče, direktno preuzet iz istorije Rima, nije dobio primat nad
bajkoliko-spejsoperetskom postavkom. </span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggRsXZnnTh4xHv-_inCo6F2VYzvo5Mf_2Ur6gNWBV2z1Fnc7fV5vgP7t0DmxmRCO4g3i8f6B6sGtuJmQA55Ds3AgDy9oIP9fLStQyuuoLd5i9Qv7yNq_i7juaizc3SJOKIFlp1ARe7Ky35/s1600/darth+vader.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="445" data-original-width="750" height="189" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEggRsXZnnTh4xHv-_inCo6F2VYzvo5Mf_2Ur6gNWBV2z1Fnc7fV5vgP7t0DmxmRCO4g3i8f6B6sGtuJmQA55Ds3AgDy9oIP9fLStQyuuoLd5i9Qv7yNq_i7juaizc3SJOKIFlp1ARe7Ky35/s320/darth+vader.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Još jedan relikt starih vremena,
izvitoperen, pervertiran i skriven pod crnu metalnu masku, jeste Dart Vejder –
za kojeg će se tek u nastavcima ispostaviti da je tragični, centralni lik
Lukasove priče o Skajvokerima. U originalnom filmu, Vejder je, uz Kenobija,
mitsko ostrvo vere i čarobnjaštva u modernom svetu nevernika i tehnoloških
čudesa. („Ne budite previše ponosni na ovaj tehnološki užas koji ste sagradili.
Sposobnost da se uništi planeta je zanemarljiva u poređenju sa snagom Sile.“)
Poseduje mračni smisao za humor („Smatram da je vaš nedostatak vere vrlo
uznemirujuć“) i vrlo specifičan način razrešavanja konflikta sa
neistomišljenicima (davi ih Silom, na daljinu). On je takođe nemilosrdni
progonitelj, izdajnik i ubica Lukovog oca (u nastavku <i>Imperija uzvraća udarac</i> saznaćemo neku drugu, šokantnu istinu); mračni
volšebnik koji je nekada davno, kada ga je „zavela tamna strana Sile“,
implicitno izgubio ne samo dušu već i telo, postavši više robot nego čovek,
čiju opsesivnu usredsređenost na izvršavanje zadataka savršeno otelovljuje
duboki glas Džejmsa Erla Džonsa. </span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh56fkifEZgqXAYqQkCyURz0BnbWxPYciUmWehPX_yAlPTMRJFFhQkrKsjilA6NcV4GgB7M9Xe1Yk_vIav98HACns3LblAPpLCNXodSpcjLtqS_G_DjkuRGzrQB_sXM1qVfRufCv_pwNtVb/s1600/mark+hamill+carrie+fisher+harrison+ford.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="433" data-original-width="768" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh56fkifEZgqXAYqQkCyURz0BnbWxPYciUmWehPX_yAlPTMRJFFhQkrKsjilA6NcV4GgB7M9Xe1Yk_vIav98HACns3LblAPpLCNXodSpcjLtqS_G_DjkuRGzrQB_sXM1qVfRufCv_pwNtVb/s320/mark+hamill+carrie+fisher+harrison+ford.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;"><br />Među protagonistima možda je
najzanimljivija princeza Leja, u ikoničnom tumačenju Keri Fišer, koja nije tek
obična dama u nevolji koja će heroju-oslobodiocu pasti u naručje i reći mu <i>hvala</i>. Princeza Leja je otmena senatorka, rođena liderka, podjednako umešna sa
oružjem i sarkazmom; ona će odmah po izlasku iz zatvorske ćelije naći manu u
planovima za svoje spasavanje i preuzeti inicijativu od lakomislenih spasilaca,
Luka i Hana. Možda će sa njima i flertovati, možda će čak baciti oko na jednog
od njih, ali ni jednom ni drugom neće dati otvorenu priliku. Luk i Han će
dobiti svoje nagrade i odlikovanja kao heroji pobunjeničke alijanse, ali
nijedan neće zadobiti samu princezu – barem ne u ovom filmu. Integritet Lejinog
lika jedino narušava odsustvo prikaza njenog bola i patnje koji bi trebalo da
budu prirodna posledica uništenja njene rodne planete Olderan, ali onda bi <i>Zvezdani ratovi</i> bili neki drugi,
mračniji film. Harison Ford sa nehatnom lakoćom tumači gunđavog antiheroja Hana
Soloa, krijumčara-revolveraša koji ličnu nesigurnost i dobro srce sakriva ispod
fasade oportunističke, cinične bitange koju u amoralnom svetu interesuje samo
novac. Njegova neprestana prepirka sa princezom Lejom, Lukom i Čubakom srce je
filma, a isto važi za odnos robota Artua-Ditua i Si Tripija, iz čije se prizme
sagledava čitava radnja – po ugledu na dvojicu seljaka iz Kurosavine <i>Skrivene tvrđave</i>. A Luk Skajvoker?
Srčana, posvećena gluma mladog televizijskog glumca Marka Hamila vadi maksimum
iz jednog u suštini dvodimenzionalnog lika; gledalac ne može a da ne poveruje u
Lukovu usamljenost u pustinjskoj vukojebini iz koje su svi njegovi prijatelji
pobegli, a Hamil je poletan i ubedljiv čak i onda kad mora da izgovori
ozloglašeno neizgovorljive Lukasove replike poput „ali upravo sam pošao do
stanice Toši da pokupim konvertore energije“. Onako kako Hamil tu rečenicu
izgovara – <i>uprkos</i> Lukasu, poslovično nezainteresovanom da vodi svoje glumce kroz uloge – ona postaje
manifest jednog u suštini kmezavog tinejdžera koji se smrtno dosađuje na
ujakovoj farmi i prosto vapi za tim da zgubidani sa sličnima sebi u nekakvom
ekvivalentu bara sa fliperima i arkadnim video-igrama. </span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhSApQexdrZ_gDWqLCGbbUEcMUwhK3MIHzFaYbLSVY17Ujvq-9TKFJn02Wrt9bPYEbUwF-Sl2WBZtoZUxniSEy4aZVyGgXcAI6LzbLrm95TwRcSTuOFliZXXBwT1HBmSOE9NA6dJxspitl5/s1600/opening+shot.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="360" data-original-width="849" height="135" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhSApQexdrZ_gDWqLCGbbUEcMUwhK3MIHzFaYbLSVY17Ujvq-9TKFJn02Wrt9bPYEbUwF-Sl2WBZtoZUxniSEy4aZVyGgXcAI6LzbLrm95TwRcSTuOFliZXXBwT1HBmSOE9NA6dJxspitl5/s320/opening+shot.jpg" width="320" /></a><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif;">Što se samog Lukasa tiče, kad se
malo zagrebe ispod površine, još u <i>Zvezdanim
ratovima</i> se vide neki od problema sa njim kao scenaristom – drveni dijalozi
– koji će eksplodirati u trilogiji prednastavaka <i>Fantomska pretnja</i> (1999), <i>Napad
klonova</i> (2002) i <i>Osveta sita</i>
(2005), a ovde su se sa njima uspešno izborili iskusni veterani Alek Ginis i
Piter Kašing (u ulozi ledenog zapovednika Zvezde smrti, guvernera Tarkina), Entoni
Danijels kao Tripio, i troje glavnih glumaca (Hamil, Fišerova i Ford), koji su
se na snimanju ludo zabavljali i improvizovali. Ostali su se snalazili od scene
do scene, a publika im je iz ljubavi prema filmu gledala kroz prste. Ali stoji
činjenica da je Lukas briljantan pripovedač, umešan sa strukturom i
arhetipovima. Čak i da <i>Zvezdani ratovi</i>,
uz nemalu pomoć montažerskih makaza njegove tadašnje supruge Marše, nisu ispali
tako kvalitetni, Lukas bi se upisao u istoriju režije sa najmanje dve scene iz
ovog filma: uvodnom sekvencom malog pobunjeničkog broda kojeg progoni džinovska
imperijalna krstarica, i sa scenom u kojoj Luk, uz dirljivo-elegičnu muzičku pratnju
Džona Vilijamsa, posmatra zalazak sunaca-blizanaca na svojoj rodnoj planeti
Tatuin. Jednostavna rečitost ove scene opisuje, zapravo, prirodu celog filma. <i>Zvezdani ratovi</i> uprkos kompleksnosti
svoga univerzuma funkcionišu <i>jednostavno,</i>
i to besprekorno. Možda <i>Imperija uzvraća
udarac</i> jeste kvalitetniji i maštovitiji film, ali <i>Zvezdani ratovi</i> na svojoj strani imaju svedenost radnje i
zaokruženost. A takođe se odlikuju nepretencioznošću – osobinom koju neće imati
nijedan od preostalih osam nastavaka i prednastavaka u serijalu. </span></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzXttkwnfBaWYwVVofrPrS7BXgAtHsS1sBm5Yafg2iP1p1P2-wbs97vqZtabIRQtiB35VaBbUFFJ9UUgNvKl_IcrM-8RHrWQd8V0Mo58usd53aX3QGUXFlQW9dWO6RGkkSihfbTTphCuIk/s1600/han+solo+vs+greedo.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="720" data-original-width="1280" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzXttkwnfBaWYwVVofrPrS7BXgAtHsS1sBm5Yafg2iP1p1P2-wbs97vqZtabIRQtiB35VaBbUFFJ9UUgNvKl_IcrM-8RHrWQd8V0Mo58usd53aX3QGUXFlQW9dWO6RGkkSihfbTTphCuIk/s320/han+solo+vs+greedo.jpg" width="320" /></a></div>
<br />godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-2633678944059389826.post-71635009392870996672019-05-27T06:06:00.003+02:002021-02-12T18:14:44.527+01:00POBESNELI MAKS (1979): Kako je heroj postao antiheroj<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0XiYBGahSp2Bi80KFUTArSNppF5-hePAsvjh2twK2rpxAdZimB4Qne1JIyopT0UlMByK9bqkyJdZaDaARphuoOeTAA8IrrHYpobqCFbltmPeceoEhi3biqGNqQIp1d1LYmeOmi_E7tuJm/s1600/Pobesneli+Maks.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1047" data-original-width="1600" height="209" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj0XiYBGahSp2Bi80KFUTArSNppF5-hePAsvjh2twK2rpxAdZimB4Qne1JIyopT0UlMByK9bqkyJdZaDaARphuoOeTAA8IrrHYpobqCFbltmPeceoEhi3biqGNqQIp1d1LYmeOmi_E7tuJm/s320/Pobesneli+Maks.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Prošle su tačno četiri decenije
otkako je australijski režiser-scenarista Džordž Miler (George Miller), uz
podršku partnera-producenta Bajrona Kenedija (Byron Kennedy) i ko-scenariste
Džejmsa Mekoslenda (James McCausland), snimio <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesnelog Maksa/Mad Max </i>(1979), čuvenog po prvoj i najslavnijoj
ulozi Mela Gibsona, distopijskoj viziji sadašnje civlizacije koja se raspada,
minimalističkom pristupu u pripovedanju, postavljanju standarda za scene
vratolomnih jurnjava kolima kao i po vrhunskoj stilizaciji – uprkos smešno
malom budžetu, koji je <span style="text-align: start;">uslovio da se najveći deo postprodukcije obavlja u uslovima kućne radinosti.</span> <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks </i>je
širom sveta zaradio 100 miliona dolara, jedno vreme je bio Ginisov rekorder u
odnosu između uloženih sredstava i ostvarene zarade, i otvorio je planetarno
tržište za ostvarenja australijskog novog talasa. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i> je takođe bio prvi film u istoimenom, žanrovski i
umetnički uticajnom serijalu pod autorskom kontrolom Džordža Milera, a koji još
čine <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Drumski ratnik/Mad Max 2: The Road
Warrior</i> (1981), <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks iza
Gromovite kupole/Mad Max Beyond Thunderdome</i> (1985) i <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks: Autoput besa/Mad Max: Fury Road</i> (2015). Iako su
drugi i četvrti film u serijalu takođe postali klasici, nijedan ne poseduje
zlokobnu, gotovo hororičnu atmosferu originala koju stvara opipljiv osećaj
ugroženosti od raspada državnih mehanizama koji bi građane trebalo da štite, i
od ničim sputanog divljaštva varvarizovanih razbojnika na motorima.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxAsmNr0c2zIe5uyp1BLWU2mvqTsX6BwrJwu9LJ-3D_BpxdFyuhyphenhyphenGf0H6VNBsuxjIsZH_arBvU4mgXtBm-tGPQOj3ugDNUVaBaJPp4tCFHO5D-p_kzKvBbWrR5RmvRRbFt82JPvXLDGj2H/s1600/pobesneli+maks+originalni+poster.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="1322" data-original-width="936" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjxAsmNr0c2zIe5uyp1BLWU2mvqTsX6BwrJwu9LJ-3D_BpxdFyuhyphenhyphenGf0H6VNBsuxjIsZH_arBvU4mgXtBm-tGPQOj3ugDNUVaBaJPp4tCFHO5D-p_kzKvBbWrR5RmvRRbFt82JPvXLDGj2H/s320/pobesneli+maks+originalni+poster.jpg" width="226" /></a></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i> je inspirisan posledicama čuvene naftne krize iz
1973. godine, nastale usled toga što su arapske zemlje odlučile da uvedu naftni
embargo svim zemljama za koje su smatrale da podržavaju Izrael. Ova dešavanja,
doduše, nisu po<span lang="sr-Latn-RS" style="mso-ansi-language: #241A;">godila
Australiju, ali su Miler i Mekoslend videli posledice nekoliko naftaških štrajkova
koji su „osušili“ tamošnje benzinske pumpe. Prema Mekoslendovim rečima, na
pumpama su formirani dugački redovi za gorivo u kojima su Australijanci
žestokim nasiljem sprečavali svaki pokušaj guranja i „švercovanja“. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS" style="mso-ansi-language: #241A;">„Džordž i ja smo napisali scenario koji je zasnovan
na tezi da će ljudi učiniti gotovo sve kako bi njihova vozila mogla da se kreću,
kao i na pretpostavci da se nacije neće baviti ogromnim troškovima stvaranja
infrastrukture za alternativne izvore energije – sve dok ne bude prekasno“,
izjavio je Mekoslend, u jednom autorskom tekstu iz 2006. godine u kojem se
bavio problemom ovisnosti sveta o nafti i, kako je objasnio, neumitnom
dosezanju tačke posle koje će proizvodnja tog energenta početi da opada usled povećanja
globalne tražnje i nemogućnosti da joj se izađe u susret iz postojećih rezervi.
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="margin-left: 35.45pt; text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS" style="mso-ansi-language: #241A;">Radnja <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesnelog
Maksa</i> se dešava „za nekoliko godina od sada“ i zloslutno podseća na
sadašnjicu. Stanje australijskog društva je naoko u granicama normale: vidimo
da se ljudi slobodno kreću, voze kola, jedu u restoranima, provode se po noćnim
klubovima, idu na odmore, idu na plaže, jedu sladolede, imaju zdravstvenu
zaštitu. Infrastruktura je netaknuta, nema tragova nikakvog rata, niti se on u
raz</span>govorima pominje. Ali zlo se oseća u vazduhu; razbacani ali brižljivo
odabrani detalji kao i dozirane informacije (pripovedačka strategija koju će
preuzeti strip <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Džeremaja</i>) poručuju
gledaocu da je u toku društveni slom, u kojem nafta ima važnu ulogu. Uzroci sloma
se ne objašnjavaju, a posledice se postepeno razotkrivaju. Raspodela goriva je
ograničena, razuzdane drumske bande kradu gorivo iz cisterni i jure se sa
otuđenim, sve malobrojnijim policajcima, kojima birokratija vezuje ruke i koji
se razlikuju od kriminalaca samo po znački koju nose. Motorizovani banditi
zlostavljaju građane, koji, pak, nemaju poverenja u policajce i pogrdno ih zovu
„rđama“ (<i style="mso-bidi-font-style: normal;">bronze</i> – neprevodiva igra
reči u vezi sa bojom policijske značke). Sudstvo pušta kriminalce na slobodu
jer preplašeni građani neće da svedoče protiv njih, što policajce dodatno
frustrira. Saznajemo da je u pojedinim sektorima na snazi policijski čas, a
pred kraj filma vidimo da neki drumovi imaju status „zabranjene zone“, što
implicira da snage reda više ne garantuju bezbednost na celoj teritoriji
Australije. A sudeći po ruiniranom izgledu polunapuštene Palate pravde, koja je
sedište tzv Glavne patrolne jedinice australijske policije (MFP), bezbednost se
pretvorila u zapuštenu kategoriju, i nju država kao da je prepustila privatnoj
inicijativi: famozni crni ford-falkon sa V8 pogonom napravljen je samo da bi se
Maks Rokatanski, najbolji vozač Glavne patrolne jedinice, umilostivio da ostane u službi,
i to moćno vozilo finansirano je novcem jednog biznismena, izvesnog Labatuša, koji
dotičnu investiciju smatra „bacanjem novca“ i smeje se ideji šefa policije
Fifija Makafija da je građanima potrebno<span style="mso-ansi-language: #241A;"> <span lang="sr-Latn-RS">„vratiti njihove heroje“.</span></span> Poljuljan je, čini se,
i sistem zdravstvene zaštite, barem za policajce, jer njima su za odlazak u
bolnicu potrebni „vaučeri“, koji su dostupni samo povremeno. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
U službi minimalističkog pripovedanja,
svedenog na vizuru uz minimum eksplikacije, jeste stilizacija, <span lang="sr-Latn-RS" style="mso-ansi-language: #241A;">zbog koje se daju zaboraviti nesavršenosti
koje su posledica minimalnog budžeta (npr diskontinuitet drumova i predela, diskontinuitet
izgleda neba u istim scenama). Gledaoci će pamtiti crne kožne uniforme
policajaca, njihova oružja koja nisu klasični pištolji već sačmare sa skraćenim
cevima; njihova žuta patrolna kola sa natpisima „gonič“ i „presretač“, a naročito će
se sećati Maksovog crnog forda-falkona sa usisnikom na prednjoj haubi. Primeri
stilizacije takođe su: u korov zarasla kapija Palate pravde, saobraćajne table
sa godišnjim brojem poginulih na konkretnom drumu, orao koji se spušta na leš
bandita Babe Zanetija da ga kljuca, gavran koji lepetom krila prekriva scenu
grupnog silovanja. Za pamćenje su i scene drumskih potera (sa kamerom nisko postavljenom iznad kolovoza), drumskih nesreća i sudara, od kojih neke dotad nisu viđane na filmu: proletanje automobila u punoj brzini kroz kamp prikolicu, razvaljivanje kombija u pokretu (od udarca policijskih kola biva otvoren kao konzerva!) i zloglasni momenat u kojem oboreni motociklista implicitno pogine kada ga točak sopstvenog motora svom silinom udari u glavu. Niko na snimanju nije poginuo, sve je postignuto trikom, ali su mnogi verovali da je neko u najmanju ruku bio veoma gadno povređen. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i>
je, van svake sumnje, film žestokog nasilja, čijoj uverljivosti doprinose naturalističke scene
povreda (posledica toga što je Džordž Miler po zanimanju lekar, i što je jedno
vreme radio u hitnoj pomoći), ali to nasilje nikada nije samo sebi svrha, i ono
se ne glorifikuje. Ono je tu da podcrta motiv sveta koji se nezadrživo raspada.
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i> je u suštini distopijski vestern sa motivom granice,
s tim što u njemu, za razliku od klasičnog vesterna, nema pionira sa granice
niti širenja civilizacije na divljinu. Dešava se upravo suprotno: civilizacija se
povlači pred divljinom, a sve ređi graničari debelo su nagrižena poslednja linija
odbrane od nabujalog varvarstva, kao u predvečerje pada Zapadnog Rimskog
carstva. Sami varvari, pak, nisu nikakvi starosedeoci, poput Indijanaca ili
Aboridžina, već su to odmetnici koji su osetili da je civilizacija istrulela
iznutra i da više nema snage da se brani. Oni ne jašu konje, već motore kao
proizvode tehnološkog napretka i veoma su slični Anđelima pakla, simbolima
propasti hipi-ere iz šezdesetih godina prošlog veka. Organizacija im je
plemenska, vođa ima apsolutnu vlast, a taj vođa, u liku okrutnog Prstoreza –
kojeg zastrašujuće upečatljivo glumi Hju Kejs-Birn (Hugh Keays-Byrne) – apsolutno
je zlo. Sa njim na čelu, drumski banditi nisu samo pljačkaši. Oni su krvoločne
ubice i silovatelji, koji čak ne prezaju od toga da motorima gaze decu. Na meti
njihovih točkova upravo će se naći dete i žena policajca Maksa, iz osvete prema
njemu, što će pak pokrenuti njegovu podjednako okrutnu osvetu od koje potiče
naslov filma.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFpYKMjCRnZhkbo_PWZ7QDUPktNtFj-OSISnr86T-gu11wZzEY2hHPj1mPhcRNJeh4agPap8dueoyBjGFazNSQzU-WY90En_AgQzhJZOi1X1-ErEDzoLIT3_dh7OT__ylVHHtkizt0j-be/s1600/prstorez.jpg" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="480" data-original-width="1172" height="131" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFpYKMjCRnZhkbo_PWZ7QDUPktNtFj-OSISnr86T-gu11wZzEY2hHPj1mPhcRNJeh4agPap8dueoyBjGFazNSQzU-WY90En_AgQzhJZOi1X1-ErEDzoLIT3_dh7OT__ylVHHtkizt0j-be/s320/prstorez.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Međutim, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i> samo na prvi pogled sledi matricu filmova osvete kao
što je <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Smrtonosna želja</i> – glavnom
junaku ubiju nekog dragog, i on počiniocima vraća milo za drago. U vreme kada
se <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i> pojavio, površne
kritike su isticale upravo ovaj element kao bitan, zasnivajući na njemu svoju ocenu
da su akcija i jurnjava kolima najveći kvalitet filma, dok je zaplet običan
kliše. Ali u Milerovom remek-delu ne postoji glorifikacija osvete, niti je poenta
u osveti već u postepenom otuđenju glavnog junaka, već načetog gubljenjem iluzija.
Naglasak nije na tome šta „pobesneli Maks“ radi da bi se osvetio, već na
razlozima zbog kojih je Maks „pobesneo“. O tome svedoči sama struktura filma. </div>
<div class="MsoNormal" style="margin-left: 35.45pt; text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Uvodna potera za odbeglim ubicom
Noćnim jahačem – silovita, raspištoljena, surova i hiperrealistična – postavlja
ton i standard za ceo film. Noćni jahač je član Prstorezove bande i uzrok je
Maksovog usuda. On je narkoman, psihopata i ljubitelj pesme <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Rocker</i> grupe AC/DC. S njim u ukradenim
policijskim kolima je pankerka, koja se ponaša razuzdano kao i njen kompanjon.
Noćni jahač s lakoćom izbacuje iz stroja svoje progonitelje, uključujući
Maksovog najboljeg prijatelja Gusa, i uspeva da napravi haos na drumovima, pri
čemu, jurcajući kroz naseljeno područje, zamalo zgazi jedno dete. Međutim, kada
se Noćni jahač suoči sa Maksom, njegova histerična euforija nestaje u trenu; on
se pretvara u plačljivu, depresivnu ruinu i gubi život tako što u bezglavom
bekstvu uleće na poprište neke saobraćajne nesreće i zakucava se u jednu od
olupina. Iako se ne može reći da je Maks taj koji je ubio Noćnog jahača, on kao
njegov progonitelj biva obeležen za osvetu, koja ga na posletku stiže,
obeležava za ceo život i pretvara u ciničnog antiheroja iz <i>Drumskog ratnika</i>. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Maksov lik je tipiziran i samo je
skiciran, ali besprekorno funkcioniše u zadatim žanrovskim koordinatama. On je
mlad, talentovani vozač u policijskoj službi, i najbolji je u poslu. Skroman
je, suzdržanih reakcija (suprotnost ekstrovertnom Gusu) i nema bitnijih
ljudskih mana. Postao je drumska zvezda, ali iako se čini da mu slava prija, on
je duboko rastrzan između vrednosti kojima je posvećen – porodici i pravdi – i
ubilačkog ushićenja koje zapaža kod sebe i svojih kolega dok održava red na sve
opasnijim drumovima. Prvi događaj koji će ga bitnije uzdrmati, ubistvo Gusa od
strane Prstorezovih motorista, smešten je na polovini radnje. Maksov odgovor
nije osveta već napuštanje službe. On sa ženom odlazi na putovanje kroz
idilične krajeve Australije kako bi povratio ljudskost, jer mu se čini da je,
kao i njegove bivše kolege, krenuo da <i style="mso-bidi-font-style: normal;">uživa</i>
u surovim okršajima sa drumskim banditima, i da je na te bandite počeo da <i style="mso-bidi-font-style: normal;">liči</i>. Maks, koji ne priča mnogo i nije
vičan verbalizaciji osećanja, na dirljivo nespretan način pokušava svojoj ženi
Džesi da objasni koliko je voli; govori joj kako to nikada nije učinio jer je
podrazumevao da ona to zna, ali je, suočen sa bezumljen oko sebe i gubitkom
Gusa počeo da se preispituje, pa je odlučio da svoju ljubav izrazi i rečima.
Međutim, kada ga Prstorezova banda pronađe i motorima izgazi njegovu ženu i
dete – pri čemu dete umre a žena bude kritično osakaćena – propada njegov
pokušaj da se promeni. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBtStZDyT-ARt83QmXVe5zIIzxJooWWjYaKWhnh8Sh3utKbNSRPvQPIBX-ATY5knE6z_X0zvCa_ZIWUnt0Mrz7DoTV2MGPGPVavXPMG3QEzt_e8IYW-u5_gHonkL-3U6WZNps4t-FmyfbX/s1600/pobesneli+maks+-+osveta+na+drumu.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="248" data-original-width="600" height="132" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBtStZDyT-ARt83QmXVe5zIIzxJooWWjYaKWhnh8Sh3utKbNSRPvQPIBX-ATY5knE6z_X0zvCa_ZIWUnt0Mrz7DoTV2MGPGPVavXPMG3QEzt_e8IYW-u5_gHonkL-3U6WZNps4t-FmyfbX/s320/pobesneli+maks+-+osveta+na+drumu.jpg" width="320" /></a></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Sa ovom tragedijom radnja ulazi u
poslednji čin: Maks gubi kontrolu nad sobom i pretvara se u mašinu za ubijanje.
Iz policijske baze krade crni službeni V8, napravljen samo za njega, čime
praktično postaje odmetnik, i lišava života jednog po jednog bandita,
uključujući hladnokrvnog Babu Zanetija i psihotičnog Prstoreza, koji, u
paničnom bekstvu od Maksa završava prepolovljen pod točkovima kamiona.
Poslednji na listi je, međutim, Prstorezov miljenik Džoni Boj, razmaženi „fini
dečko“ koji je postao narkoman i bandit, a pod prisilom svog mentora se
pretvorio u nevoljnog ubicu Maksovog drugara Gusa. Maks pronalazi Džonija
duboko <span lang="sr-Latn-RS" style="mso-ansi-language: #241A;">u „zabranjenoj
zoni“, kraj olupine poharanog kamioneta, dok skida čizme sa nogu mrtvog vozača
– po svog prilici ubijenog zbog benzina. Maks mu lisicama vezuje nožni članak
za branik kamioneta, a zatim metodom štapa i kanapa pravi primitivnu tempiranu
bombu. Cinični izbor ostavljen Džoniju Boju –– da izbegne smrt u eksploziji
kamioneta tako što će</span> testerom prepiliti lisice za 10 minuta ili
sopstvenu nogu za pet minuta – kao i nemilosrdnost prema Džoniju, uprkos
njegovom kajanju, svedočanstvo je sloma Maksove ljudskosti i svođenja ovog
heroja na sve protiv čega se nekada borio i zbog čega je napustio policiju.
Maks se ne vraća u civilizaciju, u kojoj ionako nema ničeg više za njega, već
ukradenim fordom falkonom i avetinski praznim drumom odlazi u australijske
pustare, sa praznim pogledom u očima. Negativci su kažnjeni i mrtvi, ali gledalac
neće doživeti nikakvu katarzu, i čak će možda imati utisak, dok scenu pustog
druma zamenjuje odjavna špica, da je film <i style="mso-bidi-font-style: normal;">nedovršen</i>.
Međutim, kraj je na pravom mestu. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli
Maks</i> nije standardna priča o pojedincu, razočaranom u birokratizovani,
otuđeni sistem, koji uzima pravdu u svoje ruke i time prenosi publici poruku da
je zlo uvek kažnjivo. <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i>
je priča o tragediji jednog kvalitetnog čoveka, koji se iz heroja pretvorio u
antiheroja da bi kaznio zlo, ali nije mogao da ukloni njegove posledice, već je
usput izgubio – sebe.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiKGMGaUh-ojvmU2IEZi-tlR4o3iWBqcwIpSaSEOj928rtp1zllujXVDNjwAfqyIPAbrh2rsI0BnKtaZao6JwvfhM5C80KKIU7kN0DjgEngGbt8HuTnomBQpIJ2gC_DTh1kqeYNXBazV7j0/s1600/mad-max-toecutter.png" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" data-original-height="547" data-original-width="1280" height="136" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiKGMGaUh-ojvmU2IEZi-tlR4o3iWBqcwIpSaSEOj928rtp1zllujXVDNjwAfqyIPAbrh2rsI0BnKtaZao6JwvfhM5C80KKIU7kN0DjgEngGbt8HuTnomBQpIJ2gC_DTh1kqeYNXBazV7j0/s320/mad-max-toecutter.png" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<span lang="sr-Latn-RS" style="mso-ansi-language: #241A;">Ono što <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesnelom
Maksu</i> daje aromu horor filma jesu motoristi, tačnije košmarna nepredvidivost
njihovog pojavljivanja. Prstorezovi drumski banditi ne samo što se ponašaju kao
varvari; oni su čas vidljiva čas nevidljiva pretnja koja prati svoje žrtve. Oni
su prokletstvo koje je Maks navukao na sebe time što je izazvao smrt Noćnog
jahača. Gledalac ih upoznaje kada dolaze u gradić Vi Jerusalem da pokupe leš
svog poginulog drugara, koji je pristigao železnicom u mrtvačkom sanduku. Dok Prstorez
i Baba Zaneti „obrađuju“ lokalnog otpravnika vozova, ostatak bande se zabavlja
šikanirajući građane, u čemu se posebno ističe jedan (implicitno) gej par. Svedoci
ovog divljanja su mladić i devojka koji prestrašeni beže kolima iz grada, ali u
svom paničnom krivudanju slučajno zaspu prašinom Prstoreza, pa se cela banda
upućuje u poteru za njima. Sledi brutalno razaranje njihovog vozila šipkama i
sekirama (dočarano brzom montažom i dramatičnom muzikom Brajana Meja, koja nosi
veliki deo zasluge za umetnički uspeh filma) a zatim silovanje i momka i
devojke. Iako ovaj čin nije prikazan, gledalac ima utisak da <i style="mso-bidi-font-style: normal;">jeste</i> zbog zastrašujuće ubedljivog prikaza
nasilja koje mu je prethodilo. Svaka naredna pojava drumskih bandita protiče u
senci ove čuvene scene i protiče u anticipaciji još gorih stvari, a Miler se
uopšte ne trudi oko logike njihovog pojavljivanja, kao što se ni Džon Karpenter
(John Carpenter) ne trudi oko logike pojavljivanja Majkla Majersa (Michael
Myers) u svojoj <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Noći veštica/Halloween</i>
(1978). Motoristi su sami po sebi toliko strašni, da se gledalac uopšte ne bavi
pitanjem kako su oni mogli da stignu od tačke A do tačke B a da ih Gus ne
primeti, i kako se moglo desiti da Maksova žena Džesi slučajno na njih naleti
prilikom kupovine sladoleda u jednom pitomom kraju Australije, daleko od drumskog
ratišta. Nije bitno <i style="mso-bidi-font-style: normal;">kako</i> su se banditi
tu stvorili već je bitno da se <i style="mso-bidi-font-style: normal;">jesu</i> tu
stvorili, i da protagonisti – Maks i Džesi kao obični, ranjivi ljudi sa detetom
na pikniku – neće imati mira ni na odmoru, jer zlo nema nameru da skine oko sa
njih. Kada se oni sklone kod prijatelja na jednu farmu kraj okeana, motoristi
ih opet nalaze. Dok se Džesi vraća sa plaže, prolazeći stazom kroz gustu šumu, motoristi
se ponašaju kao bauci iz tame. Pošto uspaničena stigne na farmu, a Maks sa puškom
odjuri u šumu, shvata da joj nema deteta – i naravno da su ga oteli „bauci“. Uz
pomoć ostarele vlasnice farme, naoružane sačmarom, Džesi uspeva da povrati dete
i da pobegne, ali zlo je nezaustavljivo i nemilosrdno. Maks će na drumu zateći
njihova smrskana tela. Potom se Maks pretvara u bauka za svoje tlačitelje. Sada
je on taj koji ostavlja mamce, iz prikrajka posmatra kretanje bande, bira čas i
mesto obračuna kao superiorni lovac u svom moćnom V8, pa opet zamalo bude
nadigran kada mu Prstorez, Baba i Džoni postave klopku u „zabranjenoj zoni“. A
kada svi oni budu uklonjeni, Maks je </span>ljudski uništen i konzumiran varvarstvom
koje mu je razorilo život. On nije pobedio, jer je pobeda za njega izgubila
smisao. Pravu pobedu odnelo je zlo. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Nastavci <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesnelog Maksa </i>nemaju ovakvu poruku, niti imaju nerazblaženu, mračnu
atmosferu zgažene ljudskosti i opšte truleži kojom odiše original, i upravo
zato nemaju njegovu razornu snagu – uprkos nekim drugim, izuzetnim kvalitetima.
U tesnoj trci sa <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Drumskim ratnikom</i>, jednim
od najuticajnijih postapokaliptičnih filmova svih vremena, <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Pobesneli Maks</i> ipak izlazi kao pobednik, možda i zato što je toliko
vezan za sadašnjost, koja je sve nagriženija društvenom entropijom.<br />
<br />
(OVAJ TEKST JE U SKRAĆENOJ VERZIJI OBJAVLJEN U MAJSKOM BROJU ČASOPISA KINOTEKA, POVODOM FESTIVALA "POVRATAK U BIOSKOP")</div>
<br />godineumaglihttp://www.blogger.com/profile/13180236270235360752noreply@blogger.com2